Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Male hidroelektrane: Moćnici su tamo gdje su milioni


Hidroelektrana, fotoarhiv

U unosan biznis malih hidroelektrana u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, te Srbiji uključeni su ljudi iz vrha vlasti ili njima bliske osobe, poruka je sa skupa predstavnika centara za istraživačko novinarstvo i nevladinih organizacija iz tih država koji je održan u Podgorici.

Njihova su istraživanja pokazala da su političari na vlasti u Crnoj Gori, BiH i Srbiji najbližoj rodbini, prijateljima, kumovima, omogućili da zgrću milione eura na teret građana, koji te privatne kompanije finansiraju preko mjesečnog računa za električnu energiju.

Ono što se dešava u energetskom sektoru u zemljama regiona je najilustrativniji primjer fenomena "zarobljene države", u kojoj vlast i ljudi bliski njoj kreiraju pravni ambijent, odnosno prave i usvajaju zakone kojima sebi omogućavaju sticanje profita, kaže Lidija Prokić, regionalna savjetnica Transparensi internešnela.

"Svi oni procesi koji dovode do izmene zakonskog i formalnog okvira, do izmene pravila po kojima društvo funkcioniše da bi bilo omogućeno ostvarivanje pojedinačnih interesa, jesu stanje zarobljene države", ocjenjuje Prokić.

U Srbiji taj unosan biznis se odvija u krugu kompanija i osoba bliskih predsjedniku države, kaže predstavnica Centra za istraživačko novinarstvo iz Srbije Dina Đorđević.

"U petogodišnjem periodu Srbija je isplatila više od 58 miliona eura. Zanimljivo je da je gotovo polovina tog novca otišla državi, odnosno malim hidroelektranama u vlasništvu EPS-a (Elektroprivreda Srbije), državnog energetskog preduzeća i, naravno, firmama povezanim sa kumom predsednika države Aleksandra Vučića, koje su dobile više od deset miliona eura", navodi Đorđević.

Ne branama
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:40 0:00

​U Bosni i Hercegovini je do sada podijeljeno 300 koncesija firmama koje nijesu niti ekonomski moćne, niti imaju iskustva u izgradnji malih hidroelektrana, kaže Azhar Kalamujić iz Centra za istraživačko novinarstvo BiH. On navodi da je, između ostalog, bilo slučajeva da su pojedini koncesionari bliski vlasti oduzimali koncesije drugim firmama.

"Slučaj jedne firme iz Banjaluke kojoj su bez ikakvog obrazloženja nakon četiri mjeseca od dobijanja koncesije iste oduzete i date firmi čiji je vlasnik bivši savjetnik Milorada Dodika. On je, inače, dobio koncesije za četiri elektrane koje je kasnije prodao, rekavši da se preračunao i da to nije tako profitabilan posao", riječi su Kalamujića.

Sloboda rijekama
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:25 0:00

U Crnoj Gori taj biznis se vrti oko bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, navodi Dejan Milovac iz nevladine organizacije MANS. Milovac podsjeća da je porodica Đukanović u posao sa strujom ušla sa dvije koncesije izdate kompaniji koja je u vlasništvu Đukanovićevog sina, Blaža.

"Govorimo o njegovom sinu, njegovom bratu od ujaka, kumu koji takođe imaju ili aktivne hidroelektrane ili dodijeljene koncesije koje će postati aktivne. Imamo i poslovne partnere koji se vezuju za banku njegovog brata, a koji se povezuju sa aferom Telekom, njegovog poslovnog partnera koji se vezuje za univerzitet sa kojim on posluje. Tu imamo i kontroverzne biznismene koji sa bivšim premijerom dijele optužnicu za šverc cigareta u Italiji", kaže Milovac.

"Osim ovih koncesionara", objašnjava Milovac, "imamo i one koji su dio vladajuće partije, Đukanovićevog DPS-a (Demokratska partija socijalista) koji su koristili svoju poziciju da bi mogli da postanu koncesionari".

Milo, Lidija i Blažo Đukanović
Milo, Lidija i Blažo Đukanović

Među koncesionarima su i Oleg Obradović, protiv kojeg je podignuta optužnica za aferu Telekom, nekadašnji premijer Igor Lukšić, kao i fudbaler Stefan Savić.

U vladinom nacionalnom planu korišćenja energije iz obnovljivih izvora predviđeno je da će do 2020. godine građani sa svojih računa vlasnicima malih hidroelektrana platiti iznos od 27 miliona eura.

Inače, Crna Gora je za četiri godine od koncesionara malih hidroelektrana prihodovala pola miliona, dok su oni samo sa računa za struju od građana za nepune tri godine dobili blizu pet miliona eura.

Iako su bili pozvani na skup, predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i ekonomije nijesu došli.

Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio komentar na ocjene i zaključke koji su se mogli čuti na konferenciji o malim hidroelektranama u Crnoj Gori i zemljama regiona. Iz Ministarstva ekonomije je za RSE kratko rečeno da nemaju uvid u sadržaj konferencije, te da ne mogu komentarisati.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG