Dostupni linkovi

Bassuener: Vidim opasnost od novog konflikta na Balkanu


Kurt Bassuener: Rusija ne mora naročito snažno ni da se trudi ako Zapad nema jaku i jedinstvenu politiku

Politički analitičar Vijeća za politike demokratizacije (DPC) i viši saradnik na St. Andrews Univerzitetu u Škotskoj Kurt Bassuener u intervjuu za RSE ističe da je zahtjev za reviziju presude u slučaju BiH protiv Srbije za genocid "provokacija koja samo ide u korist narativu Dodika (Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska) da dokažu da je Bosna i Hercegovina struktura kojom dominiraju Bošnjaci".

Uz domaće političke elite, Bassuener za sve dublju političku krizu u BiH krivi međunarodnu zajednicu u kojoj su nakon izbora u Sjedinjenim Državama i Brexita, SAD i Velika Britanija neutralizovani kao autoriteti, a u EU ne postoji volja da se bave krizom zbog svojih unutrašnjih problema, što sa druge strane otvara prostor Rusiji.

Iako je saglasan sa komesarom Johannesom Hahnom da ima potencijala za nove konflikte na Balkanu, smatra da politika Brisela prema Bosni i Hercegovini neodgovarajuća u odnosu na prijetnju.

RSE: Situacija u Bosni i Hercegovini još jednom djeluje kao da je izvan kontrole. Potez Sarajeva da zatraži reviziju presude međunarodnog suda koji je Srbiju oslobodio odgovornosti za saučesništvo u genocidu u ratu 1992-1995. godine, uzrokovao je nove i veoma opasne tenzije. Šta mislite o ovom konkretnom potezu?

Bassuener: Iskreno, mislim da je taj potez osmišljen kao provokacija. Lično nijesam zadovoljan zbog te presude takođe, ali način na koji je ovo provedeno i efekat koji bi imalo u BiH morali su biti jasni Bakiru Izetbegoviću (član Predsjedništva BiH). Ne mislim da je to bilo slučajno, mislim da je bio cilj.

RSE: Postoji velika zabrinutost da zahtjev za reviziju presude može produbiti krizu i podjele u Bosni i Hercegovini. Da li Vas to zabrinjava?

Bassuener: Mislim da je stvorila još dublje podjele i da je još više homogenizovala srpske političke snage u BiH. To je zabrinjavajuće. Pravi problem je to da je sve ovo refleksija toga što Zapad nema koherentnu politiku prema Bosni i Hercegovini. Tako da u tom vakuumu svi politički interesi koji nikada nijesu u potpunosti iščezli, sada operišu bez bilo kakvog suzdržavanja i to je opasno.


RSE: Razgovaraćemo o tome nešto kasnije, o interesu međunarodne zajednice za BiH. Vratila bih se zahtjevu za reviziju presude. Bošnjački član tročlanog Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović branio je odluku da podnese zahtjev za reviziju sudu u Hagu tvrdnjom da je on "na putu istine i pravde". Ali srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić osudio je taj potez i rekao da nije siguran kako će tročlano Predsjedništvo koje zatupa tri etničke grupe nastaviti da funkcioniše u budućnosti. Da li je dejtonska struktura BiH ugrožena ovakvim razvojem situacije?

Bassuener: Dejtonska struktura se pokazala nefunkcionalnom, ali isto tako ovaj konkretan slučaj dokazuje nešto drugo. Ako je gospodin Izetbegović želio da dokaže i pritom dokaže pod znacima navoda da je BiH struktura kojom dominiraju Bošnjaci, Dodiku i njegovom društvu, ovo se uklapa tačno u taj narativ. Već smo to vidjeli sa slučajem Dana Republike Srpske. Ja ne dovodim u pitanje presudu, ona se morala slijediti i to je takođe dijelom neuspjeh Zapada. Ali ne mislim da unutar dejtonske strukture država Bosna i Hercegovina može inicirati nešto bez drugih političkih aktera. To je dio njene slabosti, ali isto tako pokazuje da niko ne slijedi pravila onakva kakva su sada.

RSE: To nije jedini problem. Tenzije u BiH su hronične. Pomenuli ste, u septembru 2016. godine predsjednik RS-a Milorad Dodik odlučio je da održi referendum, tražeći glasanje o pitanju o kojem je već odlučio Ustavni sud BiH. Riječ je o Danu RS-a, 9. januaru, koji je proglašen nekonstitutivnim jer isključuje nesrpske građane RS-a. To jeste političko pitanje, ali se državni tužilac sada bavi tim slučajem. Da li mislite da ovo može samo povećati klimu nepovjerenja među zajednicama u BiH?

Bassuener: Ovo pitanje je iskorišteno u RS-u da bi se dokazalo da država ne finkcioniše. Ja ne ovdje mogu izbjeći strani faktor. Međunarodna zajednica je bila integralni dio djelovanja kada je riječ o ovakavim pitanjima u prošlosti, a to što su bili toliko neefikasni ovoga puta demonstrira da smo na sasvim drugom mjestu nego što smo bili prije, recimo, pet ili deset godina. Definitivno prije više od deset godina. Mislim da to pokazuje da niti jedna od tih institucija nije poštovana kada su donošene kontroverzne odluke i da nema volje da se donesu odluke koje su u opštem interesu, sve su za karkotrajnu političku igru.

RSE: Šta mislite o Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR)?

Bassuener: Mislite na kancelariju ili lično?

RSE: Kao na instituciju. Bosni i Hercegovini treba pomoć da bi postala funkcionalna država. Od koga se danas može očekivati ta pomoć i kako u tom kontekstu vidite ulogu OHR-a?

Bassuener: OHR trenutno vidim kao potpuno neefikasno tijelo što nije uloga koju bi trebalo da ima. Dejtonski sporazum je kreiran tako da je ovlastio međunarodnu zajednicu da spriječi bilo kakvo pogoršanje ili nasilje, a to je bila uloga IFOR-a (Snage za implementaciju), SFOR-a (Stabilizacijske snage), sada EUFOR-a (Snage Evropske unije) da bi se osigurala implementacija Dejtonskog mirovnog sporazma i da bi se država kretala prema funkcionalnosti, a to je uloga OHR-a. U ništa od toga, sa stanovišta odgovarajućih ovlasti, sa Zapada nije investirano u posljednjoj deceniji i sada vidimo rezulatate toga.

Potencijalno dobra vijest može biti da se to može izmijeniti ako se nađe politička volja. Ali na to se ne bih kladio, nakon svega što smo vidjeli, nakon američkih izbora i Brexita. Dva najsnažnija glasa za uspostavljanje nekog autoriteta i jačanja OHR-a ili EUFOR-a, SAD i Velika Britanija su suštinski neutralizovane, a nema volje u kontinentalnoj Evropi da investiraju u te institucije sa odgovarajućim ovlastima.

RSE: Šta je sa EU?

Bassuener: EU je izgleda mislila da će proces proširenja riješiti sve, a sad je očigledno da to ne funkcioniše. Imamo deset godina demonstriranja dokaza da političke snage u BiH nijesu bile podstaknute – ispunite EU standarde da bi se na kraju pridružili EU klubu. Bez tog osjećaja podsticaja proces proširenja EU ne može imati pozitivnog efekta. A EU ne želi da ima efikasno oruđe kako što je manadat OHR-a ili Članak 7 koji daje mandat vojnim snagama kao sredstvu odvraćanja. Ne uklapa se u scenario kako bi trebalo da funkcioniše. Stoga je EU politika u Bosni i Hercegovini potpuno neefikasna i potpuni neuspjeh. Nema drugog načina da to kažem.

RSE: Šta mislite o mogućem uticaju Rusije ili miješanju u situaciju u BiH?

Bassuener: Nije riječ o mogućem, nego se to dešava već neko vrijeme. Rusija je podržala referendum u septembru, Rusija je ohrabrila Republiku Srpsku da bude još odlučnija u odluci da održi referendum ubrzo nakon njihove invazije i okupacije Krima. U to vrijeme je premijer Srbije Vučić (Aleksandar) pokušao to odvratiti, tako da postoji ta naprslina u odnosima Vučića i Dodika. Rusija ohrabruje svakog aktera na Balkanu sa neispunjenom agendom koja može uhvatiti Zapad na krivoj nozi i stvoriti nestabilnost, te usporiti dalje proširenje EU i NATO-a.

Vidjeli smo to u Crnoj Gori. Naravno, Rusija ne mora naročito snažno ni da se trudi ako Zapad nema jaku i jedinstvenu politiku. Tako da njena ruka nije ponekad najočiglednija u Bosni i Hercegovini, ali politika jeste?

RSE: Ali koliko presudno to može biti?

Bassuener: Može biti veoma presudno. Ako predsjednik Dodik sljedeće godine krene u referendum, kao što je rekao da želi, možete biti prilično sigurni da će ga Rusija podržati.

RSE: Posljednjih sedmica stižu upozorenja da nova kriza može zatresti Balkan i stižu od bivših diplomata i think-tank grupa. Neobično je i to da smo jedno takvo upozorenje dobili i od visokog EU zvaničnika. U intervjuu za "Zeit Online", evropski komesar za proširenje Johannes Hahn uporedio je Zapadni Balkan sa "tiganjom punim ulja". "Samo jedna šibica je dovoljna da ga zapali"? Vidite li opasnost od novog konflikta u Bosni i Hercegovini?

Bassuener: Vidim opasnost od mogućnosti novog konflikta. Ne u istoj mjeri u kojem smo to vidjeli 1992. Mi i u DPC-u, zajedno sa Atlanskom inicijativom i vašim bivšim kolegom Vladom Azinovićem radili smo analize o sigurnosnim rizicima dva puta – 2011. i 2015. Svi elementi za organizovano političko i međuetničko nasilje su prisutni u Bosni i Hercegovini. Sve što treba je inicijatva da se to pokrene – i može započeti sasvim slučajno, a onda eksplodirati. To smo mogli da vidimo na protestima 2014. godine, gdje je svaki politički akter pokušao ili da odbaci narodno nezadovoljstvo, ili da iskoristi taj bijes a svi su to pokušali da učine u etničkom maniru. Dakle, svi elementi su tu.

Moram reći da ako Johannes Hahn misli ono što je rekao, sklon sam da se saglasim sa njim. Ali, onda je politika koju EU ima u potpunosti neodgovarajuća u odnosu na prijetnju. Ako smatra da je situacija nestabilna, zašto je onda, na primjer, Evropska komisija u izvještaju o napretku za 2016. godinu rekla da je stanje u Bosni i Hercegovini najbolje ikad.

Dakle, to je u potpunosti nekoherentno i ako ne dobijemo neku zaista iznenađujuću ocjenu od visoke predstavnice Mogherini (Federica) nakon njene balkanske turneje, ne očekujem da će se išta promijeniti. Jer EU članice ne žele da se bave sa ovim, imaju svoje interne probleme. Tako da je sve ovo entropija i zbog toga smo suočeni sa krizom o kojoj smo razgovarali na početku intervjua.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG