Dostupni linkovi

Mrtvi u klancu Al-Hota: IDIL prirodnu ljepotu pretvorio u masovnu grobnicu

Klanac Al-Hota na sjeveru Sirije
Klanac Al-Hota na sjeveru Sirije

Militantna organizacija takozvana Islamska država (IDIL), koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom, koristila je klanac na sjeveroistoku Sirije kao odlagalište tijela ljudi koje su militanti oteli ili zarobili te ubili, navodi Human Rights Watch u izvještaju objavljenom 4. maja 2020.

Istraga HRW-a i snimci dronovima poziv su vlastima da "osigura to mjesto, ukloni ljudske ostatke i sačuva dokaze za kaznene postupke protiv ubica", navodi se. Širom Sirije pronađeno je više od 20 masovnih grobnica s hiljadama tijela na područjima koja je ranije držala takozvana Islamska država.

IDIL je kontrolirao teritorij oko klisure Al-Hota, 85 kilometara sjeverno od grada Raka, od 2013. do 2015.

Tijela u vodi

Istraživanje Human Rights Watcha u Al-Hoti uključivalo je razgovore s lokalnim stanovnicima, pregled videozapisa koje je snimio IDIL, analizu satelitskih snimaka i snimke dronom u 50-metarskoj klisuri.

“Klisura Al-Hota, nekada spomenik prirode, postala je mjesto užasa. Otkrivanje onoga što se tamo dogodilo i na drugim masovnim grobnicama u Siriji, ključno je za utvrđivanje onoga što se dogodilo hiljadama ljudi koje su militanti IDIL-a pogubili te za procesuiranje ubica”, rekla je Sara Kayyali, sirijska istraživačica Human Rights Watcha.

Područje oko Al-Hote trenutno kontrolira pobunjenička Sirijska nacionalna vojska koju podržava Turska, dok grad Raka i dalje ostaje pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga koje predvode Kurdi. Onaj ko kontrolira klisuru, dužan je sačuvati mjesto, identificirati nestale i istražiti njihovu smrt, navodi reporter organizacije Human Rights Watch.

Snimanje Al-Hote dronom Parrot ANAFI otkrilo je šest tijela koja su plutala u vodi na dnu. Geološke karte i 3D topografski model Al-Hote iz snimaka dronom sugeriraju da klisura ide dublje nego što je dron mogao zabilježiti, te da više ljudskih ostataka najvjerojatnije leži ispod vode, piše HRW.

Lokalno stanovništvo ispričalo je da su čuli za druge antivladine oružane grupe koje su bacile tijela vladinih vojnika i provladinih milicija u Al-Hotu prije nego što je IDIL kontrolirao to područje, iako to niko od njih nije vidio.

Izvještaj Human Rights Watcha objavljen u februaru 2020. dokumentirao je da je IDIL oteo hiljade ljudi tokom svoje vladavine u Siriji i pogubio mnoge od njih.

Među nestalima su aktivisti, humanitarni radnici, novinari i borci protiv IDIL-a iz raznih grupa, kao i lokalni stanovnici koji su se sukobili s oružanom skupinom.

Jezidske porodice i dalje čekaju djecu koju je oteo IDIL
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Svjedoci užasa

Kada je u martu 2011. započeo sukob u Siriji, priče o Al-Hoti kao odlagalištu tijela počele su se širiti. Prvi prijavljeni slučaj dogodio se u septembru 2012. godine, nakon što je ekstremistička islamistička oružana skupina nazvana brigadom al-Kadsija, na čelu s lokalnim muškarcem po imenu Faysal al-Ballo, zajedno s drugim protuvladinim oružanim skupinama, zauzela kontrolni punkt pod državnom upravom poznat kao Bir 'Ašek na putu između Tal Abija-a i Suluka.

Video snimljen nakon borbi, koji je snimila osoba koja se identificirala kao neko iz “Ureda za medije Kadsijeve brigade”, prikazuje najmanje 16 leševa vojnika koji su ležali u blizini kontrolnog punkta.

U postu na Facebooku od 19. septembra 2012., dva dana nakon borbi, “Brigada Kadsija - Sjeverna Raqqa" objavila je smrt 19 vojnika i hvatanje još 11 osoba.

Mještanin Feras rekao je da je čuo da je jedanaest vojnika pogubljeno nakon borbi, ali nije poznavao nikoga ko je vidio tijela, a Human Rights Watch nije bio u mogućnosti provjeriti tu tvrdnju.

Dva druga lokalna stanovnika izjavila su da su im borci brigade Al-Kadsija pričali o bacanju tijela vojnika u Al-Hotu. Nijedna osoba nije svjedočila tome, niti je vidjela tijela u klancu.

Jedan od njih rekao je da su skupine s ideologijom takfira, koja potiče nasilna djela kao odgovor na otpadništvo, poput brigade Al-Kadsija, bacile tijela ubijenih u Al-Hotu koje su smatrali otpadnicima koji ne bi trebali biti sahranjeni s muslimanima.

Osim ubijanja vladinih vojnika, lokalno stanovništvo kazalo je kako je brigada Al-Kadsija ubijala i civile koje je optužila za saradnju sa sirijskom vladom.

Udovice, pritvorenici i zatvorenici: Ostaci IDIL-a u sirijskom limbu

Strani zatvorenik s zavojem oko glave, za kojeg se sumnja da se borio na strani "Islamske države", sjedi u zatvorskoj bolnici u gradu Hasaka, Sirija, 7. siječnja 2020.
1/14 Strani zatvorenik s zavojem oko glave, za kojeg se sumnja da se borio na strani "Islamske države", sjedi u zatvorskoj bolnici u gradu Hasaka, Sirija, 7. siječnja 2020.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Strani borci IDIL-a leže u zatvorskoj ćeliji u Hasakiju, 7. siječnja 2020.&nbsp;<br />
<br />
Mnoge europske države oklijevale su s vraćanjem državljana u matične zemlje, plašeći se reakcija domaće javnosti.<br />
<br />
Europljani čine petinu od otprilike 10.000 boraca &quot;Islamske države&quot; koje su u Siriji zarobile kurdske milicije.<br />
<br />
Kurdski dužnosnici navode kako im nedostaju resursi za pravilno pritvaranje, istragu i procesuiranje velikog broja zatvorenika, kao i njihovih obitelji u kampovima. Više puta su pozivali druge države da preuzmu natrag svoje državljane.
2/14 Strani borci IDIL-a leže u zatvorskoj ćeliji u Hasakiju, 7. siječnja 2020. 

Mnoge europske države oklijevale su s vraćanjem državljana u matične zemlje, plašeći se reakcija domaće javnosti.

Europljani čine petinu od otprilike 10.000 boraca "Islamske države" koje su u Siriji zarobile kurdske milicije.

Kurdski dužnosnici navode kako im nedostaju resursi za pravilno pritvaranje, istragu i procesuiranje velikog broja zatvorenika, kao i njihovih obitelji u kampovima. Više puta su pozivali druge države da preuzmu natrag svoje državljane.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Zatvorenik vježba u dvorištu zatvora u gradu Hasaka, 11. siječnja 2020.&nbsp;<br />
<br />
&quot;Želimo znati kakva je naša sudbina&quot;, kazao je Reutersu Mahmoud Mohammad, borac &quot;Islamske države&quot; iz Sirije, kojeg kurdske snage drže u zatvoru u blizini Hasakija, južno od Kamišlija.
3/14 Zatvorenik vježba u dvorištu zatvora u gradu Hasaka, 11. siječnja 2020. 

"Želimo znati kakva je naša sudbina", kazao je Reutersu Mahmoud Mohammad, borac "Islamske države" iz Sirije, kojeg kurdske snage drže u zatvoru u blizini Hasakija, južno od Kamišlija.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Zatvorenici iz Iraka i Sirije sjede u zatvorskoj ćeliji u gradu Hasaka, 11. siječnja 2020.&nbsp;<br />
<br />
Neki kažu da su bili borci, drugi tvrde da su bili primorani raditi za &quot;Islamsku državu&quot; nakon što je ova militantna organizacija osvojila teritorije širom Sirije i Iraka.<br />
<br />
&quot;Radio sam (za &#39;Islamsku državu&#39;) kao civil&quot;, kaže Abdurrahman Mustafa al-Jomaa, 32-godišnji Sirijac iz Rake.<br />
<br />
&quot;Služim dvogodišnju kaznu zatvora. Oženjen sam i imam dvoje djece. Moja obitelj je u Raki. Posjećuju me.&quot;
4/14 Zatvorenici iz Iraka i Sirije sjede u zatvorskoj ćeliji u gradu Hasaka, 11. siječnja 2020. 

Neki kažu da su bili borci, drugi tvrde da su bili primorani raditi za "Islamsku državu" nakon što je ova militantna organizacija osvojila teritorije širom Sirije i Iraka.

"Radio sam (za 'Islamsku državu') kao civil", kaže Abdurrahman Mustafa al-Jomaa, 32-godišnji Sirijac iz Rake.

"Služim dvogodišnju kaznu zatvora. Oženjen sam i imam dvoje djece. Moja obitelj je u Raki. Posjećuju me."
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Strani zatvorenik leži na krevetu pored liječnika u zatvoru u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020.&nbsp;<br />
<br />
Uvjeti u zatvoru u blizini Hasake, koji je najprije bio škola, bili su znatno lošiji od onih u središnjem zatvoru.<br />
<br />
U prizemlju bolnice oko 100 muškaraca leži na krevetima kojih nema dovoljno za sve bolesne i ozlijeđene zatvornike te pritvorenike. Nekoliko ih je bilo u narančastim kombinezonima, slično onima koje su zarobljenici &quot;Islamske države&quot; često nosili pred pogubljenja.
5/14 Strani zatvorenik leži na krevetu pored liječnika u zatvoru u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020. 

Uvjeti u zatvoru u blizini Hasake, koji je najprije bio škola, bili su znatno lošiji od onih u središnjem zatvoru.

U prizemlju bolnice oko 100 muškaraca leži na krevetima kojih nema dovoljno za sve bolesne i ozlijeđene zatvornike te pritvorenike. Nekoliko ih je bilo u narančastim kombinezonima, slično onima koje su zarobljenici "Islamske države" često nosili pred pogubljenja.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Strani zatvorenici mole se unutar zatvorske bolnice u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020.
6/14 Strani zatvorenici mole se unutar zatvorske bolnice u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Irački zatvorenik Abed El-Hamed Atiya sjedi pored slike koju je nacrtao u zatvoru u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020.
7/14 Irački zatvorenik Abed El-Hamed Atiya sjedi pored slike koju je nacrtao u zatvoru u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Zatvorenici leže u zatvorskoj ćeliji u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020. godine.<br />
<br />
Reporteri Reutersa navode da su vidjeli više od 50 muškaraca kako leže na podu jedne ćelije bez gotovo ikakvog prostora za kretanje. Prirodnog svjetla skoro da i nema, dok je u ćeliji zrak ustajao.
8/14 Zatvorenici leže u zatvorskoj ćeliji u gradu Hasaka, 7. siječnja 2020. godine.

Reporteri Reutersa navode da su vidjeli više od 50 muškaraca kako leže na podu jedne ćelije bez gotovo ikakvog prostora za kretanje. Prirodnog svjetla skoro da i nema, dok je u ćeliji zrak ustajao.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
U blizini zatvora nalaze se kampovi za tisuće uglavnom žena i djece. Moamera Muhamedagić, koja je porijeklom iz Bosne i Hercegovine i udana za borca &quot;Islamske države&quot;, u kampu Al-Roj, 10. siječnja 2020.
9/14 U blizini zatvora nalaze se kampovi za tisuće uglavnom žena i djece. Moamera Muhamedagić, koja je porijeklom iz Bosne i Hercegovine i udana za borca "Islamske države", u kampu Al-Roj, 10. siječnja 2020.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Kurdski dužnosnik pokazuje putovnice zarobljenih stranih boraca &quot;Islamske države&quot; u Rimelanu, 9. siječnja 2020.
10/14 Kurdski dužnosnik pokazuje putovnice zarobljenih stranih boraca "Islamske države" u Rimelanu, 9. siječnja 2020.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Prizor iz kampa Al-Hol, 8. siječnja 2020. Ovaj kamp kod Hasake najveći je i u njemu su deseci tisuća ljudi. Ljudi borave u platnenim šatorima koji pružaju minimalno utočište od hladnoće i kiše.
11/14 Prizor iz kampa Al-Hol, 8. siječnja 2020. Ovaj kamp kod Hasake najveći je i u njemu su deseci tisuća ljudi. Ljudi borave u platnenim šatorima koji pružaju minimalno utočište od hladnoće i kiše.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Djeca drže spremnike za vodu u kampu Al-Hol, 8. siječnja 2020. Ovdje se najmlađi igraju po blatnjavim stazama i lokvama punim smeća.
12/14 Djeca drže spremnike za vodu u kampu Al-Hol, 8. siječnja 2020. Ovdje se najmlađi igraju po blatnjavim stazama i lokvama punim smeća.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Prizor iz kampa Al-Hol, 8. siječnja 2020. Žene nose crne haljine i nikabe. Kreću se u malim skupinama, razgovaraju ili obavljaju svakodnevne obveze.
13/14 Prizor iz kampa Al-Hol, 8. siječnja 2020. Žene nose crne haljine i nikabe. Kreću se u malim skupinama, razgovaraju ili obavljaju svakodnevne obveze.
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Žena nosi dijete u trgovini u kampu Al-Hol, 8. siječnja 2020.&nbsp;<br />
<br />
Većina žena s kojima je Reuters pokušao razgovarati, odbila je govoriti.<br />
<br />
Ona koja je pristala pričati nije kazala svoje ime. Govorila je na lošem engleskom i rekla da je porijeklom iz Hong Konga. Istakla je da je došla na Bliski istok kako bi se pridružila &quot;Islamskoj državi&quot;.<br />
<br />
&quot;Imam jedno dijete, a muž mi je umro u Baguzu&quot;, rekla je.<br />
<br />
Grad Baguz, posljednja enklava &quot;Islamske države&quot; na istoku Sirije, pao je u proljeće 2019. godine od kurdskih i američkih snaga.<br />
<br />
Žena je rekla da je u kontaktu sa svojom obitelji u Hong Kongu, ali da se ne želi vratiti.<br />
<br />
&quot;Znam da je ovdje situacija vrlo teška. Ovo nije dom, to je samo šator... Ali svi živimo prema (Allahovim) željama. Tako da - ako je Bog tako htio, onda je sve dobro.&quot;
14/14 Žena nosi dijete u trgovini u kampu Al-Hol, 8. siječnja 2020. 

Većina žena s kojima je Reuters pokušao razgovarati, odbila je govoriti.

Ona koja je pristala pričati nije kazala svoje ime. Govorila je na lošem engleskom i rekla da je porijeklom iz Hong Konga. Istakla je da je došla na Bliski istok kako bi se pridružila "Islamskoj državi".

"Imam jedno dijete, a muž mi je umro u Baguzu", rekla je.

Grad Baguz, posljednja enklava "Islamske države" na istoku Sirije, pao je u proljeće 2019. godine od kurdskih i američkih snaga.

Žena je rekla da je u kontaktu sa svojom obitelji u Hong Kongu, ali da se ne želi vratiti.

"Znam da je ovdje situacija vrlo teška. Ovo nije dom, to je samo šator... Ali svi živimo prema (Allahovim) željama. Tako da - ako je Bog tako htio, onda je sve dobro."
U zatvorima i kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece čiji su životi u limbu i godinu dana nakon konačnog poraza militantne organizacije "Islamska država" (IDIL) kojoj su nekoć pripadali.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Mještani svjedoče i da se ta brigada kasnije rasformirala i da su se njeni pripadnici pridružili uglavnom Nusra Fronti i IDIL-u.

Drugi mještanin je posvjedočio da nisu samo militanti Al-Kadije bacali tijela u klanac te da je čuo da su pripadnici Ansar al-Haka, lokalne jedinice koja se smatra dijelom Slobodne sirijske vojske, ubili vojnika u Tal Abjadu i bacili njegovo tijelo u Al-Hotu, ali to nije vidio i nije mogao dati više informacija o tome.

U martu 2013. grad Raku su zauzele antivladine oružane skupine, uključujući Ahrar al Šam, Al-Nusra Front i brigadu Hudhajfah ibn al-Jaman kao i skupine bliske Slobodnoj sirijskoj vojci koje su, navodi HRW, ubile neodređeni broj vladinih vojnika i službenika, ali je nepoznato što je bilo s njihovim tijelima.

Mjesec kasnije, 18. aprila, lokalni medijski aktivist objavio je na Facebooku dva videa na kojima se vidi kako stoji na al-Hoti i govori da su “stotine tijela” vladinih vojnika i pripadnika sigurnosnih službi - koje je nazvao "Milicijama Bašara al Asada” - tamo su bačena.

U septembru 2013. jedan sirijski aktivist je objavio video na Facebooku u kojem navodi da je u klanac bačeno oko 200 tijela vladinih vojnika i provladinih aktivista.

Abu Bakr al-Bagdadi je 8. aprila objavio ujedinjenje Al-Nusra Fronta i Islamske države Irak i proglasio Islamsku državu Iraka i Šama (IDIL). U sljedećim mjesecima IDIL je uspostavio kontrolu nad Rakom. Kako bi učvrstila kontrolu, ova grupa je vršila pogubljenja vladinih vojnika i onih koji su im se suprotstavljali na javnim trgovima u Raki i susjednim gradovima.

Što se desilo s tijelima zasad je nepoznato, ali mještani svjedoče za HRW da su njima ili članovima njihovih porodica IDIL-ovci prijetili “da će završiti u Al-Hoti”. Sirijski protuvladin, protuidilovski medij objavio je videozapis na kojem se vide tijela dva muškarca bačena u tu jamu nakon što su, navodno, pogubljeni u Suluku, a što je prikazano na drugom videu.

Dvojica IDIL-ovaca pokajnika koji su razgovarali sa stranim novinarima rekli su da su bili svjedokom bacanja tijela u al-Hoti. Novinar Robert Worth razgovarao je s čovjekom identificiranim kao Abu Abdullah, 22-godišnjakom, koji je rekao da je sudjelovao u osvajanju Rake i kasnije služio u IDIL-ovom obavještajnom krilu. Abu Abdullah rekao je da mu je krajem ljeta 2014. dodijeljen zadatak da osigura konvoj šlepera koji je prevozio tijela do Al-Hote. Rekao je da su tijela bila pripadnika al-Šaitata - plemena na istoku Sirije koje se protivilo IDIL-u i čiji su mnogi članovi pogubljeni.

Krajem maja 2015., kurdske jedinice za zaštitu naroda (YPG) i Slobodna sirijska vojska (FSA) pokrenule su ofenzivu protiv IDIL-a u području oko al-Hote. Do 14. juna 2015. snage YPG-a zauzele su grad Suluk i nekoliko okolnih sela.

U oktobru 2015. lokalni novinar koji je radio za Glas Amerike posjetio je Al-Hotu. Snimajući s ruba vrtače, vojnik YPG-a kaže novinaru da se još uvijek mogu vidjeti dva tijela koja leže na rubu.

Grobnice nezaštićene i neistražene

Napor na ekshumaciji masovnih grobnica IDIL-a je nepotpun, dijelom zbog trenutne sigurnosne situacije. Uz ograničene resurse i minimalnu stranu podršku, lokalne grupe, poput jednog tima iz Rake, provode djelomične ekshumacije, ali mjesta još uvijek nisu zaštićena i nisu ispitana u skladu s najboljim međunarodnim praksama. Nijedan tim ne radi na Al-Hoti ili mjestima koja su očigledne masovne grobnice, a koja su trenutno pod kontrolom proturskih snaga.

Sirijsko demokratsko vijeće (SDC), civilno tijelo koje je trenutno odgovorno za područja koja je IDIL prethodno držao u dijelovima sjeveroistoka Sirije, najavilo je stvaranje nove radne skupine koja će pomoći identificiranju onoga što se dogodilo s nestalima i onima koje je oteo IDIL.

Međutim, malo je vjerovatno da će kurdski SDC dobiti pristup područjima koja kontroliraju Turska i frakcije koje podržava Turska.

Turska i pobunjenička Sirijska nacionalna vojska trebali bi tretirati Al-Hotu i druge masovne grobnice na tom području kao mjesta zločina i osigurati mjesta kako potencijalni dokazi ne bi bili uništeni, saopćio je Human Rights Watch.

Oni bi trebali osigurati da se Al-Hota očisti od mina i neeksplodirane municije kako bi se forenzički stručnjaci mogli spustiti u klanac, locirati i ukloniti tijela i započeti mukotrpan posao identifikacije.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG