Dok svijet obilježava Međunarodni dan mira, Balkan još uvijek ne uspijeva suštinski da dođe do pomirenje nakon ratova iz 90-ih godina prošlog vijeka.
Čini se, međutim da stanovnici država nastalih raspadom bivše Jugoslavije komuniciraju sa manje netrpeljivosti i isključivosti ali da su političke elite te koje i dalje koriste stare podjele zarad svojih partikularnih interesa.
Veteranka u borbi za istinu o ratnim zločinima počinjenim na teritoriji bivše Jugoslavije, Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo za Radio Slobodna Evropa kaže da je mržnje i podjela među običnim ljudima u regionu danas sve manje ali da jačaju politički ekestremizmi, kao ključna prijetnja miru i suživotu na ovim prostorima:
„Mislim da je toga među običnim ljudima mnogo manje, na terenu, u našim životima mnogo je više postignuto nego što se to priznaje. Ljudi sve više komuniciraju i smanjuju se stari ekstremizmi ali na žalost jačaju politički ekstremizmi. Mi danas svuda imamo udruženja žrtava koja su mnogo manje politizovana, a istovremeno imamo recimo udruženja ratnih veterana koji insistiraju na podelama i čiji politički uticaj veoma raste.“
„Nesažvakana prošlost“, odnosno izostanak suočavanja sa prošlošću, nas ne može voditi ka dijalogu i pomirenju već samo može oživjeti stare i generisati neke nove podjele, smatra poznati crnogorski književnik Balša Brković.
U tom lancu odgovornosti za podjele političari su na prvom mjestu, smatra Brković:
„Mirko Kovač je jako lijepo pisao o tome kada su 'politčke elite još gore od rulje'. Ovdje na Balkanu mi imamo političke elite koje ni jedan problem ne žele da rješavaju. Oni samo prave privid da se radi na nečemu ali se u suštini ide dalje sa neriješenim problemom. Dakle, to je taj fenomen nesažvakane prošlosti. A opet taj fenomen nije moguć bez jedne suspenzije pamćenja gdje se zapravo pokušava kazati ljudima kako nemaju pravo na svoje sjećanje nego moraju informaciju da dobiju od tih elita. Oni tim stalnim mućenjem vode ne dozvoljavaju da se stvari jednom razbistre.“
Da li je politika jedini uzrok podjela u regionu, zbog čega nema pomirenja ni nakon gotovo dvije decenije od posljednjih ratnih dejstava?
Da li se na balkanske podjele može gledati kao na trougao u kojem religija, etnos i politika podstiču na mržnju, netrpeljivost i netoleranciju koji nas i danas često podsjete da su veoma živi na ovim prostorima?
Profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Janko Ljumović za RSE kaže da živimo u društvima gdje podjele nastaju zbog različitosti po raznim osnovama i u kojima je religija dominatan faktor podjela:
„Ovdje se govori da su različitosti barijera od sasvim privatnog života, od onoga što je danas recimo pitanje mještovitog braka pa do negiranja drugih različitosti koje onda ukida pravo na drugost. Mislim da je religija nekako dominirajući faktor jer ona na najbolj način u taj sistem podjela integriše i ostalo (politika i etnos) a onda je taj religijski diskurs fantastičan prostor za stereotipe i za sve one manifestacije koje su suprotne od duhovnosti i etike.“
Za direktorku Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević nijesu toliko problem ni politika ni religija ni etnička pripadnost.
Uljarević za RSE kaže da podjele, mržnja, netrpeljivost i netolerancija nastaju kao posljedica nečeg drugog:
„Ono što je suštinski problem kod nas jeste urušeni sistem vrijednosti na koji se lako prima sve ono što nudi jedna zapaljiva retorika. Tako da nas može da dijeli recimo odnos prema hrani jednako kako nas dijeli u vezi sa pitanjem religije, odnosno postajemo u svemu fanatični, netrpeljivi, i nijesmo spremni da na jedan argumentovan način diskutujemo o tome šta se može a šta ne može uvažiti.“
I dok države nastale raspadom bivše Jugoslavije i dalje izjedaju međusobne podjele a pomirenje čeka neka bolja vremena, među onima koji se godinama zalažu za taj proces je asocijacija REKOM koja slavi 10. godišnjicu osnivanja.
Tim povodom su u Glavnom gradu Crne Gore organizovali konferenciju „Dijalog i pomirenje u regionu“.
Facebook Forum