Taman kad se činilo da će se jaz između crnogorske opozicije i vlasti premostiti formiranjem zajedničkog Privremenog parlamentarnog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Demokratski front (DF) zbog hapšenja njegova dva poslanika Nebojše Medojevića i Milana Kneževića, odlučio je do da daljeg bojkotuje parlament i sve njegove odbore, te time otvorio novu parlamentarnu krizu u Crnoj Gori.
To je bio povod da dio opozicije konstatuje kako je institucionalni rad na vraćanju izbornog povjerenja završen prije nego što je faktički počeo, dok se onaj dio opozicionih poslanika koji je ostao u parlamentu ipak nada postizanju dogovora, prihvatljivog za sve.
Godina 2019. trebalo bi da bude u znaku zajedničkog rada vladajućih i opozicionih partija na prijeko potrebnim reformama izbornog zakonodavstva a prema preporukama međunarodnih organizacija, kako bi sljedeći izbori u Crnoj Gori nesumnjivo bili slobodni i fer.
U tu svrhu državni parlament još 30. oktobra usvojio je odluku o obrazovanju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u kome bi sjedilo po sedam poslanika vlasti i opozicije i na kome bi se odluke donosile konsenzusom.
Otišlo se i korak dalje pa je osnovano i šest Radnih grupa koje bi se pojedinačno bavile zakonima iz korpusa izbornih, dok bi zadatak sedme bio čisto politički, da dogovori sam datum održavanja izbora.
I baš onda kada je sve trebalo da počne, zatvaranje poslanika DF-a Medojevića i Kneževića, izazvalo je revolt tog opozicionog saveza koji je odlučio da do daljeg napusti parlament i sva radna tijela.
S obzirom na to, da su osim Frontovaca, u trajnom bojkotu Skupštine i Demokrate i URA, otvara se pitanje smisla i cjelishodnosti rada na izbornim reformama. Ipak, nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da prostora za dijalog ipak ima.
"U postojećim okolnostima, kada ne postoji ni minimum saradnje i razumijevanja u opoziciji, te da ne kažem njene zrelosti da svaku moguću šansu koja ide u pravcu osiguravanja makar nešto boljih uslova za održavanje izbora i za fer utakmicu treba iskoristiti. Ako opozicija ne iskoristi tu situaciju, ne vidim šta može da dobije takvim ponašanjem, osim da pomogne Demokratskoj partiji socijalista (DPS)", ocjenjuje Rudović.
- Može vas interesovati: Propao pokušaj DF-a da objedini opoziciju?
Početak dijaloga vlasti i opozicije ohrabrio je i sam Brisel, koji jedino u institucijama vidi način da se dođe do rješenja prihvatljivih za obje strane.
Sa druge strane, Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA najavili su osnivanje paralelnog vanparlamentarnog foruma, koji bi osim opozicionih stranaka obuhvatio i civilni sektor a koji bi radio na sveobuhvatnim reformama, bez prisustva vladajuće partije u čiju iskrenost da mijenja izborni ambijent ne vjeruju.
"Demokratska partija socijalista i najbolju ideju kontaminira na način da ta ideja na kraju mutira na jedan pogrešan i loš način. Tako da nijesam optimista i ovo što se sada trenutno dešava je sve osim ozbiljan rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, kako bi građani mogli na prvim sljedećim izborima da glasaju slobodno i fer", kaže funkcioner URE, Miloš Konatar.
Vladajući DPS, pak, odbacuje tezu dijela opozicije da je dijalog o vraćanju izbornog povjerenja između vlasti i opozicije propao prije nego što je suštinski počeo i uvjerena je u postizanje kompromisa.
Predrag Sekulić, koji rukovodi Radnom grupom o finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja, za RSE primjećuje da je "DPS uvijek bio iskren u svojim namjerama da napravimo zajednički dogovor sa kolegama iz opozicije kada su u pitanju izborne reforme".
"Podsjećam, nije prvi put, nakon svakih izbora smo ulazili u promjenu izbornih zakona i uvijek smo postizali kompromis. Što se tiče sadašnje radne grupe, iskreno vjerujem da će se već poslije Nove godine kolege iz DF-a vratiti na početne pozicije, odnosno da ćemo zajedno nastaviti rad po svim podgrupama koje se tiču reforme izbornog zakonodavstva. Zaista sam tu optimista jer ne vidim nijedno drugačije rješenje koje bi moglo da na bilo koji način pomogne opoziciji da izađe iz ovog ćorsokaka u koji su sami ušli", dodaje Sekulić.
Neđeljko Rudović, pak, poručuje kako iskustvo formiranja Vlade izbornog povjerenja iz 2016. godine opoziciju upućuje na dodatan oprez prema DPS-u.
"Ukoliko se DPS opredijeli za šminkanje postojećeg Zakonodavnog okvira i prakse državnih organa koji su pretvoreni u izborne punktove Demokratske partije socijalista. Ukoliko se uspostavi da DPS nema volju da napravimo suštinske iskorake, onda nikakvo dalje učestvovanje u takvoj radnoj grupi apsolutno nema smisla", riječi su Rudovića.
Osim političkih stranaka, u radu Odbora i pododbora za reformu izbornog zakonodavstva, učestvuju i dva predstavnika akademske zajednice, kao i tri nevladine organizacije, ali bez mogućnosti da odlučuju. Među njima je i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS - čiji Danilo Kalezić smatra kako nema osnova za pretjerani optimizam.
"U ovome trenutku smo blago skeptični prema dometima toga Odbora, ako u njima nema ključnih predstavnika opozicije. Ono što bi bilo loše za crnogorsko društvo jeste da u perspektivi taj prostor odnosno Odbor koji je formiran, postane mjesto na kome će se politički trgovati. Prioritet rada MANSA biće finansiranje političkih partija odnosno sprječavanje političke korupcije. Upravo je to tema koju vidimo kao spornu za obje političke strukture koje diktiraju rad Odbora", ističe Kalezić.
"Dakle, u situaciji smo da je DPS godinama optuživan, uz konkretne dokaze, kao što je afera 'Snimak', za zloupotrebu javnih sredstava, odnosno javnih fondova, a sa druge strane postoje više ili manje utemeljene optužbe za finansiranje DF-a iz inostranstva", dodaje Danilo Kalezić.
Facebook Forum