Hrvatska vlada, sindikati i poslodavci pregovaraju o izmjenama više zakona, nakon što je Vlada prihvatila sve zahtjeve sindikata i odustala od već izglasane mirovinske reforme kojom se dob za dolazak u mirovinu trebala povisiti sa 65 na 67 godina. Vlada i sindikati slažu se oko poboljšanja položaja radnika, dok su poslodavci protiv, jer bi im to povećalo troškove.
Iako je mirovinsku reformu prihvatila još Milanovićeva vlada lijevog centra, i iako se tvrdilo da će bez nje mirovinski sustav u sljedećih 20 godina generirati 45 milijardi kuna (šest milijardi eura) gubitka, Vlada Andreja Plenkovića je nakon 700.000 potpisa za referendum protiv reforme što su ih sakupili sindikati prihvatila sve sindikalne zahtjeve.
"Motiv za njihov postupak je jasan, ako se sjetimo da su krajem godine predsjednički izbori", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) ekspertica za sindikalna pitanja, novinarka portala faktograf.hr Gabrijela Galić.
"Očito je da ne žele pomrsiti račune Kolindi Grabar Kitarović kao kandidatkinji koju HDZ podržava, s obzirom na to da bi se cijela priča oko eventualnog referenduma odvijala upravo u vrijeme predizborne kampanje. Ne vidim neki drugi razlog, osim što je očito da Vlada tako lakonskim pristajanjem na sindikalne zahtjeve zapravo priznaje da je upitno u kojoj mjeri su te izmjene u koje se išlo uopće i bile potrebne", kaže Gabrijela Galić.
Sindikati ne odustaju od priprema za referendum, dok Vlada je pošalje u Sabor izmjene zakona kakve su sindikati tražili, i dok ih Sabor ne izglasa. Jedna od izmjena je i to da više neće biti stvar dogovora između radnika i poslodavca za rad nakon 65. godine života, već radnik – ako želi i ako je u stanju - ostaje na poslu do 68. godine. Ako ga, pak, poslodavac ne želi, po sindikalnom prijedlogu kojeg je Vlada stavila u svoj prijedlog zakona, mora mu isplatiti otpremninu.
"Ono što cijelo vrijeme promoviramo je da stimuliramo što dulji ostanak u svijetu rada. Zbog toga mijenjamo zakonsku regulativu na način da omogućujemo radnicima da se do 68. godine zadrže u svijetu rada. Dakle, kroz radno zakonodavstvo potičemo duži ostanak u svijetu rada, adekvatnije mirovine, i rješavanje problema i iz konteksta rada i iz konteksta mirovinskog sustava", izvijestio je nakon prve runde pregovora ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Po ocjeni predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa nakon sastanka, vraćanjem dobi za umirovljenje sa 67 na 65 godina, izbjeglo se realnu mogućnost da oni koji nakon 65. godine života ne bi više bili u stanju raditi budu penalizirani, odnosno kažnjeni osjetno nižim mirovinama.
"Sada smo tamo gdje su sindikati bili pred godinu dana", kaže Sever.
"Vlada je potrošila hrpu narodnih novaca za protureferendumsku inicijativu, mi smo dali hrpu sredstava da bismo se na kraju našli na onoj istoj poziciji koju su sindikati zagovarali od početka. Naglašavam još jednom – nema nikakvih razgovora ni pregovora o Zakonu o mirovinskom osiguranju, nego se jedino otvara priča kako kroz druge zakone otvoriti prostor ljudima koji mogu i žele dulje ostati raditi, da to i mogu", poručuje sindikalist Sever.
Jačanje pozicije radnika u odlučivanju o ostanku na poslu nakon 65. godine naišlo je na odobravanje Vladinih i sindikalnih pregovarača, ali se poslodavci tome oštro protive.
"Mi smo i očekivali da će tu biti problema sa poslodavcima, jer što god njih može koštati, naravno da su oni protiv toga", zaključuje Sever.
Pregovori se nastavljaju sljedeći tjedan. Sindikati najavljuju da će otvoriti i temu mirovina po posebnim propisima, koje generiraju od šest od 17 milijardi kuna (800 milijuna odnosno 2,25 milijarde eura) ukupnog duga što ga svake godine stvaraju mirovine, odnosno novca koji nedostaje u mirovinskom fondu pa se mora nadoknaditi iz proračuna.
Među njima posebno izdvajaju 6.755 pripadnika HVO-a koji su pravo na hrvatsku mirovnu stekli temeljem novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji imaju u prosjeku svega sedam godina radnog staža.
Facebook Forum