Dostupni linkovi

Uz NATO, Vojska CG uništava višak naoružanja


Naoružanje ovoga puta neće biti uništavano eksplozijama već rastavljanjem

Vojska Crne Gore planira da u narednih godinu i po uništi još oko 400 tona viška municije i zastarjelog naoružanja, od ukupno 2.000 tona koliko je preostalo u magacinima vojske.

Uništavanje zastarjelog oružja se sprovodi već godinama u Crnoj Gori uz pomoć NATO partnera. Demilitarizacija viškova municije je značajna zbog smanjenja rizika od slučajnih eksplozija.

U Ministarstvu odbrane uvjeravaju da će oružje biti uništavano tako da će se voditi računa o zaštiti životne sredine.

Najavljujući početak sprovođenja NATO Fonda povjerenja za demilitarizaciju viškova municije u Crnoj Gori, potpukovnik Vojske Crne Gore Nebojša Luković je saopštio da je u magacinima vojske preostalo oko 2.000 tona zastarjelog naoružanja i eksplozivnih sredstava koje u narednom periodu treba uništiti na bezbjedan način.

U narednih 15 mjeseci će biti uništeno 403 tone, ali ovoga puta bez eksplozija već rastavljanjem.

„Od tih 2.000 tona, sada uz NATO fond povjerenja biće realizovano 403 tone. Lokacija nije još određena ali najvjerovatnije će biti u Crnoj Gori. Neće biti unuštavanja viškova municije putem otvorenih eksplozija niti sagorjevanja. Znači biće rješavanje samo putem rastavljanja municije“, rekao je potpukovnik Luković.

U narednih 15 mjeseci će biti uništeno 403 tone naoružanja
U narednih 15 mjeseci će biti uništeno 403 tone naoružanja

Za uništenje zastarjelog oružja NATO je, preko Fonda povjerenja za demilitarizaciju viškova municije u Crnoj Gori, izdvojio oko 800.000 eura.

Džon Bosmas program menadžer u Agenciji za podršku i nabavke NATO-a je saopštio da je sve spremno za početak realizacije projekta. On je ukazao na važnost podrške NATO-a Ministarstvu odbrane Crne Gore u projektu zatvaranja starih skladišta što se, kako je dodao, mora uraditi na siguran i efikasan način.

„Demilitarizacija viška naoružanja je važna da bi se smanjili rizici od slučajnih eksplozija zastarjelog naoružanja i da se pomogne Ministarstvu odbrane u zatvaranju starih skladišta. Ali ukoliko želite da to uradite, to mora biti urađeno na efikasan i siguran način“, kaže Bosmas.

Vojni Ataše Savezne Republike Njemačke potpukovnik Ingo Gnojke je ocjenio da NATO povjerilački fondovi unapređuju saradnju i povjerenje među državama: „Crna Gora je tokom proteklih godina uvijek iznova na impresivan način opravdala to povjerenje. Na primjer misijama u Avganistanu, u združenom angažmanu sa Njemačkom, sprovođenjem reformi u sektoru oružanih snaga i dosljednim pridruživanjem evroatlantskim strukturama.“

Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori Jan Viting je saopštio da uništavanje više od 400 tona zastarjelog oružja zajedničkim snagama Crne Gore i NATO, doprinosi sigurnosti crnogorskih građana i omogućava Vojsci Crne Gore da efikasnije rasporedi svoje resurse.

„Ovo je takođe dobrodošao praktični primjer saradnje u toku procesa pristupanja Crne Gore NATO alijansi“, ocjenio je Viting.

NATO je za demilitarizaciju viškova municije u Crnoj Gori izdvojio oko 800.000 eura
NATO je za demilitarizaciju viškova municije u Crnoj Gori izdvojio oko 800.000 eura

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Slobodan Filipović je istakao da je osnovni cilj projekta pružanje podrške Ministarstvu odbrane u demilitarizaciji viška naoružanja na način koji garantuje bezbjednost i odgovoran odnos prema očuvanju životne sredine.

Filipović je podsjetio i na trenutni status Crne Gore u evroatlantskim integracijama: „Status naše zemlje u evroatlantskim integracijama se odnosi na proces ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore koji se odvija vrlo dinamičnim tokom. Do sada su 23 države članice ratifikovale ovaj dokument dok je u ostalim članicama započeta procedura čime je potvrđena značajna podrška Crnoj Gori u ovom domenu“.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je na svojoj teritoriji naslijedila velike količine zastarjelog naoružanja i ubojnih sredstava koja su bila nefunkcionalna za dalje potrebe vojske.

Naime prema zvaničnim podacima ukupna količina zastarjelog oružja je bila preko 10.000 tona, od čega je do sada uništeno preko 85 posto kroz MONDEM projekat i u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom dosadašnjeg uništavanja oružja, 2010 godine su zabilježeni protesti mještana sela na Goliji i u Pivi zbog uništavanja oružja i municije otvorenim eksplozijama, kada su reagovale i ekološke organizacije. Zvanična saradnja sa NATO po pitanju uništavanja viška naoružanja je uspostavljena 2013. godine.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG