Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izbori bez novog Izbornog zakona


BiH uskoro ponovo pod predizbornim plakatima, ilustrativna fotografija

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 7. oktobra.

Građani će birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Parlamenta Federacije BiH, Skupštini RS-a, predsjednika i potpredsjednike tog bh entiteta, te poslanike u deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH.

Pravo glasa ima 3.381.963 birača, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. država je imala 3.531.159 stalnih stanovnika.

Kako je na konferenciji za novinare izjavila predsjednica CIK-a, Irena Hadžiabdić, biraće se 518 nosilaca mandata, a izbori će koštati nešto više od 4,2 miliona eura.

Raspisivanje izbora i sve ono što je rečeno danas, za mnoge je bilo očekivano, no i dalje ostaje problem što nisu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, pa će provedba izbornih rezultata biti nemoguća, ukoliko se to ne desi do oktobra.

Na to upozorava i Irena Hadžiabdić, koja kaže da, ukoliko se izmjene Izbornog zakona ne dogode, Federacija BiH će biti u totalnoj blokadi.

„Parlamentarna skupština BiH će raditi, najvjerovatnije, do 7.septembra, odnosno do početka kampanje. Ako se ništa do tada ne riješi, mi ćemo nakon izbora biti u obavezi da do 7.novembra imamo rezultate. Nakon toga će uslijediti sazivanje organa. Ti rokovi su precizirani- za kantonalne skupštine deset dana, za državni nivo 30 dana, što se tiče Doma naroda, on bi trebao biti formiran u roku od 20 dana. Ukoliko se to ne desi, zakonodavac ne može donijeti nikakvu odluku, jer neće postojati domovi“, poručila je predsjednica CIK-a.

Izmjene Izbornog zakona tiču se izbora delegata u Dom naroda državnog parlamenta i Dom naroda federalnog parlamenta. Naime, Ustavni sud je utvrdio da odredba Izbornog zakona prema kojoj se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu", nije u skladu s Ustavom.

Za nekadašnjeg člana Izborne komisije BiH Vehida Šehića, vremena je sve manje da se političari dogovore oko izmjena zakona.

„Ukoliko se to ne desi, bilo bi to pogubno za Bosnu i Hercegovinu, to bi bila apsolutna blokada rada federalnih i institucija na nivou države. RS bi mogla normalno funkcionisati, kantoni također, no Federacija i država bi bili u apsolutnoj blokadi, što je neprihvatljivo“, ističe Šehić.

Svjesno do krize vlasti: Dragan Bursać
Svjesno do krize vlasti: Dragan Bursać

Istovremeno, novinar portala "Buka" Dragan Bursać kaže da nefunkcionisanje države odgovara bh. političarima, jer ne snose posljedice ni za jedan svoj postupak.

„Ti ljudi će dobiti apanaže i silne pare kao i do sada, pa makar ne konzumirali vlast. Zato oni mogu svjesno i vrlo lako dovesti do krize vlasti gdje će sve njihove priviligije biti realizovane kao i do sada“, poručuje Bursać.

Mnogi su sve ove godine polagali nadu u međunarodnu zajednicu i njihova rješenja, no iz OHR-a je jasno poručeno da se u pitanje izmjena Izbornog zakona neće miješati i da je to stvar domaćih političara.

Hoće li to biti jedno od glavnih pitanja na sutrašnjem sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel sa trojicom članova bh Predsjedništva, nije poznato, ali Vehid Šehić kaže kako jedino uslovljavanje i sankcije bh vlast mogu dovesti do rezultata.

„Vrijeme je pokazalo da njih za fotelju veže, isključivo, materijalni interes, ne opšti. Sigurno da će im se tada moći izbiti glavni aduti, jer visoki predstavnik im može ukinuti 'bijeli hljeb'. Kad im ukinu to pravo, sješće i dogovoriti se. Nažalost, naše političare treba, narodski rečeno, 'udariti po džepu' kako bi ih natjerali da nešto rade. Po evropskim standardima postoji odgovornost za nepoštivanje zakona, a ovoj garnuturi ne odgovara promjena koja će uvesti vladavinu prava u ovu državu, a to znači odgovornost za poštivanje pravnog poretka sistema ove države“, zaključuje Šehić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG