Prijedlogom rezolucije o Crnoj Gori koja je usvojena u Evropskom parlamentu (EP) izražava se zabrinutost zbog neusklađenosti razvoja elektro-energetskog sektora sa međunarodnim i evropskim zakonodavstvom i njegovim, mogućim štetnim uticajem na životnu sredinu.
"Država Crna Gora bi morala bolje da štiti najvrijednija područja, posebno biološku raznolikost", stoji u dijelu Prijedloga rezolucije o Crnoj Gori koji se bavi životnom sredinom.
Predloženi dokument posebno akcentuje koncept razvoja malih hidroelektrana.
"Mnogi od 80 hidroenergetskih projekata za koje su crnogorske institucije dale dozvole nijesu u skladu sa međunarodnim konvencijama ili zakonodavstvom Evropske unije, pa je neophodno da ti projekti budu revidirani", navodi se u dokumentu o kom je glasao EP.
Pošto je evropskim parlamentarcima na raspolaganju mogućnost intervencije, tek nakon toga će biti poznat konačan sadržaj rezolucije koja nema, u zakonskom smislu, obavezujuć karakter, ali to ne znači da ne proizvodi posljedice.
Ana Nenezić, iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, za Radio Slobodna Evropa kaže da su rezolucije EP više savjetodavnog karaktera.
"One sadrže ocjene predstavnika zemalja članica Evropske unije (EU) i one su, svakako, vrlo značajne. Sigurna sam i da ih Evropska komisija (EK), prilikom sačinjavanja svojih godišnjih izvještaja veoma ozbiljno uzima u obzir u trenutku kada vrši procjene po određenim poglavljima za konkretnu zemlju, odnosno, koliko je zaista napredovala na evropskom putu tokom prethodne godine", rekla je Nenezić.
Da je moguće da izvještaj Evropskog parlamenta proizvede konkretne posljedice nagovještava i činjenica da se u dokumentu izražava očekivanje od javnih finansijskih institucija - Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), da preispitaju podršku za projekat izgradnje malih hidroelektrana, kao i da povuku sredstva za sve projekte u Crnoj Gori koji su planirani u zaštićenim područjima i za one za koje ne postoje jasne ekološke procjene uticaja na životnu sredinu.
Sudeći po svjedočenjima žitelja više mjesta u Crnoj Gori gdje se grade male hidroelektrane, čini se da ovi energetski objekti, osim životne sredine, počinju da ugrožavaju i život ljudi u tim krajevima.
Mihailo Ostojić iz Vinicke kod Berana kaže da projekat male hidroelektrane dovodi u pitanje opstanak ljudi jer, ne samo da će ostati bez vode neophodne za poljoprivredu od koje skoro svi žive, nego i bez vode za piće.
"U selu je održan referendum na kom se 98 posto mještana izjasnilo protiv elektrane", podsjeća Ostojić dodajući da su preostala dva procenta - članovi porodice investitora koji je, takođe, iz tog kraja.
"Kako je dobio koncesiju i građevinsku dozvolu – to mi ne možemo da dokučimo. Možda i možemo, ali to je već neka druga priča", rekao je Ostojić prepričavajući dugo administrativno-sudsko "putovanje" tokom kog on i ostali mještani Vinicke nijesu odmakli dalje od početka.
"Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu održivog razvoja smo predočili da je to velika greška i da to nećemo dozvoliti jer bez te rijeke stanovništvo našeg kraja ne može da živi, ali to nije urodilo plodom.
Ostojić kaže da su mještani na Upravnom sudu dobili spor i da je poništena građevinska dozvola, ali da je nakon samo petnaest dana ona ponovo izdata.
"Borićemo se do zadnjeg časa. Pokušavamo legalnim sredstvima, preko institucija, ali nam to, baš i ne ide kako treba", zaključuje Ostojić.
I Rašit Marković iz Plava je revoltiran zbog nemoći mještana da zaštite svoju rijeku.
"Mi vodimo rovovsku borbu licem u lice sa moćnicima", kaže Marković.
Nikola Vemić iz Donje Bukovice kod Šavnika koji je, iako predstavnik lokalnog Ekološkog pokreta, izgubio vjeru u mogućnost da mještani tog kraja odbrane rijeku administrativno-pravnim sredstvima.
Vemić kaže da je izgubio vjeru i u međunarodne organizacije.
"Narod mora tijelima stati u odbranu svojih rijeka. Ja ne vjerujem ni EU, ni ljudima iz UNESCO-a koji su tu nedavno bili. Prošetali su se malo, bili na ručku i večeri i otišli", kaže Vemić, koji svima koji žele da brane rijeke od malih hidroelektrana sugeriše da se više ne obaziru na EU.
"Jednostavno - na silu odgovoriti silom. Nikakvi papiri, molbe, zahtjevi, sudske stvari… Organizujmo se. Stanimo u odbranu svoje đedovine, naših rijeka, naše prirode.", poziva Vemić.
Podsjetimo, koncesije za gradnju minihidroelektrana dodijeljene su uglavnom na teritoriji sjevernih opština: Kolašin, Mojkovac, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Plužine.
Od maja 2014. godine svaki proizvedeni kilovat-sat plaća po podsticajnoj cijeni preko računa za struju građana. Crna Gora je za četiri godine od koncesionara malih hidroelektrana prihodovala pola miliona, dok su oni samo sa računa za struju od građana za nepune tri godine dobili blizu pet miliona eura.
Da su u unosan biznis malih hidroelektrana u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji uključeni ljudi iz vrha vlasti ili njima bliske osobe, ukazali su predstavnici centara za istraživačko novinarstvo i nevladinih organizacija iz tih država na skupu koji je ljetos održan u Podgorici.
Facebook Forum