Dostupni linkovi

Kurspahić: Balkan pred dva izazova


Slike ruskog predsjednika Vladimira Putina na mitingu u Banjaluci

(Komentar *)

Kada je polovinom januara objavljeno kako Sjedinjene Države uvode sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku optužujući ga za antidejtonsko djelovanje i retoriku, on i njegovi savjetnici izabrali su potpuno pogrešan odgovor: tvrdili su da je to kazna za njegovo odbijanje diktata koju izriče "odlazeća administracija" preko ambasadorke i diplomate zaduženog za Balkan koji – kako se očekivalo u Dodikovom štabu – "uskoro odlaze".

Od tada je prošlo više od pola godine a od priželjkivane smjene u američkoj diplomatiji za sada nema ništa.

Najave da će novi državni sekretar provesti temeljitu reorganizaciju i da će u skladu sa smanjenjem budžeta za spoljnu politiku i međunarodnu pomoć od približno 30 odsto neke funkcije ukidati ili spajati dovele su i do odgađanja novih imenovanja: veliki broj viših funkcija za sada je nepopunjen a kasne i imenovanja novih i smjene dosadašnjih ambasadora. Česti posjetioci Stejt departmenta kažu kako se, odlazeći u tu zgradu, osjećaju kao da je svaki dan nedjelja. Mnogi uredi zjape prazni.

Za to vrijeme američku politiku prema Zapadnom Balkanu i dalje tumači i koordinira diplomata kojeg je Dodik pokušao omalovažiti – zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee).

On je, na neki način, i oličenje kontinuiteta te politike koja počiva na viziji "cjelovite, slobodne i mirne Evrope" koja to može postati samo onda kad u nju budu integrisane i zapadnobalkanske države.

Nasuprot očekivanju u nacionalističkim štabovima kako će Sjedinjene Države nakon decenije postepenog prepuštanja vodstva na Balkanu evropskim partnerima sada dići ruke od regiona, u Vašingtonu se – u kongresnim komitetima – izražava sve veća zabrinutost da bi odsustvo američkog liderstva moglo ostaviti region oslabljen u suočavanju sa dva bezbjednosna izazova: opasnostima od širenja nasilnog ekstremizma i povećanog ruskog uticaja u sprečavanju euroatlantskih integracija zapadnobalkanskih država.

'Reforme' nisu baš najpopularnija riječ u balkanskom i bosanskohercegovačkom političkom vokabularu.

Kad je riječ o ulozi balkanskih država u suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma – u Vašingtonu se uvažavaju nastojanja regionalnih partnera u sprečavanju i kažnjavanju odlazaka njihovih državljana u ratove "Islamske države" u Iraku i Siriji uz opomenu kako nema mjesta samozadovoljstvu: riječ je o globalnoj prijetnji koja zahtijeva bdijenje i koordinirano djelovanje ne samo organa bezbjednosti nego i vjerskih zajednica, medija, obrazovnih ustanova i porodice.

Pri tome se, kao u nedavnom saslušanju o Zapadnom Balkanu pred potkomitetom za Evropu Savjeta za međunarodne odnose američkog Senata, među okolnostima koje potiču na radikalizaciju ističe i djelovanje ekstremista koji pripadaju drugim etničkim grupama.

Prijetnje otcjepljenjem, vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećanja, omalovažavanje i slabljenje državnih organa navode se kao aktivnosti koje pogoduju propagandi ekstremizma.

Širenje negativnog ruskog uticaja u regionu prati se sa sve većom zabrinutošću. Riječ je, prije svega, o sve otvorenijem ruskom insistiranju kako euroatlantske integracije nisu jedina opcija za Balkan.

U tom se kontekstu vjeruje kako su Moskva, ili njeni opunomoćenici, predvodili pokušaj državnog udara i atentata na premijera Crne Gore; imali negativnu ulogu u političkoj krizi u Makedoniji; prećutno ohrabrivali antidejtonsko ponašanje predsjednika Republike Srpske.

U Vašingtonu se zapaža kako se taj štetan uticaj Rusije na Balkanu odvija "po sovjetskom scenariju" ali s osloncem na nove tehnologije i medije pri čemu se koristi i potpuna zavisnost balkanskih zemalja – u Bosni i Hercegovini i cijelih 100 posto – od ruskog prirodnog plina.

Očekivanja proruskih balkanskih političara i propagandista kako će nova američka administracija "okrenuti list" i uspostaviti bolje odnose s Rusijom doživjela su otrežnjujuće sučeljavanje s realnošću u glasanju u Kongresu kojim se predsjedniku Donaldu Trampu (Tramp) uskraćuje mogućnost da ukine sankcije protiv Rusije: u Predstavničkom domu rezultat glasanja bio je 419 prema 3, a u Senatu 98 prema 2.

Donald Tramp
Donald Tramp

Sa izvjesnim razumijevanjem za aktuelnu politiku Srbije, u kojoj se insistira na dobrim odnosima i sa Rusijom i sa Zapadom, iz američke praktične perspektive naglašava se kako je za Srbiju Evropa, ipak, neuporedivo poželjnija opcija: u njenom ukupnom izvozu Rusija je zastupljena sa samo 5.4 a Evropa sa cijelih 65.8 odsto.

Osim toga, navodi se kako je uz američku pomoć u pojednostavljenju poslovne inspekcije i automatizaciji izdavanja dozvola za gradnju Srbija u posljednje dvije godine napredovala za 44 mjesta na rang-listi zemalja po lakoći obavljanja biznisa – sada ja na toj listi Svjetske banke na 47. mjestu.

"Reforme" nisu baš najpopularnija riječ u balkanskom i bosanskohercegovačkom političkom vokabularu: one podrazumijevaju i privremena odricanja i dugoročno potiskivanje sa scene nacionalističkih politika i elita koje već četvrt vijeka koriste zapaljivije izraze kao što su "ugroženost", "podjele", "otcjepljenje", "opstanak" i "nestanak" za održavanje na vlasti.

Sa svim međusobnim animozitetima – u kojima se ne mogu dogovoriti ni o zajedničkom ručku a posebno ne o bezuslovnom provođenju reformi bez kojih nema evropske budućnosti – bosanskohercegovački političari će na kraju morati da izaberu ili evropske reforme ili potpunu evropsku političku i ekonomsku izolaciju.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG