Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta garantuje bezbjednost Zapadnog Balkana?


Evroatlantske integracije najbolja su garancija za trajnu bezbjednost regiona Zapadnog Balkana. To su za Radio Slobodna Evropa prokomentarisali eminentni stručnjaci za bezbjednost i politikolozi iz regiona, koji su se okupili u Podgorici. U međuvremenu, prema njihovim riječima, Zapadni Balkan ostaje poprište za geopolitičke igre velikih sila, među kojima posebno izdvajaju Rusiju.

"Dok god, sve ove zemlje, ne postanu dio i NATO-a i sjutra i Evropske unije, mi ne možemo govoriti o tome da je prostor Zapadnog Balkana bezbjedan, stabilan prostor", kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera. On smatra da Zapadni Balkan, četvrt vijeka nakon ratnih sukoba, i dalje potresaju retrogradni procesi, koji ga čine podložnim za geopolitičke igre moćnih zemalja.

"Ja tu, prije svega, govorim o Rusiji i ne treba se zavaravati da ulaskom Crne Gore u NATO, kao i Makedonije, da će se uticaj Rusije na ovim prostorima smanjiti, ili da će oni, jednostavno, prepustiti tek tako prostor Zapadnog Balkana Zapadnim silama", ocjenjuje Kentera.

Sa takvim stavom Kentere saglasan je Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji ističe kako jedino Rusija dovodi u pitanje ciljeve NATO i EU integracija Bosne i Hercegovine. Međutim, ono što prema riječima Turčala, države na području bivše Jugoslavije čini podložnim uticaju bilo Rusije, Turske ili Kine, jeste duboka podijeljenost svih društava u regionu, slabost njihovih institucija, sveprisutna korupcija, kao i rastući autoritarizam.

"Kojem, na kraju krajeva, doprinosi međunarodna zajednica, koja u velikoj mjeri preferira jednu tzv. stabilokraciju ili stabilnost naspram demokracije, i spremna je, takoreći ulazeći u saveze sa različitim akterima, ukoliko bi oni u bilo kojoj mjeri garantirali stabilnost regije", kaže Turčalo.

Arian Starova, predsjednik Atlantskog savjeta Albanije i bivši ministar vanjskih poslova te zemlje, za Radio Slobodna Evropa konstatuje kako Balkan zasigurno pripada evropskom i evroatlantskom geopolitičkom prostoru i, kako naglašava, njegova budućnost je u tom smislu već zacrtana, uprkos trenutnim problemima.

"Smatram da je Balkan mogao da bude daleko napredniji nego što je u ovom trenutku. Imamo tenzije u Albaniji, probleme u odnosima Srbije i Kosova, imali smo problem u Crnoj Gori s pokušajem državnog udara, imali smo probleme u Makedoniji – hvala Bogu, Makedonija je sada na dobrom putu, imamo problem u Bosni i Hercegovini. Dakle, svaka od naših država ima brojne probleme. I onda je logično pitati se o perspektivi Balkana, evroatlantskoj perspektivi. Ali siguran sam da je, uprkos svim nedostacima i problemima, geopolitika Zapadnog Balkana već fiksirana, uz neke izuzetke – Srbija, na primjer, koja je i dalje neutralna u odnosu na NATO", komentariše Starova.

Da li je geopolitika Srbije nepovratno fiksirana prema Briselu, ili Beograd i dalje tu stolicu dijeli sa Moskvom, pitali smo Zorana Dragišića, eksperta za bezbjednost sa Univerziteta u Beogradu.

"Ta druga stolica ne postoji. Dakle, vi imate jednu evropsku i evroatlantsku stolicu, a druge stolice nema. Dakle, Srbija može ili biti integrisana u Evropsku uniju, što je zvaničan stav naše politike. Zvanično ne želimo da uđemo u NATO ali imamo kroz IPAP najbolje moguće odnose sa Alijansom. Što se Rusije tiče, Srbija sa njom održava, ajd da kažemo vrlo komplikovane odnose. Ako analiziramo i nivo ruskih investicija i donacija koje ne postoje u Srbiji, u drugim djelovima regiona postoje, onda teško možemo govoriti o tome da Srbija sjedi na neke dvije stolice. Srbija je strateški opredijeljena za članstvo u Evropskoj uniji i mislim da je to više nego jasno", ocjenjuje Dragišić.

Bivši albanski šef diplomatije Arian Starova smatra da je ključ u jačanju demokratija na Zapadnom Balkanu i konačne stabilizacije tog područja, u ubrzavanju procesa integracije svih njegovih zemalja u Evropu.

Upravo je Sjeverna Makedonija primjer zemlje koja je, uprkos velikim turbulencijama na unutrašnjoj političkoj sceni, uspjela da sa Grčkom riješi višedecenijski spor i duboko zakorači u dvorište NATO, čija će formalna članica postati do kraja godine. To što nakon toga, međutim, protivno obećanjima Brisela, nije otpočela pregovore sa Evropskom unijom, za profesora Univerziteta u Skoplju Nana Ružinu, loša je poruka za proevropsku vladu Zorana Zaeva.

"Tako što je to, na izvjestan način deprimiralo političku elitu u Makedoniji, to samo odlaganje i, na izvjestan način je relativizovalo uspjeh Prespanskog dogovora Skoplja i Atine", kaže.

Ružin, ipak, zaključuje:

"Jedini put svih Balkanskih naroda su Evropska Unija i NATO. Normalno, sad neke države ne žele u Sjevernoatlantski pakt, što je razumljivo i iz raznih istorijskih razloga. Međutim, jedini ključ za bjezbjednost jeste članstvo u EU, a za ovu vrstu sistema kao što je Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo itd. jedini put je upravo članstvo u NATO."

Na kraju, naši sagovornici koji su učestvovali na regionalnoj konferenciji u Podgorici, posvećenoj geopolitičkim izazovima i perspektivama Zapadnog Balkana, saglasni su sa tim da radikalni islamizam i terorizam nijesu tolika prijetnja po bezbjednost Zapadnog Balkana. Makar ne u onoj mjeri u kojoj subili unazad nekoliko godina, uprkos činjenici da su, posebno sa teritorije Bosne i Hercegovine i Kosova regrutovani ratnici koji su se borili na stranim ratištima u službi ekstremističkih snaga.

"To pitanje je postalo više stvar politiziranja. Do 2016. godine stvarno smo mogli govoriti o nekoj vrsti alarmirajućih brojeva ljudi koji su odlazili", kaže profesor Turčalo.

"Upravo zbog toga što džihadizam sa Balkana je više bio jedna socijalna dimenzija, nego neka ideološko-teološka dimenzija", konstatuje profesor Ružin.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG