Rusija, Kina i Turska mijenjaju svjetsku konstelaciju snaga i uspostavljaju nova savezništva, a globalni poredak mora nanovo da se promisli, mora odgovoriti na tehnološke novine i demografiju, i dobiti novi, podmlađeni lik, čulo se na panelu „Tri nijanse crvene: Rusija, Kina i Turska – mijenjaju dinamiku globalne moći“, u okviru To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi.
„Evropski komesar (Johanes) Han je rekao da je EU precijenila Rusiju i potcijenila Kinu; tri su godine zakasnili da to prepoznaju, ali su makar prepoznali da imaju problem“, kazala je direktorica Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji Tereza Falon govoreći o uticaju Rusije, Kine i Turske na Zapadni Balkan.
„Rusija je skoro bila 'korisni idiot' koja je svima odvlačio pažnju od toga što se stvarno dešava. Svi govore o divnom tehnološkom razvoju Kine, ali ne vidim mnogo ljudi koji bi željeli da se presele u Kinu, jer mislim da to nije model koji druge zemlje žele da ponove. Kinezi su jako pametni, jer ako pogledate koliko je EU uložila u taj region, to je mnogo više od Kine, ali se to ne prepoznaje. No, to pitanje je konačno na evropskom radaru i jedna od tema o kojima se priča“, kazala je Falon.
Jedno od pitanja diskusije je bilo i da li su velike globalne sile Kina, Rusija i Turska prijetnja dosadašnjem međunarodnom poretku i liberalnim institucijama, ili se koriste samo kao „strašila“ kako bi se prikrila njihova nefunkcionalnost. Ministar Vadym Chernysh iz Ministarstva za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe u Ukrajini je u odgovoru na to pitanje kazao da je ruskom aneksijom Krima i invazijom na oblast Dombas, razbijen evropski predak.
„Nema jasnog odgovora kako da se vrati Krim. Ako neko ima kapacitet da vas podrži a to ne čine, postoje dva objašnjenja – ne žele da pomognu ili nemaju te kapacitete“, kaže Chernysh.
Rusko – kinesko strateško partnerstvo je posebno ojačano nakon ruske aneksije Krima, ocijenio je Paul Bolt, profesor političkih nauka, US Air Force Academy, SAD.
„To je posebno vidljivo u oblasti (granične) bezbjednosti i prodaje oružja Rusije Kini, ali i prodaja energije jer se grade cjevovodi za naftu koje povezuje dva tržišta. Imaju i zajedničke investicije u Arktičkom krugu kako bi proizvodili tečni gas“, navodi Bolt, i dodaje da se obije zemlje, i Kina i Rusija, zalažu za nacionalni suverenitet nad internetom, što ne podržavaju SAD.
Kada je riječ o uticaju Turske na Balkan, naučnica Pinar Akpinar iz istanbulskog Programa za rješavanje konflikta i posredovanje, smatra da ta zemlja koristi vanjske prijetnje da ostvari domaće interese.
„Glavna stvar koja interesuje Tursku je širi region Bliskog istoka, a na međunarodnom nivou želi da bude lider u islamskom svijetu. Ali, još uvijek nije toliko uticajna u muslimanskoj zajednici Azije, Maleziji ili Indoneziji, gdje ima puno muslimana. U tom smislu uticaj Turske je više regionalan“, ocjenjuje Akpinar i dodaje da je Turska uvijek bila bliska sa zapadnim institucijama.
„Te veze su Turskoj uvijek davale status zemlje koja povezuje, i koja je most između Istoka i Zapada. Ako Turska izgubi svoj zapadni identitet, to će biti vrlo bolan proces i za njen identitet, jer su sve njene institucije bazirane na zapadnjačkim principima“, podsjeća Akpinar.
Među komentarima iz publike je bio i onaj Podina Paradaka, pomoćnika šefa Misije Turske, koji je kazao da ne vidi štetnost turskog uticaja u regionu.
„Pošto smo u Crnoj Gori, uzmimo za primjer ovu zemlju. Ako pitate što Turska želi od Crne Gre, pa mi smo oduvijek podržali njeno članstvo u NATO, u EU, Savjetu Evrope i svim zapadnim institucijama. Kad god postoji potreba za pomoći, činimo to preko TIKA-e i drugih institucija. Ako to znači uticaj, onda smo uticajni i ne mislim da je to loše“, kazao je Paradak.
Panelisti su razgovarali i o tome što bi trebao biti konkretan potez zapadnih zemalja u odnosu na autoritarne režime. Akpinar je ponudila dvostruki odgovor.
„Tehnički odgovor je da je najjače oružje protiv autoritarnih režima slobodan protok informacija upotrebom novih medija i digitalnih tehnologija. Ali filozofski odgovor je u pitanju: što mislimo kad kažemo autoritarna država? Što je sa suptilnim oblicima takvih država na Zapadu?
Saudijska Arabija je jedna od najvećih saradnika SAD, iako ima autoritarni režim. Što Zapad radi protiv autoritarnih režima? Što je sa tzv. privilegijom bijele rase koja postoji u svijetu?
Ranije danas smo govorili i o bezbjednosti EU, no što pod tim mislimo, da li bezbjednost institucija ili građana i protiv koga bi se neka potencijalna evropska vojska botila, protiv Rusa ili izbjeglica? Da li su evropske vrijednosti zaista primjenljive u drugim djelovima svijeta ili je to izgovor za zapadnjačke interese u ostatku svijeta? To je pitanje koje postavljaju u Kini, Rusiji i drugim nezapadnim državama“, kazala je Akpinar.
Facebook Forum