Dostupni linkovi

Crna Gora: Osuđen dobrovoljac zbog zločina na Kosovu


Vlado Zmajević, osuđen je pred Specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici na 14 godina zatvora zbog ubistva četvoro civila albanske nacionalnosti tokom rata na Kosovu
Vlado Zmajević, osuđen je pred Specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici na 14 godina zatvora zbog ubistva četvoro civila albanske nacionalnosti tokom rata na Kosovu

Nekadašnji dobrovoljac i pripadnik Vojske Jugoslavije Vlado Zmajević osuđen je pred Specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici na 14 godina zatvora zbog ubistva četvoro civila albanske nacionalnosti tokom rata na Kosovu. Sud je ocijenio da je dokazano da je Zmajević prekršio, između ostalog, pravila međunarodnog prava i Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata. Porodica ubijenih civila, ali i branilac osuđenog Zmajevića su izrazili nezadovoljstvo visinom izrečene kazne.

Oglašavajući krivim optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Vlada Zmajevića, predsjednik sudskog vijeća Specijalnog suda Dragoje Jović je saopštio da su izvedeni dokazi nesumnjivo pokazali izvršenje ratnog zločina nad civilima na teritoriji Kosova 1999. godine u vrijeme oružanih sukoba između tadašnje Vojske Jugoslavije i Oslobodilačke vojske Kosova. Zmajević je, prema prihvaćenim dokazima, osuđen za ubistvo četiri osobe albanske nacionalnosti na 14 godina zatvora, te mu je produžen pritvor.

Ubistva su počinjena u selu Žegra kod Gnjilana. Sud je prihvatio dokaze prema kojima je Zmajević najprije ubio čobanina, jer mu je na pitanje odgovorio na albanskom jeziku, zatim je ubio dvije muške osobe ispred kuće pucajući u njih iz vatrenog oružja, a zatim je nožem udarao ženu po glavi te potom pucao u nju. Sudija Jović je naveo da je Zmajević u prvoj istrazi priznao da je počinio ova ubistva, iako je tokom sudskog postupka negirao prethodno priznanje.

Izricanju prvostepene presude prisustvovali su članovi porodica žrtava, a među njima Muhadin Haziri sin ubijenih. On je za Radio Slobodna Evropa ocijenio da je četrnaestogodišnja kazna blaga u odnosu na počinjeno krivično djelo, te očekuje da drugostepeni sud izrekne oštriju kaznu.

"Dobro je što je kazna osuđujuća, ali pošto su četiri osobe izgubile život njegovim djelom, može se reći da je kazna preblaga. Jer su životi oduzeti, a četrnaest godina je preblago odmjereno. Očekujem da se na većim instancama kazna preinači u strožiju ili da se postupak vrati na početak u kojem će se, nadam se, izreći strožija kazna", rekao je Haziri.

Na drugoj strani, advokatica Ljiljana Koldžić, koja je zastupala osuđenog Zmajevića, saopštila je da je njen branjenik osuđen bez ijednog dokaza.

"Nemam riječi, sud je prihvatio 'prazan paket', bez i jednog jedinog valjanog dokaza. Dalje komentarisanje je suvišno. Naravno da ću uložiti žalbu. Tok suđenja je ukazao na činjenicu da nema ni jednog valjanog dokaza da bi bila izrečena ovakva presuda", prokomentarisala je.

Obrazlažući visinu kazne za četvorostruko ubistvo civila, sudija Jović je saopštio da je izrečena presuda u skladu sa praksama suđenja za ratne zločine u zemljama regiona. Govoreći o dokazima, sudija je naveo da su dvojica svjedoka potvrdili navode iz optužnice da je upravo Zmajević likvidirao četiri osobe i da sud nije prepoznao razlog zbog kojih bi svjedoci lažno teretili optuženog.

Fond za humanitarno pravo (FHP) na Kosovu pozdravio je presudu Specijalnog vijeća Višeg suda u Podgorici upravo zato što je ovo vijeće nakon trogodišnjeg rada uspješno okončalo predmet Vlade Zmajevića. Izvršni direktor FHP Kosovo Bekim Bljakaj u izjavi za RSE kaže da ovo pokazuje da regionalna saradnja može da bude uspješna, a što bi trebalo da bude češća pojava u regionu.

"Ovo je dobar znak zato što je jedna država osudila svog građanina za ratne zločine koji su počinjeni u drugoj državi. Kako stoje stvari u našem regionu, sudovi bi mogli da procesuiraju mnogo više takvih slučajeva, gde god ima dokaza da su pojedinci počinili ratne zločine i osude ih", kaže Bljakaj.

Upravo u vezi sa tim, on ukazuje da tužilaštva Kosova i Srbije, čiji rad inače prati ovaj Fond, po pitanju ratnih zločina ne sarađuju uopšte.

"Posledica toga je da nemamo ovakve predmete, kao što je predmet Zmajević. Mi kao nevladina organizacija koja izveštava o suđenjima za ratne zločine potpuno smo nezadovoljni nedostatkom saradnje, jer to omogućuje potencijalnim počionicima zločina da izbegnu pravdu i takvo ponašanje institucija stvara mogućnost, odnosno atmosferu za nekažnjivost. Dakle, počionici ratnih zločina se ne procesuiranju zbog nedostatka saradnje", zaključuje Bljakaj.

Zmajević je uhapšen sredinom 2016. godine od kada traje i sudski proces. Prema ranijim navodima, tokom zločina u selu Žegra je ubijeno šest osoba. I Specijalno tužilaštvo i osuđeni Zmajević imaju pravo žalbe na prvostepenu presudu, o čemu će odlučivati Apelacioni sud.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG