Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rezultati bh. izbora, šansa za status quo


Glasaški listići u BiH, ilustrativna fotografija

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je rezultate izbora, što je prvi korak ka uspostavi vlasti u BiH. Uveliko se osmišljavaju kombinacije s kim u vlast, koga izbaciti ili ubaciti. Međutim, zbog sumnji u regularnost izbora, te i činjenice da se još ne zna kako će se formirati Dom naroda u Federaciji BiH što dodatno komplikuje situaciju, prijeti se bojkotom, pa i političkom diskreditacijom.

Je li bilo izborne krađe, ko je ili nije legitimni predstavnik jednog od naroda u BiH, da li je i ko koga pokrao na izborima, sprema li se državni udar...? Lista pitanja nakon izbora u Bosni i Hercegovini je preduga, i svako od njih usložnjava buduće formiranje vlasti. Na naplatu su došla i neriješena pitanja iz prošlog saziva vlasti, a ponajprije izmjene Ustava i Izbornog zakona. Upravo zbog toga, sve su oči uprte u Centralnu izbornu komisiju od koje se očekuje da donese odluku o rasporedu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, odnosno po kom će se principu birati delegati. Do sada je pravilo bilo da iz svakog kantona bude izabran najmanje po jedan predstavnik svakog naroda u BiH, a procenat se određuje po popisu iz 1991. godine. Ovaj princip trebao je da važi sve do potpune provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno, dok se ne okonča proces povratka izbjeglih i raseljenih. Začkoljica u zakonskim rješenjima, navodi termin „posljednji popis“, što je u bh. slučaju 2013. godine, dovelo je do toga da pojedine političke stranke najavljuju blokadu, a CIK optužuju za pripremu državnog udara i nezakonitu promjenu Ustava. Najglasnije su stranke ljevice u FBiH, koje su najavile da će, ukoliko CIK prizna rezultate po popisu iz 2013. spriječiće konstituisanje vlasti, gdje god mogu.

Tražićemo raspuštanje CIK-a i uvođenje elektronskog glasanja: Nermin Nikšić
Tražićemo raspuštanje CIK-a i uvođenje elektronskog glasanja: Nermin Nikšić

„Bilo kakvo učešće Socijaldemokratske partije u vlasti na višim nivoima od kantona, bilo kakva saradnja oko konstituisanja vlasti, bit će uslovljena odlukom o raspuštanju Centralne izborne komisije, odlukom o izboru nove Centralne izborne komisije, izmjenom Izbornog zakona, koja će značiti uvođenje elektronskog glasanja“, kaže predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić.

Kako god CIK postupio, izvjesno je da će biti nezadovoljnih, jer je Parlament BiH, koji je trebao donijeti izmjene zakona, odbijao to učiniti upravo zbog političkih zatezanja. Stoga se može očekivati odugovlačenje, navodi politički analitičar Srećko Latal.

„Ukoliko CIK uopšte riješi ovaj problem, za očekivati je da će neka od stranaka kod Ustavnog suda BiH da apeluje protiv nje, tako da će bilo koja odluka, ako je uopšte i bude, završiti na Ustavnom sudu.“

Kako bez popune federalnog Doma naroda, nema ni popune državnog, jasno je da je zastoj neminovan. Kako to može da izgleda iznijela je predsjedavajuća Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Aida Obuća.

„Skupština BPK Goražde će u zavisnosti od sadržaja odluke CIK-a BiH o broju mandata u Domu naroda Skupštine BiH odlučiti da li će izvršiti izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, jer bi ovakav način izbora delegata bio diskriminacija konstitutivnih naroda iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.“

Potencijalnoj pat poziciji, ali i odnosu prema CIK i sumnji u regularnost izbora u prilog ne idu ni tvrdnje stranaka da su u ponovnom brojanju glasova utvrđene neregularnosti.

„Svaka vreća s glasovima koja je ponovno brojana iz različitih razloga, nijedna nema da su glasački listići koji su u vreći odgovarali zapisniku. Nijedan zapisnik se nije složio s onim što imamo“, kaže Nermin Nikšić.

Pored sumnji u to da je izborna volja građana kompromitovana tokom samog procesa, ona je također i izigrana primjenom kompenzacijskih listi, gdje su mandate za parlamente dobili kandidati sa stotinjak glasova, nauštrb onih kojima su građani dali veće povjerenje. U fokusu procesa nije formiranje vlasti i dobrobit građana, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Miodrag Živanović.

„Sad mi liči na grotesknu karikaturu u kojoj vidimo posljedice koje nemaju veze s ličnostima koje su izabrane, nego imaju veze sa tim teškim, strukturalnim problemom BiH u kojem postoji, na raznim nivoima vlasti možda stotinu ili više stotina načina da se bilo kakve odluke ili akti vezani za perspektivu, za budućnost naših života blokiraju.“

Sve se svodi na lične i interese kolektiviteta, što se vidi i na odnosu prema članovima Predsjedništva BiH. Od nepoželjnih u pojedinim dijelovima zemlje, do prijetnji i kleveta. Posljednja u nizu je najava novoizabranog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da će protiv Vlade Republike Srpske i premijerke Željke Cvijanović podnijeti tužbu zbog laži vezanih za njegovuu ratnu prošlost, a koje je, kaže, vidio u vladinom izvještaju Vijeću sigurnosti UN. Konsenzus bi bio ključna riječ, ali svako radi protiv BiH, smatra Živanović. Navodeći primjer daje odgovor na pitanje šta onda čeka BiH.

Svi rade protiv BiH: Miodrag Živanović
Svi rade protiv BiH: Miodrag Živanović

„Čak i predsatavnik Bošnjaka je protiv BiH sa svojim, u našim uslovima, maksimalističkim zahtjevima da se BiH eventualno i preuredi što nije moguće. Evo, Milorad Dodik je izjavio da će on prvo položiti zakletvu pred Parlamentom RS, a tek onda pred državnim. Sa hrvatske strane imamo i taj drugi primjer, koji je isto tako karikaturalan, i onda je veoma teško meni da komentarišem, šta će dalje biti. Neće biti ništa i to je taj problem“, zaključuje Živanović.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG