Hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji ne smije biti kolateralna žrtva višemjesečnog zahlađenja srpsko-hrvatskih odnosa na državnoj razini, ocijenio je po završetku radne posjete Srbiji i susreta sa novim vodstvom Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u izjavi za hrvatske medije. On je najavio svu potporu institucija Hrvatske novoizabranom Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) u Srbiji.
„Nitko nama ne brani da i novcem i politički i moralno podupiremo Hrvate u Srbiji. Što se tiče aktualnih odnosa Srbije i Hrvatske, Hrvatska bi voljela da se pokrene dijalog jer bez toga će se teško rješavati bilo što pa tako i pitanja nacionalnih manjina“, rekao je.
Milas ocjenjuje da bi se bilateralni razgovori morali voditi „u ozračju i okolnostima koje mogu dati neki rezultat“.
„Razgovor će doći, prije ili poslije, ali - razgovori radi razgovora nemaju smisla. Očekujem da će bilateralni kontakti pridonijeti poboljšanju odnosa jer mi smo susjedi, naslonjeni jedni na druge“, kaže Milas.
Očekuje da Srbija izvrši ono što je preuzela kao obavezu, prije svega međudržavnim sporazumom o zaštiti prava manjina.
„Teško je govoriti o reciprocitetu, ali očekujem da ono što Srbi imaju u Hrvatskoj i Hrvati dobiju u Srbiji. Prije svega mislim na izravnu političku zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima - od lokalne i pokrajinske razine do Skupštine Srbije“, objasnio je Milas, inzistirajući da je politička zastupljenost „uvjet koji, po članku 9. Sporazuma mora biti ispunjen“.
„On je najvažniji upravo za napredak u svim područjima - od kulture i obrazovanja do svega onog što ovisi od predstavničkih i izvršnih razina vlasti. Kad imate direktne sudionike u tijelima odlučivanja i donošenja zakona, onda je puno lakše mnoge stvari rješavati. Vidimo to i po situaciji koju ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj“, ocijenio je Milas.
On, vezano uz obrazovanje, očekuje da „Srbija tiska i udžbenike na hrvatskom jeziku i za srednje škole, kako što je to već učinila za osnovne“.
„Dobar primjer je, recimo, otvaranje lektorata hrvatskog jezika na Sveučilištu u Novom Sadu i to treba dalje nastaviti, do uvođenja katedre hrvatskog jezika“, preporuča Milas.
On kaže kako to „nije samo jedna ili pet mjera, nekakva cesta negdje ili neka mala infrastruktura“, već da je to „čitav niz mjera koje znače bolji život i ostvarivanje prava kroz nacionalni jezik, pismo i kulturu“
„Sve su to stvari i vrijednosti koje znače nacionalni identitet, po kojem se ljudi prepoznaju kao pripadnici hrvatskog naroda. Dakle, Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima nacionalnih manjina, i ostvari“, naglasio je Milas u kontekstu primjedbi koje Hrvatska ima na dosadašnji proces eurointegracija Srbije i nastavak težnji ka članstvu u Uniji.
