Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Neformiranje vlasti u BiH prijeti platama državnih uposlenika


​​Čekanje na formiranje vlasti, usložilo je i usporilo donošenje drugih zakona i ispunjavanja obaveza, poput donošenja budžeta za 2019. godinu

Nema pomaka u pregovorima za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Deveti mjesec prolazi od kada su održani opšti izbori u BiH, ali izvršna vlast ni na državnom, ni na federalnom nivou nije formirana.

Dragan Čović i Bakir Izetbegović, predsjednici Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA), sastali su se u utorak kako bi se dogovorili o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), zatim u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine.

"Čini se da je došlo vrijeme da predstavnici dvije stranke u Mostaru sjednu i dogovore funkcioniranje toga što je dio izvršne vlasti. Po nekoj inerciji vjerovatno su imali jednu šutnju prateći što mi radimo na višim razinama. Što se tiče Vlade FBiH također smo razgovarali kao potencijalni partner za buduću Vladu jer druge i ne vidimo, da predstavnici naših stranaka krenu u izgradnju jedne agende", rekao je Dragan Čović nakon sastanka sa Bakirom Izetbegovićem.

Na državnom nivou BiH, ova dva buduća koaliciona partnera moraju razgovarati s trećim partnerom, odnosno sa Savezom Nezavisnih Socijaldemokarta (SNSD). Čović je naglasio da se mora stvoriti ambijent međusobnog povjerenja, te da "između SDA i HDZ-a ima hemije isto kao i između HDZ-a i SNSD-a".

Bakir Izetbegović je rekao da za SDA postoji samo vladavina zakona i prava i da novi predsjedavajući Vijeća ministara mora poštivati zakone. Kako kaže, SDA ne pristaje ni na šta drugo.

"Kada je riječ o Vijeću ministara BiH, to nije proces. Riječ je o jednom detalju na kojem smo zapeli. A to je vladavina prava i zakona. Neka mandatar Zoran Tegeltija Predsjedništvu BiH ponudi plan koji će se temeljiti na vladavini prava i zakona i SDA je spremna podržati ga i može se imenovati u roku do sedam dana. Ništa ispod toga i ništa iznad toga", rekao je Izetbegović.

Bakir Izetbegović i Dragan Čović (arhivska fotografija)
Bakir Izetbegović i Dragan Čović (arhivska fotografija)

Čekanje na formiranje vlasti, usložilo je i usporilo donošenje drugih zakona i ispunjavanja obaveza, poput donošenja budžeta za 2019. godinu. Postojala je i bojazan više od 20 hiljada službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji su bez Odluke o privremnom finansiranju mogli ostati bez plate ovog mjeseca. Sindikalci državnih službenika slali su i pisma OHR-u, te najavili štrajk zbog toga, ali sada čekaju septembar da vide kako će se stvari odvijati.

"Neformiranje vlasti utiče na kompletan državni aparat", rekla je za Radio Slobodna Evropa Lejla Čopelj, predsjednica Samostalnog sindikata zaposlenih u institucijama BiH.

"Sindikat se uglavnom ograđuje od komenatrisanja političkih konotacija, ali utiče naravno. Nadamo se da će politička elita na nivou države Bosne i Hercegovine imati malo više odgovornosti, prije svega, prema građanima ove države, ali i prema uposlenima", smatra Čopelj.

Već dva puta se donosila odluka o privremenom finansiranju institucija BiH, a na ovu treću odluku, od jula do septembra, čekalo se gotovo mjesec dana.

"Fama je krenula od tog momenta kada je Milorad Dodik doveo u pitanje privremeno finansiranje. Vjekoslav Bevanda proteklim sjednicama nije mogao prisustvovati. Danas smo svi zajedno donijeli odluku. Usvojena je u roku od 20 sekundi", rekao je na press konferenciji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Naveo je i kako očekuje da će biti usvojen budžet, koji je već šest, sedam mjeseci na čekanju. Na usvajanje budžeta pozvao je Predsjedništvo BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda.

"Odluka o privremenom finansiranju je usvojena, iako su mnogi najavljivali kolaps", rekao je ministar finansija i trezora BiH.

On je reagovao i na medisjke napise, te na izjave pojedinih političara, koji su tvrdili da Hrvatska demokratska zajednica, tačnije Vjekoslav Bevanda ne dolazi na sjednice Vijeća ministara i ne želi potpisati Odluku o privremenom finansiranju, jer tako blokira rad Vijeća ministara u tehničkom mandatu.

"Nikada se nisam bavio blokadom. Ja blokiram one koji ne postupaju po zakonu. Moram reći da toliku količinu paušalnih ocjena, predrasuda, pa i u određenom dijelu osjetio sam ja i obitelj čak i mržnje, jednostavno ne mogu da shvatim s kim živim i gdje radim, a pojedini mediji šta prenose", rekao je Bevanda novinarima.

Istakao je da je svoj posao radio profesionalno i na vrijeme te da je sve o odluci bilo dio političkog igrokaza.

Igrokaza ne nedostaje u BiH od odžavanja opštih izbora do danas.

Svaki od tri koaliciona partnera - SNSD, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA) - imaju svoje razloge zbog kojih drže pregovaračke pozicije zakovane. Koplja se lome u vezi sa pitanjima poput NATO puta Bosne i Hercegovine, ali i u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.

"Po informacijama kojima raspolažemo, sve se zakočilo zbog neke uzajamne blokade koja se stvorila. S jedne strane imamo HDZ-ovu blokadu uspostave federalne vlasti, zbog insistiranja na izmjenama izbornog zakonodavstva, na kojima HDZ već tradicionalno insistira, a koje se tiču one dosljedne etnoteritorijalizacije. Dakle, ništa novo. S druge strane imamo preneseno na državni nivo blokadu, koju, u ovom slučaju, pravdajući to potrebom da se ispoštuju zakonske obaveze i da se usvoji nacionalni plan saradnje sa Sjevernoatlantskim savezom, blokiraju DF i SDA, barem prema trenutnom stanju stvari. Razlog što se to prelilo iz federalnog na državni nivo jeste što ustvari tu postoji ona već dugo vremena snažno etablirana spona, osovina Čović-Dodik, tako da se faktički vršenjem pritiska, prije svega na Milorada Dodika, kome u ovoj situaciji najviše i treba državna vlast jer SNSD nije trenutno dio vlasti, kako god je mi nazivali, u tehničkom mandatu ili ne, jer mi tehnički mandat u pravom smislu te riječi nemamo, njima je ustvari stalo da se što prije formira državna vlast", smatra politički analitičar Adnan Huskić.

On dodaje da je riječ o blokadi kao reakcija na blokadu tri buduća koaliciona partnera, u kojoj svaka strana može imati štetu:

"Još jedan momenat kojeg treba ubaciti u čitavu ovu priču jeste da, iako je eksplicitno naveden taj cilj Nacionalnog programa, ne treba ni na koji način zanemariti činjenicu da je, posebno Stranci demokratske akcije, i otud insistiranje da se Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) uvuku u vladajuću koaliciju na državnom nivou, buduću, naravno, pa da im se još daju i dva ministarstva, čime SDA čini dosta velike ustupke svojim koalicionim partnerima, su ustvari nužni, i to ne treba nikada zaboraviti, da bi se rekonstruisala Vlada Kantona Sarajevo. Dakle, ono što iznimno tišti SDA, tačnije trenutnog lidera SDA, jeste približavanje Kongresa, s jedne strane, i činjenica da na Kongresu treba izgovoriti tu rečenicu da su pokušali formirati vlast u Tuzli, nisu uspjeli, vidjeli smo kako je to prošlo. Sada pretpostavljam da čitava ta priča ide, ili se pokušava isti scenario napraviti u Kantonu Sarajevo, da bi se onda mirne duše reklo: 'Bez SDA se ne može, pokušali su, ali evo vidite kako su prošli'."

Prema mišljenju novinarke Otvorene mreže Rubine Čengić na sceni je ponovo potpuna neodgornost vladajuće elite. Kako i kada će se situacija rasplesti, ova novinarka za RSE citira tvit političarke Srpske demokaratske stranke Aleksandre Pandurević.

"Često ponavljam jedan tvit Aleksandre Pandurević od prije tri-četiri mjeseca, u kojem je rekla da su u septembru unutarstranački izbori u SDA-u i kada to bude završeno, onda ćemo imati puno jasniju sliku, jer u ovom trenutku, prema njenom mišljenju Bakir Izetbegović drži neke elemente za koje vjeruje da su ključni za njegov ponovni izbor za predsjednika stranke. Iskreno da kažem, sklona sam da povjerujem u te teze i vjerujem da kada prođe avgust i kolektivni godišnji odmori i kada u septembru prođu ti unutarstanački izbori u SDA-u da će se stvari možda malo relaksirati. Ali tačno, to je već prva godina od izbora bez uspostave vlasti", smatra novinarka Rubina Čengić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG