Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sinjajevina pašnjak ili vojni poligon?


"Država mora imati osposobljenu Vojsku, a Vojska, da bi bila osposobljena, mora imati vježbovni poligon", kaže načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić

Zbog straha od zagađenja životne sredine u netaknutoj prirodi planine Sinjajevine vlasnici katuna i mještani sela u njenom podnožju protive se namjeri Vlade da izgradi vojni poligon za potrebe Vojske Crne Gore i najavljuju proteste. Dok traže raspisivanje referenduma na kome bi se građani više crnogorskih opština izjasnili o gradnji poligona, iz Vojske stižu uvjeravanja da će se voditi računa o zaštiti životne sredine.

Predstavnik građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu Milan Sekulović, koji je odrastao na toj planini gdje njegova porodica ima katun na Bunarinama, sa mojkovačke strane Sinjajevine, smatra da bi izgradnja vojnog poligona nedaleko od njihovog katuna uništila planinu, ugrozila stoku, devastirala glavno vodoizvorište i ugrozila podzemne vode.

"Ovo što danas Ministarstvo odbrane predlaže je neprihvatljivo mještanima, a pretpostavljam i velikom broju građana Crne Gore jer mi smo prvo - ekološka država. U ekološkoj državi nemamo luksuz da uništavamo najveću planinu u državi, a Sinjajevina je najveća planina. Ona ima najbolji potencijal za razvoj stočarstva i turizma. S toga kao alternativu uništavanju i gradnji vojnih poligona mještani predlažu da se planina valorizuje kroz stočarstvo i poljoprivredu ali i turizam", objasnio je Sekulović, koji podsjeća da su prema uvjeravanju Vlade to strateške grane razvoja Crne Gore.

Sličnog mišljenja je i Ognjen Jovović, koji se nalazi na čelu Udruženja Bjelopavlići, koje je zbog najavljene gradnje poligona zakazalo građanske proteste 19. maja na Sinjajevini. Jovović smatra da bi izgradnja vojnog poligona uništila planinu na koju stočari iz Bjelopavlića duže od 140 godina izdižu stoku od maja do septembra. Prema tvrdnjama Jovovića, vlasnici najvećeg katuna na Sinjajevini i u Crnoj Gori, su stočari iz Bjelopavlića koji u ljetnjim mjesecima sele na planinu oko tri i po hiljade grala sitne stoke.

"Vojska bi gradnjom poligona za vježbe naštetila prirodi i živom svijetu. I to trovanjem vode, uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Ali i zatvaranjem otprilike trećine područja Sinjajevina zbog potreba poligona koji su planirali, presijecanjem puteva došlo bi i do, zabrane prolaska preko velikog dijela planine, bilo bi i topovskih udara, i slično", smatra Jovović.

S druge strane, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić kazao je da prostor na Sinjajevini nema alternativu.

"Država mora imati osposobljenu Vojsku, a Vojska, da bi bila osposobljena, mora imati vježbovni poligon", kazao je Dakić u intervjuu agenciji Mina.

Podsjetimo, početkom aprila, Dakić je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost govoreći o pitanju vojnih poligona izjavio:

"Kada smo vršili analizu kompletnog prostora Crne Gore, a znate da imamo pet nacionalnih parkova, i da su ti prostori uglavnom ograničeni, našli smo za najidealnije i najprihvatljivije da to bude Sinjajevina."

Vojska vodi računa o zaštiti životne sredine, rekao je Dakić, precizirajući da se radi o malim količinama eksploziva.

"Gađanja smo planirali da vršimo u vrijeme prije izdizanja na katune i nakon povratka sa njih. Građani Crne Gore imaju od Vojske samo koristi i benefite. Mi imamo namjeru da uradimo pristupne puteve koji će izuzetno olakšati boravak na katunima", rekao je Dakić.

On je ocijenio da su negodovanja kada je u pitanju poligon na tom prostoru u najvećoj mjeri politički motivisana.

Nedavno je na sličan način i ministar vojni Predrag Bošković u intervjuu za Pobjedu komentarisao pitanje vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini i objasnio da se ono instrumentalizuje u svrhu dnevne politike, a Vojska se pokušava predstaviti kao institucija koja ne vodi računa o javnom interesu.

"Nemamo alternativnu lokaciju. Upravo je ovaj prostor prepoznat kao jedini adekvatan u Crnoj Gori, pored ostalog i zato što je kompletno u državnom vlasništvu", zaključio je Bošković.

Ovu lokaciju za istu namjenu koristila je i Jugoslovenska narodna armija (JNA), vojska nekadašnje Jugoslavije. Riječ je o prostoru dužine 18 kilometara i širine šest kilometara.

Na optužbe vojnih zvaničnika da su "protesti politički motivisani" Ognjen Jovović kaže da su protesti na Sinjajevini isključivo u cilju zaštite planine i prirode.

"Bože sačuvaj, mi nemamo ništa protiv da Vojska ima poligon. Ali da nije za kapacitete Vojske Crne Gore taj prostor predimenzionisan, prostor od 10.800 hektara, znači to je površina od sedam Solana u Ulcinju za koju se bije bitka da ostane zaštićeno područje. Dakle, ovdje je riječ o sedam puta većem području", objašnjava Jovović.

O izgradnji vojnog poligona na Sinjajevini građani treba da se izjasne na referendumu, smatraju članovi okupljeni u građanskoj inicijativi Sačuvajmo Sinjajevinu.

"Upravo prostor na kome je VCG planirala da gradi poligon je glavno vodoizvorište i središte za napajanje stoke sa katuna vodom i hranom. Te vojne vježbe i bojevo gađanje iz bilo koje municije ostavlja tragove, neki otrovi ostaju", zaključio je Milan Sekulović​.

Sinjajevina je najveći pašnjak na Balkanu, navedeno je na sajtu Nacionalne turističke organizacije, prostire se na dužini od 35 do 40 km, a široka je od 10 do 15 km. S površinom pašnjaka od 120.000 hektara, na kojem se može napasati 200.000 ovaca, Sinjajevina spada među prve pašnjačko-stočarske planine. Prostrana površina planine Sinjajevine, oivičena veličanstvenim kanjonom rijeke Tare i ukrašena Zabojskim jezerom, sa odličnim terenima za skijaške nordijske discipline, prestavlja bogom dani predio za razvoj planinskog turizma. Odlikuje se sa jednostavnošću prirodnih oblika i dobrim potencijalnim mogućnostima za pojedine zimske sportove, ljetnju rekreaciju i planinarenje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG