Dostupni linkovi

Kolektivna dženaza u Srebrenici 11. jula uz epidemiološke mjere


Šefik Džaferović i Emir Suljagić u Memorijalnom centru u Potočarima

U okviru obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici,
Organizacioni odbor je na sastanku održanom u srijedu, 3. juna donio odluku da će se, uz važeće epidemiološke mjere, kolektivna dženaza klanjati 11. jula u
Memorijalnom centru Potočari.

Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović, koji je prethodno posjetio Memorijalni centar Potočari i odao poštu žrtvama genocida.

"Genocid u Srebrenici je planetarna katastrofa. To je mrak civilizacije i želimo da sa ovog mjesta pošaljemo poruku da se Srebrenica nikome više ne ponovi," rekao je Džaferović.

Organizacioni odbor najavio je da će se vjerski dio obaviti u Memorijalnom
centru Potočari uz poštivanje svih mjera zabrane zbog pandemije korona virusa, koje budu važile 11. jula, izjavio je za Radio Slobodna Evropa Hamdija Fejzić, predsjednik tog odbora.

„Ove godine ćemo obilježiti godišnjicu genocida na način koji bude odgovarao
zadatim mjerama zbog pandemije korona virusa. Poštovaćemo sve mjere u cilju očuvanja zdravlja, a skup će se održati uz prisustvo onih koji tog dana dođu ovdje. Pozvali smo ranije zvaničnike iz cijelog svijeta i očekujemo dolazak dijela njih, a neki, koji neće moći doći će se obratiti i putem video linka," rekao je Fejzić.

On je napomenuo da se još ne zna tačan broj onih koji će biti sahranjeni, te da zbog pandemije korona virusa, članovi dvije porodice žrtava neće moći prisustvovati klanjanju dženaze.

„Do prije nekoliko dana za dženazu je bilo spremno 11 žrtava genocida, ali dvije
porodice su najavile da neće moći doći iz dijaspore i one su odlučile da se za njihove članove porodice ovog 11. jula ne klanja dženaza. Postoji mogućnost da do 11. jula neki posmrtni ostaci budu identifikovani i zato ne znamo tačan broj onih koji će biti spremni za ukop," rekao je Fejzić.

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), za genocid,
zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna).

Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske, je u martu 2019. godine u Hagu osuđen pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Rasprava o žalbama na prvostepenu presudu bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću, nepravosnažno osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i zločine u BiH, biće pred Međunarodnim sudom u Hagu održana 16. i 17. juna, saopštilo je 3. maja, Apelaciono vijeće tog suda.

XS
SM
MD
LG