Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Obeležena godišnjica masakra na sarajevskim Markalama

Minutom ćutanja danas su u sarajevskoj ulici Mula-Mustafe Bašeskije obeležene 22. godine od zločina na pijaci Markale, kada su od eksplozije granate poginule 43 osobe, dok je 84 lakše i teže ranjeno.

Na ulazu u Gradsku tržnicu položeno je cveće, posle čega je održan verski obred.

Minobacačka granata kalibra 120 milimetara ispaljena sa srpskih položaja iz pravca Trebevića.

Na Markalama je godinu dana ranije, 5. februara 1994. godine, takođe poginulo 68 građana Sarajeva, a 144 je ranjeno od eksplozije granate ispaljene sa srpskih položaja na prepunu gradsku pijacu.

Srpska strana negira da su masakri na na Markalama izazvani eksplozijom granate ispaljene sa srpskih položaja, optužujući Armiju BiH da je ona isplalila granate kako bi se desio masakr, a potom optužila srpska strana.

Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i dva masakra na Markalama, Haški tribunal osudio je je visoke oficire Vojske Republike Srpske, Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.

Pogledajte najnovije vesti dana

Dačić i Meron o saradnji Srbije sa haškim Mehanizmom

Theodor Meron, predsednik Mehnaizma UN za međunarodne krivične sudove za bivšu Jugoslaviju i Ruandu

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić razgovarao je u ponedeljak sa predsjednikom Mehanizma UN za međunarodne krivične tribunale za bivšu Jugoslaviju i Ruandu sudijom Teodorom Meronom o osnivanju informativnih centara o Haškom tribunalu u Srbiji i regionu i o naporima da se obezbedi pozivanje na odgovornost za ratne zločine na nacionalnom nivou.

Kako je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova, Meron i Dačić razgovarali su i o položaju pojedinih srpskih državljana na izvršenju zatvorskih kazni, nastavku saradnje Srbije i Mehanizma koji je pravni naslednik Haškog tribunala, kao i o pomoći koju taj Mehanizam može da pruži nacionalnom pravosudju u Srbiji u predmetima ratnih zločina.

Sudija Meron danas i sutra boravi u Beogradu, u sklopu oproštajne posete regionu pred završetak mandata 19. januara 2019.

Posle Srbije sudija Meron će posetiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Funkciju predsednika Mehanizma od januara 2019. godine preuzeće sudija Karmel Adjijus (Carmel Agius), poslednji predsednik Medjunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je završio rad 31. decembra 2017.

WeBer: Za izveštavanje o radu Vlade Srbije, ocena nula

Ilustracija

Dva ključna problema reforme javne uprave u Srbiji su netransparentnost rada Vlade i politizacija kadrova na najvišem državnom nivo, pokazalo je istraživanje nevladinog Centra za evropske politike, za projkat WeBer (Western Balkans Enabling Projcet for Civil Monitoring of Public Administration Reform), koji je u ponedeljak predstavljen u Beogradu.

„Ne znamo o čemu je Vlada Srbije odlučivala i šta je sve razmatrala, jer se po pravilu zaključci sa sednica ne objavljuju, što je prosto neprihvatljivo“, istakla je Milena Lazarević, programska direktorka Centra za evropske politike i koordinatorka programa WeBer.

Netransparentnost rada Vlade ogleda se u činjenici da građani nemaju pristup ni dnevnom redovu ni zapisnicima sa sednica, a nije poznat ni proces odlučivanja u Vladi, pokazuje monitoring koji je Centar za evropske politike sproveo uz podršku Evropske unije i Holandije.

Srbija je za izveštavanje o radu Vlade na skali od jedan do pet ocenjena nulom, što je u tom segmentu, uz Albaniju, svrstava među najniže ocenjene države Zapadnog Balkana u regionalnom monitoringu. Od ostalih država regije ocenu jedan su dobili Makedonija i Crna Gora, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo ocenjeni sa trojkom.

Druga ključna oblast u kojoj Srbija ima niske ocene je državno-službenički sistem.

Prema rečima Milene Lazarević, pozicije najviših državnih službenika jako su podložne političkom uticaju, budući da se postavljaju vršioci dužnosti po političkim, a ne po profesionalnim kriterijumima.

’’U proteklih godinu dana u Srbiji doneto čak 691 rešenje o postavljenju visokih državnih službenika, od kojih je 94% u v.d. statusu. Ta praksa stalnih, ponavljanih v.d. postavljenja mora da prestane odmah’’, rekla je Lazarević.

Zvanična statistika o zaposlenima u javnoj upravi je nedostupna, a nepotpuni su i podaci o njihovim kompetencijama i primanjima. Tek 11% ispitanih državnih službenika bi se osećali zaštićeno kao uzbunjivači.

Predstavnici države, sa druge strane, smatraju da je Srbija po reformi javne uprave relativno dobra u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Direktor Nacionalne akademije za javnu upravu Dražen Maravić ocenjuje da Srbija odskače u regionu po dijalogu sa poslovnom zajednicom i na polju inspekcijskog nadzora.

Kao uspešne primere naveo je i značajne rezultate u jačanju fiskalne discipline i konsolidacije, kao i racionalizaciju troškova javne uprave.

Ipak, u oblasti upravljanja javnim finansijama u izveštaju je primećeno je da Ministarstvo finansija ne objavljuje polugodišnje i godišnje izveštaje o budžetu. Svi javni izveštaji zasnovani su na ekonomskoj klasifikaciji izvršenja budžeta, bez informacija o vladinom učinku.

Srbija u izveštaju beleži visoke ocene u oblasti dostupnosti informacija, zahvaljujući instituciji Poverenika koji je unapredio

Oblast u kojoj ima napretka je i pružanje javnih usluga, u kojoj je Srbija dobila ocenu 4. Iako građani prepoznaju napore države u oblasti digitalizacije, manje od polovine ispitanika upućeno je na e-usluge, a još manji broj ih koristi. Jedan od mogućih razloga za takav rezultat je to što su smernice za korišćenje e-usluga na sajtovima institucija i dalje retkost.

(Nevena Bogdanović)

Specijalnom tužilaštvu Kosova predate krivične prijave za 61 zločin tokom rata

Priština, ilustracija

Nevladine organizacije koje rade na prikupljanju dokaza za ratne zločine izvršene nad civilnim stanovništvom u ponedeljak su u Specijalnom tužilaštvu Kosova, odelenju za ratne zločine, predale 61 dosije sa oko 100 dokaza koji se odnose na zločine izvršene nad Albancima tokom 1998-1999 godine.

Ovo je sedmi put da se predaju dokazi o ratnim zločinima koje je prikupila ova grupa nevladinih organizacija.

Škendije Hoda, koja rukovodi grupom nevladinih organizacija, rekla je da je predaja ovih prijava već imala efekata, pošto je policija u Đakovici počela da uzima izjave od svedoka.

Ona je najavila da će nastaviti da tužilaštvu predaju prijave i dokaze o ratnim zločinima.

Crna Gora: U slučaju Gruevskog nije bilo povrede diplomatskog protokola

Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova BiH

Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izjavio je u ponedjeljak u Podgorici da njegova zemlja nije povrijedila diplomatski protokol u slučaju bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog koji je preko Crne Gore pobjegao u Mađarsku.

Darmanović je novinarima rekao da je Crna Gora u slučaju Gruevskog postupila kao i sa svim drugim građanima, da on u trenutku ulaska u zemlju nije bio na potjernici Makedonije i da "nije bilo nikakvog zakonskog problema da on uđe ili napusti" crnogorsku teritoriju.

Vlasti Makednije su naknadno raspisale potjernicu za Gruevskim.

"Ministarstvo u tome nije imalo ulogu ili nadležnost. U vrijeme kada je Gruevski odlučio da traži azil i Mađarska pristala da mu da, on nije bio na poternici niti je Makedonija ukazala da je kršio zakon. Crnogorski nadležni državni organi su postupali kao sa svakim drugim građaninom, on je bio u društvu sa diplomatom i nikakvog zakonskog problema nije bilo da uđe ili napusti našu državu", rekao je šef crnogorske diplomatije.

Gruevski, kome su prošle godine zbog sudskih postupaka oduzeti privatni i diplomatski pasoš, pobjegao je u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa" dok je bio premijer.

Bivši makedonski premijer napisao je na Facebooku 13. novembra da je u Budimpešti, gdje je od mađarskih vlasti zatražio politički azil. On je ušao iz Albanije u Crnu Goru 11. novembra u 19:11 u vozilu mađarske ambasade iz Tirane, potvrdili su ranije za albanske medije izvori iz vlade te zemlje.

U Crnu Goru je ušao sa ličnom kartom i u tom trenutku za njim nije postojala makedonska potjernica.

Kostić: Srušila se ’kuća od slonovače’ SANU-a

SANU je isuviše dugo gajila filozofiju ćutanja: Vladimir Kostić

U prethodnim mesecima Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) i pojedinci u njoj je bili su izloženi kritici koju bih definisao kao mešavinu iskrene zabrinutosti, neistina i konstrukcija, rekao je dana predsednik SANU Vladimir Kostić u govoru povodom dana te institucije.

On je istakao da su izbori za nove članove SANU, koji su održani 8. novembra, „mesecima bili praćeni, povremeno sa nesumnjivom aktivističkom jednostranošću“, dok je brojne aktivnosti koje Akademija organizuje prošle gotovo neprimećeno kako van, tako i unutar SANU.

„SANU je dugo, usuđujem se da kažem isuviše dugo, gajila filozofiju ćutanja, delom nametnuto iskustvom sa slučajem Memorandum, delom kroz tradiciju univerzalnog odgovora ’primili k znanju’ kad god bi se suočili sa nerazumevanjem, pa i 'hostilnošću' (neprijateljstvom) prema ovoj kući. Bojim se, međutim, da su ta vremena nepovratno prošla. ’Kuća od slonovače’ koju smo toliko voleli, se srušila pred naletom elektronskih medija. Posebno danas, SANU ne može da živi van ove sredine u kojoj deluje, niti može da očekuje da u budućnosti ne bude stalno procenjivana od grupa i pojedinaca – dobronamernih, ali i onih drugih iz mnogo razloga nedobronamernih“, rekao je Kostić.

Kostić je objasnio da je prisustvo SANU u medijskom prostoru neminovnost, te da zahteva izgradnju „mudru strategiju medijskog predstavljanja".

"SANU je unekoliko prepustila prostor svojim kritičarima iskreno i verovatno naivno verujući u moć činjenica i elaboriranih objašnjenja, dok smo se uporedo u elektronskim medijima i društvenim mrežama zbunjeno suočavali sa pravim verbalnim nasiljem, relativno stereotipnim optužbama i konačno, presudama", rekao je Kostić.

Kao uspeh svog mandata Kostić je naveo to što je SANU, kako je rekao, uspela da izbegne „zamke jeftinih politizacija i partokratskog opredeljivanja“.

„Verujem da SANU, nastojeći da se bitno ne udaljava od naučnih i umetničkih osnova, mora negovati odgovornu kritiku koja se ne sastoji samo u tome da kažemo da stvari nisu dobre ovakve kakve jesu. I ta je kritika, bar što se tiče SANU, usmerena u načelu na tri vremenska nivoa: na ono što je bilo nekad, na ono što se događa danas i što slutimo da nas čeka sutra“, rekao je Kostić.

Srpska akademija nauka i umetnosti obeležila je u ponedeljak svoj Dan predstavljanjem novih dopisnih članova, otvaranjem Audiovizuelnog arhiva i Centra za digitalizaciju i otvaranjem stalne postavke zbirke Kabineta za medalje Arhiva SANU.

Podsetimo, većina članova Srpske akademije nauka i umetnosti odbila je prošle sedmice ostavku koju je predsednik SANU Vladimir Kostić ponudio je 9. novembra, nezadovoljan rezultatima Izborne skupštine na kojoj je od 26 kandidata za nove dopisne, redovne i inostrane članove, primljeno 14.

(Dušan Komarčević)

Nove optužbe Rusije protiv još jednog kritičara Kremlja

William (Bill) Browder, izvršni direktor Hermitage Capital Managementa

Kancelarija državnog tužioca Rusije u ponedjeljak je objavila nove optužbe protiv britansko američkog finasijera, kritičara Kremlja Billa Browdera, sumnjičeći ga za umješnost u smrt ruskog zviždača Sergeja Magnitskog u zatvoru u Moskvi 2009.

Od smrti ruskog advokata sa kojim je sarađivao Browder se bori za sankcionisanje Rusije zbog njegove smrti. Browder stoji iza, u američkom Kongresu usvojenom zakonu Magnitski akt koji je bio osnova za uvođenje američkih sankcija Moskvi, što su slijedile najmanje još pet država. EU upravo razmatra set sakcija za Rusiju koje zagovara upravo Browder.

Prije novih optužbi, ruske su vlasti su decembru 2017., proglasile Browdera krivim u odsustvu za izbjegavanje plaćana poreza u vrijednosti od tri milijarde rublji (48 miliona dolara) i osudile ga na devet godina zatvora. Takođe je kažnjen sa 200.000 rublji (3.500 dolara) i zabranjeno mu je bavljenje biznisom u Rusiji tri godine.

Ruski advokat Sergej Magnitski, radio za Browdera u momentu kada je otkrio ogromnu prevaru u koju je bio umiješan i Kremlj, da bi ubrzo bio uhapšen, mučen i ostavljen da umre u zatvoru 2009.

Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev u Moskvi, 19. november 2018
Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev u Moskvi, 19. november 2018

Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev je novinarima u Moskvi u ponedjeljak rekao da je Browder moguće umiješan u kako je rekao "trovanje na smrt sa hemikalijom" Magnitskog i tri druge osobe sa kojima je bio povezan.

Atmonjev je takođe optužio Browdera za organaizovanje kriminalne grupe, zbog čega će biti dodat na međunarodnu listu za hapšenje dok će njegova imovina u Rusiji biti konfiskovana.

Rusija je ranije u par navrata neuspješno pokušala da stavi Browdera na intepolovu međunarodnu listu, ali bez uspjeha. Posljednji put su to učinili u maju u Španiji gdje su se inflitrirali u kompjuterski sistem na aerodromu, zbog čega je Browder, koji je tog dana išao na svjedočenje u sudu u Madridu, bio zadržan par sati na aerodromu dok iz Interpola nije potvrđeno da potjernica ne postoji.

Kancelarija ruskog državnog tužioca nije ponudila nikakav materijal kao dokaz kojim bi podržali optužbe protiv Browdera, ali je portparol Aleksandar Kurenoj rekao da je novinar Oleg Lurje, koji je bio u ćeliji sa Magnistkim, rekao da ga je možda on otrovao.

Sam Browder koji predvodio međunarodni pritisak za sankcije protiv ruskih zvaničnika umješenih u smrt Magnitskog, više puta je odbacio ruske tvrdnje kao neutemeljene, politički motivisane i osvetu zbog njegovog djelovanja.

Čović potvrdio da je razgovarao sa Radončićem o formiranju vlasti

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH

Predsjednik Hrvatske Demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović potvrdio je da se za vikend susreo s predsjednikom Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem s kojim je razgovarao o uspostavi vlasti na državnom nivou i na nivou entiteta Federacija BiH.

Čović je nakon sjednice HDZ-a rekao da je HDZ o formiranju vlasti razgovarao više tiho nego glasno s bošnjačkim narodom. Kako kaže, za srpski narod očito je ko su legitimni politički predstavnici. Istakao je da za njega ne postoje koalicije već partnerstva kako na nivou države BiH isto tako i na nivou FBiH i kantona.

Izborni rezultat će se implementirati ondje gdje mogu posebno podvlačeći da postoji problem s izborom domova naroda gdje je trenutno nemoguće izvršiti implementaciju.

"Mi smo s SNSD-om završili razgovore. I dalje ostajemo u kontaktu. Obavio sam razgovore s nekim kolegama iz FBiH, ali bez medija. Za nivo kantona, to će pregovarati kantonalni nivoi", rekao je Čović.

Što se tiče BiH i FBiH, Čović je kazao da HDZ BiH zna ko će biti u Kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i da je već poznato ko će iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata(SNSD) biti na tom mjestu. Jedino se ne zna ko će biti predstavnici bošnjačkog naroda.

"Moguće je da novo Vijeće ministara BiH dobijemo do nove godine. Neće se puno kasniti. Ja jedino vidim probleme u uspostavi domova naroda", rekao je Čović, prenosi Klix.ba.

Istakao je da su sve stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti i da HDZ neće nikoga izričito odbijati. Kako kaže, važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu sprovođenja reformi.

Nije htio iznijeti konkretno šta je dogovorio s Radončićem na sastanku o formiranju vlasti ističući da je dogovoreno da se ne izlazi u javnost s tim informacijama.

Kao prioritet naveo je izmjene izbornog zakonodavstva i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Čović je rekao da njega ne zanima da "uđe u vlast samo da bi se ušlo u vlast".

Najavio je da će ove sedmice razgovarati i sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te da u ovom trenutku nema nikakvih trojnih sastanaka. Sve je pozvao da se vode ustavnim patriotizmom, a da sve ostale oblike patriotizma "nose svojoj kući".

Erdogan i Putin u Istanbulu na kompletiranju prve faze Turskog toka

Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin u Istanbulu 19. novembra 2018.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su u Istanbulu na obilježavanju kompletiranja ključne faze za gasovod Turskog tok (TurkStream).

Riječ o dva podvodna kraka koje će prenositi prirodni gas iz Rusije za Tursku.

Kada ova dva kraka gasovoda budu potpuno gotova očekuje se da će se ruskim gasom preko turske snadbijevati evropsko tržište. Obije linije gasovoda dugog 930 kilometara nosiće 31.5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje.

Turska se uglavnom oslanja ruski uvoz za svoje energetske potrebe. Prošle godine im je iz Rusije stiglo 28 milijardi kubnih metara gasa.

Gas s trenutno transportuje preko drugog gasovoda ispod Crnog mora i takozvane Zapadane linije preko Ukrajine, koja je u konfliktu sa Rusijom, podsjeća Reuters.

Počeo sastanak šestorke o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo

Snimak sa prošlosemičenog okupljanja političkih stranka o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo

Predstavnici šest političkih stranaka sastali su se u Centrali Socijaldemokratske partije (SDP) BiH kako bi razgovarali o uspostavi vlasti u Kantonu Sarajevo bez participacije Stranke demokratske akcije (SDA), prenosi Klix.ba.

Domaćin današnjeg sastanka o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevu je Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, a čiju delegaciju predvodi predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a KS Damir Mašić.

Na sastanku su prisutne i delegacije Naroda i pravde (NiP), Naše stranke (NS), Saveza za bolju budućnost (SBB), Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NB) i Demokratske fronte (DF).

S obzirom na to da je konstituisan novi saziv Skupštine Kantona Sarajevo tema razgovora bit će rad u kantonalnom organu zakonodavne vlasti kao i naredni koraci koji bi trebali voditi uspostavi izvršne vlasti.

Sve političke stranke koje su prisutne na današnjem sastanku izričito odbijaju koalirati sa Strankom demokratske akcije (SDA), a koja je osvojila najviše mandata u Skupštini KS.

U SDA smatraju da lijevo orijentisane i građanske političke stranke pokušavaju izigrati izbornu volju birača.

Na drugoj strani ljevica poručuje kako su dvije trećine glasača u Sarajevu dale glas strankama koje će praviti Vladu Kantona Sarajevo, dok će SDA "upravo zbog svoje bahatosti", ostati u opoziciji.

Stefanović: Postoji namera da se članice Interpola zbune prilikom glasanja

Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Srbije

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović ocenio je u ponedjeljak da postoji namera da se članice Interpola zbune u vezi sa načinom glasanja o prijemu Kosova u članstvo te policijske organizacije.

Stefanović je u Dubaiju, uoči sutrašnjeg glasanja u Generalnoj skupštini Interpola o zahtevu Kosova, ocenio da se nastavlja politizacija te institucije ne samo od strane zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova, "već i od Generalnog sekretarijata te policijske organizacije", prenose mediji saopštenje MUP Srbije.

"Pored nejasnih obaveštenja, koja su ne samo neblagovremena, najavljuje se i procedura da ukoliko dodje do glasanja u kome tzv. Kosovo ne dobije potrebnu većinu za prijem, da će se odrediti pauza, a da se nakon pauze ide na novo glasanje. To je potpuno suprotno pravilima koja jasno govore da će se održati dva glasanja, bez pominjanja ikakve pauze. Očigledno će svi pokušaji biti uloženi da se u pauzi obezbedi potrebna većina ukoliko je ne bude u prvom glasanju", rekao je Stefanović.

On kaže da je očigledno da se politizacija tog procesa nastavlja na način "da se stvara sumnja da li ćemo sutra imati optužnice o kojima će se politički odlučivati, ko će biti optužen i da li će biti procesuiran".

Stefanović je ocenio da je takvo postupanje "nedopustivo za Interpol i čitav policijski sistem".

"Srbija nastavlja sa snažnim delovanjem i zajedno sa svojim partnerima do poslednjeg trenutka uradićemo sve što je moguće da sačuvamo integritet Interpola, međunarodno pravo i da zaštitimo, naravno, svoju zemlju. Naš zadatak je da pokažemo da postoji dovoljno zemalja sa integritetom, sa dovoljno čvrstine da se odupru svim pritiscima zapadnih država i da pokažu da poštovanje policijskog kodeksa i integriteta više cene od bilo kakve političke moći i pritiska", naveo je Stefanović.

Sandžak: Konstituisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća u petak

Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu

Konstitutivna sednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) biće održana u petak, 23. novembra, u Novom Pazaru, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije Ivan Bošnjak.

Kako objašnjava razlog što se to do sada nije dogodilo je u tome što se čekao završetak izbornog procesa, da Republička izborna komisija (RIK) proglasi konačne rezultate, te da nakon toga pristupe organizovanju konstitutivnih sednica nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Bošnjak napominje da će, prema zakonu i privremenom poslovniku, ova sednica imati konstitutivni karakter, a da je nacionalnim savetima nakon konstituisanja dozvoljeno da pristupe i održavanju prve redovne sednice.

“Obzirom da će konstitutivna sednica BNV biti održana u dosadašnjem sedištu ovog nacionalnog organa, mislimo da neće biti nikakvih problema. Mi novoizabranim većnicima šaljemo uz pozivno pismo i dnevni red, koji čini izbor radnog predsedništva, potvrđivanje mandata, i tačku razno, koja podrazumeva dogovor da li će se odmah tog dana ili nekog drugog odlučiti za održavanje prve sednice na kojoj će izabrati rukovodstvo i druge organe”, rekao je Bošnjak.

On je pojasnio da konstitutivna sednica podrazumeva samo konstantovanje ispunjenosti uslova za formiranje novog saziva nacionalnog saveta, da novoizabrani većnici poseduju odgovarajuća uverenja, a da je broj ljudi koji je neophodan za održavanje sednice polovina članova nacionalnog saveta plus jedan.

Bošnjak ističe da i kod ostalih nacionalnih saveta nema nikakvih problema, da je već potpisao pozive za veći broj konstitutivnih sednica i da očekuje da će do kraja ove nedelje predstavnici svih nacionalnih saveta, kojih ima ukupno 22, biti obavešteni o vremenu i mestu održavanja konstitutivne sednice.

Izbori za savete nacionalnih manjina u Srbiji održani su 4. novembra.

Na izborima za BNV najviše glasova 22.141 dobila je lista "Samoopredeljenje - dr Sulejman Ugljanin". kojoj je pripalo 14 od 35 mandata. U budućem sazivu BNV 13 članova imaće "Matica bošnjačka - akademik Muamer Zukorlić", koja je dobila 20.748 glasova, dok će osam članova imati lista "Vakat je - prof. dr Sait Kačapor" koja je dobila podršku 12.017 Bošnjaka.

Nemačka: Zabrana ulaska u Schengensku zonu za 18 Saudijaca

Novinar Jamal Khashoggi

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas saopćio je u ponedjeljak da je Berlin zabranio 18 saudijskih državljana ulazak u evropsku Schengensku zonu slobodnog putovanja jer se vjeruje da su oni povezani s ubistvom novinara Jamala Khashoggija.

Maas je izjavio novinarima u Bruxellesu da je Njemačka izdala zabranu putovanja Saudijcima u 26-članu zonu u bliskoj saradnji s Francuskom, koja je dio Schengenske zone, i Britanijom, koja to nije.

"Kao i prije, mnogo je više pitanja nego odgovora u ovom slučaju, u samom zločinu i tome ko stoji iza njega", kazao je Maas.

Šef njemačke diplomatije izjavio je da je 18 Saudijaca "navodno povezano sa zločinom", ali je odbio pružiti dodatne informacije.

Njegov ured u Berlinu saopćio je da ne može objaviti imena Saudijaca zbog njemačkih zakona o zaštiti privatnosti, prenosi Associated Press.

Članice EU podržale sporazum o Brexitu

Ilustrativna fotografija

Ministri evropskih poslova 27 članica EU odobrili su danas nacrt sporazuma o izlasku Velike Britanije - Brexitu.

To je posle sastanka u Briselu rekao austrijski ministar Gernot Blimel.

"Prva teška etapa je završena. Uspeli smo da očuvamo jedinstvo", rekao je Blimel, čija zemlja trenutno predsedava Evropskom unijom.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk prošle nedelje je najavio finalizaciju sporazuma o Brexitu na vanrednom samitu Evropske unije (EU) 25. novembra.

Posle godinu i po dana pregovora s EU, vlada britanske premijerke Tereze Mej prošle nedelje je usvojila nacrt sporazuma o Brexitu koji daje obrise budućih odnosa dve strane.

Nakon usvojenog sporazuma, nekoliko ministara je podnelo ostavke a raste broj zastupnika koji zahtevaju glasanje o poverenju njezinom kabinetu jer se protive njezinom predlogu

Kurz sa premijerima Zapadnog Balkana: U fokusu integracija u EU

Sebastian Kurz

Na poziv austrijskog kancelara Sebastijana Kurza u Beču je održan radni doručak kome su prisustvovali premijeri zemalja Zapadnog Balkana, te komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han.

Kancelar Kurz naveo je kako će EU biti cijela tek nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu njen dio, te je to razlog zbog kojeg je Austrija u fokus svog predsjedavanja stavila upravo pitanje integracija ove regije u EU.

„Imali smo priliku fokusirati se na tri važne stvari: put regije ka EU, neophodnu regionalnu saradnju i rješavanje bilateralnih konflikata“, kazao je Kurz.

Komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han ključnom smatra saradnju u oblasti ekonomije i to naročito dalje integracije ka jedinstvenom tržištu EU.

„Cilj je povećati trgovinsku razmjenu u regiji. Prvi put od 2016. do 2017. smo vidjeli blago povećanje razmjene, što je obećavajuće. U posljednjih deset godina nivo trgovinske razmjene šest zemalja sa EU se udvostručio i dosegao 46 milijardi eura što ukazuje na to koliki je to potencijal“, naglasio je Han.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je kako je najvažnije poruka sastanka da su vrata EU otvorena za sve zemlje regije.

„Mi ćemo nastaviti sa realizacijom naših planova, a to su EU integracije, ekonomski razvoj i stabilnost. Upravo su reforme, mir, investicije i stabilnost ključni faktor za razvoj Zapadnog Balkana i njegovu integraciju u EU. Želim istaći posebno moja očekivanja da BiH dobije pozitivan odgovor na zahtjev za kandidatski status za EU. Mišljenja sam da smo nakon mnogo rada na reformama i evropskim integracijama, posebno u posljednjih nekoliko godina, to i zaslužili. To bi ujedno bila i najvažnija poruka za građane EU.“

Radnom doručku u Beču prisustvovala je i komesarka EU za digitalno društvo i ekonomiju Marija Gabriel, koja je predstavila aktivnosti po pitanju digitalne agende, naročito regionalnog sporazuma o romingu.

Rouhani: Iran će nastaviti s izvozom nafte

Nećemo popustiti pod pritiskom: Hassan Rouhani

Iran će nastaviti s izvozom nafte uprkos američkim sankcijama, koje su dio psihološkog rata osuđenog na neuspjeh, izjavio je u ponedjeljak iranski predsjednik Hassan Rouhani.

Uvođenjem sankcija trećem proizvođaču nafte u OPEC-u, Washington želi da prisili Teheran da odustane od svojih balističkih projektila, dodatno ograniči svoje nuklearne aktivnosti i limitira podršku savezničkim milicijama u Siriji, Libanu i Jemenu.

"Nećemo popustiti pred tim pritiskom, koji je dio psihološkog rata pokrenutog protiv Irana", izjavio je Rouhani u govoru u gradu Khoy, koji je uživo prenosila državna televizija.

"Oni nisu uspjeli da zaustave naš izvoz nafte. Mi je nastavimo izvoziti a vaša regionalna politika je propala, i krivite Iran za sve vaše neuspjehe od Afganistana, preko Jemena do Sirije", izjavio je.

Rouhani je kazao da Washingtonu nedostaje nužne međunarodne podrške za njegove sankcije, i naglašava da su SAD morale odobriti privremena izuzeća za osam velikih kupaca iranske nafte.

"Amerika je sada izolirana. Iran podržavaju brojne zemlje. Izuzev cionističkog režima (Izraela) i nekih zemalja u regiji, nijedna druga zemlja ne podržava američki pritisak na Iran", kazao je.

Evropska unija, Francuska, Njemačka, Britanija, Rusija i Kina, učesnice sa Sjedinjenim Državama sporazuma iz 2015. godine kojim su ukinute sankcije Iranu u zamjenu za ukidanje nekih aspekata nuklearnog programa Teherana, pokušavaju pronaći puteve za zaobilaženje američkih ograničenja, prenosi Reuters.

Iranci zabrinuti nakon novih sankcija SAD
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:31 0:00

Aselborn: Nemoguć bolji dogovor o Brexitu

Žan Aselborn

Ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn rekao je danas da za Veliku Britaniju "nema boljeg" sporazuma o Brexitu od onog postignutog prošle nedelje.

Aselborn je izjavu dao pre sastanka evropskih ministara spoljnih poslova u Briselu, dok se Velika Britanija nalazi u političkoj krizi jer je premijerka Tereza Mej primorana da brani nacrt sporazuma od brojnih kritika.

Šef luksemburške diplomatije je rekao da Mej "zaslužuje pohvale" zbog svog stava i da je moto "nikakav dogovor je bolji od lošeg dogovora" zamenjen sa "bilo kakav dogovor je bolji od nikakvog dogovora".

"Danas moramo jasno reći da je sporazum na stolu najbolji mogući. Ne postoji bolje za ovaj ludi Brexit", dodao je Aselborn.

Prema njegovim rečima, za teško pitanje irske granice "nema boljeg rešenja".

U Makedoniji se nastavljaju protesti protiv promjene imena

Protest u Skoplju zbog promjene imena države
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

Okupljeni ispred Sobranja u Skoplju koji se protive promjeni naziva Makedonija i traže poništenje Prespanskog sporazuma najavili su da će od danas započeti blokade glavnih saobraćajnica vozilima i mehanizacijom.

Oni su najavili i da će održati proteste u Skoplju i drugim gradovima do ispunjavanja zahtjeva.

U Skoplju je sinoć ispred makedonskog Sobranja održan protest na kojem su demonstranti zatražili da se obustavi procedura za izmjene Ustava, da se poništi Prespanski sporazum o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija i da se trajno zaštiti ime Makedonije.

Protest je organizovalo udruženje Bojkotujem ustavne promjene, prenosi MIA.

Učesnici su rekli da se protive, kako kažu, nelegalnoj promjeni imena i zatražili ostavku vlade, raspuštanje parlamenta i vanredne parlamentarne izbore.

Kambodža gasi sud za zločine Crvenih Kmera

Sa suđenja Crvenim Kmerima

Kambodža je ponovila da namerava da ugasi sud koji je prošle nedelje osudio poslednju dvojicu preživelih lidera Crvenih Kmera za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Vicepremijer Sar Keng je rekao da je rad tribunala završen i da neće biti novih suđenja za dela koja su dovela, prema procenama, do smrti 1,7 miliona ljudi tokom sedamdesetih godina.

Treći osuđeni je bio šef zatvorskog sistema u vladi Crvenih Kmera. Keng je u juče prenetom govoru naveo da sud, koji čine kambodžanski i međunarodni tužioci i sudije, može da sudi samo najvišim zvaničnicima režima koji je vladao od 1975. do 1979, kao i najodgovornijima za zločine.

Tribunal je u petak na doživotne robije osudio glavnog ideologa Crvenih Kmera Nuona Čeu (92), desnu ruku vođe režima Pola Pota, i formalnog šefa države Kije Sampana (87).

Njih dvojica su već služila doživotne kazne po presudi za zločine protiv čovečnosti.

Tokom devet godina rada uz utrošenih više od 300 miliona dolara taj sud je osudio još samo jednog čoveka, Kaing Guek Eava, šefa zatvorskog sistema tadašnje Kambodže i upravnika zloglasnog mučilišta Toul Sleng u Pnom Penu.

Dan odluke za Theresu May

Theresa May

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) suočava se sa danom odluke, nakon što raste broj zastupnika koji zahtijevaju glasovanje o povjerenju njezinom kabinetu jer se protive njezinom prijedlogu sporazuma o istupanju iz Europske unije (EU), rekao je član njezine Konzervativne stranke Simon Clarke (Sajmon Klark).

"Ovo je apsolutno povijesni dan kada je riječ o ovome. Ovo mora biti dan kada se poduzima akcija", rekao je Clarke BBC-ju.

On je dodao da, ako Velika Britanija nastavi ovim putem, zemlja više "neće imati Vladu" zbog prijetnje koju predloženi sporazum predstavlja po integritet države, posebno kada je riječ o Sjevernoj Irskoj.

Clarke je prošlog tjedna zvanično uputio pismo parlamentu sa zahtjevom da se glasuje o povjerenju May.

On je rekao da je svaki dan u kojem se ne odbije sporazum o Brexitu (Bregzit) protraćen i da je mogao biti iskorišten za kredibilne pregovore.

"Meni je sasvim jasno da ovaj kapetan vodi naš brod prema stijenama", rekao je Clarke.

Pročitajte: Dogovor o Brexitu otvara nove neizvjesnosti

Žitelji Tihuane protiv migranata

Migranti pristižu u Tihuanu

Stotine žitelja meksičkog pograničnog grada Tihuane (Tijuana) izašli su na ulice, prosvjedujući zbog dolaska više tisuća migranata koji pokušavaju ući u Sjedinjene Države.

Prosvjednici traže od migranata da napuste Tihuanu, grad južno od američke države Kalifornije.

Migranti su dio velikog karavana koji se kreće iz Središnje Amerike, preko Meksika u pravcu SAD-a.

Kao odgovor na njihov dolazak, SAD i Meksiko su pojačali sigurnost na graničnom prijelazu, javlja BBC.

Gradonačelnik Tihuane Huan Manuel Gastelum (Juan Manuel Gastelum) rekao je u petak kako očekuje da će narednih tjedana stići oko 10.000 migranata i upozorio da nije spreman za "lavinu ljudi".

Svi smještajni kapaciteti u gradu su već pretrpani i vlasti su zatražile pomoć Vlade.

Antimigracijska atmosfera vlada ulicama Tihuane.

"Oni su okupatori! Oni su naoružani! Napolje iz zemlje", uzvikivali su prosvjednici.

Teheran se nada da će Europa spasiti sporazum

Teheran

Iran se i dalje nada da će Europa spasiti nuklearni sporazum iz 2015. godine između Teherana i šest velikih sila usprkos povlačenju Washingtona, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Bahram Kasemi.

"Postoje neke dvosmislice o pitanju primjene mehanizma Europske unije u cilju zaštite trgovine sa Iranom od američkih sankcija. Mi se, ipak, nadamo da Europljani mogu spasiti sporazum", rekao je Kasemi novinarima.

Ostale potpisnice sporazuma pokušavaju spasiti ovaj dokument još od maja, kada se povukao Washington.

Sjedinjene Države su obnovile sankcije Teheranu i to u sektorima naftne industrije, bankarstva i transporta.

Pročitajte: Posljedice i ustupci američko-iranskog ekonomskog rata

Sukobili se proturski pobunjenici u Siriji

Turski vojnici u Afrinu, fotoarhiv

Najmanje 25 ljudi je poginulo a deseci su ranjeni u međusobnim sukobima proturskih pobunjeničkih skupina u sirijskom gradu Afrin, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Regija Afrina, većinski kurdska, zauzela je u ožujku turska vojska uz pomoć lokalnih saveznika, istjeravši odatle kurdske jedinice.

Direktor Opservatorija Rami Abdel Rahman je rekao da su borbe počele u subotu i nastavile se u nedjelju.

Prema njegovim riječima, na jednoj strani su se našle skoro sve pobunjeničke skupine a na drugoj jedna, po imenu Tadžamo Šuada al-Šarkija, optužena da ne poštuje "odluke turskih snaga" i "brojne zlouporabe".

Abdel Rahman je naveo da se ti sukobi dešavaju u okviru "borbe za utjecaj" među proturskim skupinama u Afrinu, kao i da je cilj "eliminacija" Tadžamo Šuada al-Šarkije.

Borbe su se vodile u više gradskih četvrti a ukupno je bilo 25 mrtvih i deseci ranjenih.

Klizišta u Vijetnamu, 13 mrtvih

Ilustrativna fotografija

Tropska oluja praćena kišom u središnjem Vijetnamu izazvala je klizišta u kojima je stradalo 13 ljudi dok se četvero vodi kao nestalo.

Jedan dužnosnik provincije Kan Hoa rekao je da je za potragu za nestalima i evakuaciju rizičnih područja angažirano oko 600 vojnika.

Prema njegovim riječima, klizišta su jučer srušila nekoliko kuća i zatrpala ljude u nekoliko sela oko odmarališta Na Trang.

Stotine Vijetnamaca godišnje strada u poplavama i olujama.

Beograd: Žene u crnom izvele performans u sećanje na Vukovar

Vodotoranj - simbol Vukovara

Žene u crnom održale su u nedelju uveče u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu performans pod nazivom "Vukovar – ubijanje jednog grada" u znak sećanja na 27. godišnjicu stradanja tog grada u koji su posle tromesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Aktivistkinje te organizacije i njihove pristalice u 17 sati ispisali su na podu solju "Vukovar" i zapalile sveće. Razvili su velike transparente sa natpisom "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" i "Odgovornost", kao i manji transparent na kojem je pisalo "Vukovar (1991-2018), JNA je držala pod opsadom Vukovar 87 dana, ubijeno je oko 25.000, a nesrpsko stanovništvo je proterano".

Na tom transparentu je ispisano i da je "Na Ovčari ubijeno više od 200 bolesnih i ranjenih zarobljenika iz vukovarske bolnice, u urbicidu je razoren skoro čitav grad", a dodaje se da je "kroz logore u Srbiji (Aleksinac, Begejci, Beograd, Niš, Sremska Mitrovice, Stajićevo) prošlo više hiljada zarobljenih i zarobljenica".

Koordinatorka Žena u crnom Staša Zajović kazala je da je zločin u Vukovaru jedan od najvećih počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, te da je "rušenje i ubijanje Vukovara postalo simbol za varvarsko rušenje gradova".

Ona je dodala da se zločin u Vukovaru ne nalazi u udžbenicima, a da "osuđeni ratni zločinci poput Veselina Šljivančanina moralni i politički autoriteti sponzorisani od države" i "vrše reviziju sudski utvrđenih činjenica u Hagu i reviziju istrorijskih događaja".

"To jako povređuje i ponižava žrtve i zapravo pokazuje kontinuitet nekažnjivosti u Srbiji koji se očituje i u činjenici da suđenje za zločin u Ovčari 15 godina traje bez pravosnažne presude, zločin u Lovasu nad civilnim stanovništvom je 10 godina bez pravosnažne presude", rekla je Zajović i dodala da je "opstrukcija pravosudnih organa premanentna i veoma zabrinjavajuća".

Zajović je izrazila nadu da će proces evropskih integracija morati da prisili Srbiju da okonča te sudske postupke i "okočna kažnjavanje samo niskorangiranih počinilaca zločinaca, direktnih izvršilaca, a ne nalogodavaca".

"Mnogi od onih koji su odgvorni za zločine u Vukovaru provode mirno svoje penzionerske dane, za konc logore kojih u Srbiji ima na više lokacija i koji su trajali u kontinuitetu od oktobra 1991. pa sve do decembra 1992. godine. Za taj zločin i brojne zločine nad civilima niko nije odgovarao", ocenila je Zajović.

Ona je ukazala na to da ta organizacija pruža punu podršku zarobljenicima tih logora koji su pokrenuli tužbe protiv Srbije za materijalnu odštetu i da već 15 godina sa više od 25 organizacija civilnog društva zahtevaju da se obeleže mesta zločina u Begejevcima i Stajićevo, da se otvore arhivi Vojske Srbije, te da se sazna o nestalima u Vukovaru.

Iz organizacije Žene u crnom najavili su da će sutra, 19. novembra prisustvovati komemorativnim skupovima sa preživelim građanima Vukovara.

Vukovar je 1991, od avgusta do novembra, 87 dana bio pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je proterano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih oko 70.

Tramp o snimku ubistva Kašogija: Nema potrebe da slušam to

To je snimak patnje, to je užasan snimak: Donald Tramp

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da neće preslušati snimke ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija, prenosi AP.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država je u intervjuu za televiziju Fox, koji je emitovan u nedelju, rekao da audio snimak koji je dobio od tuske vlade neće promeniti njegovu odluku o tome kako da odgovori na ubistvo kolumniste „Vašington posta“, za koje su američke službe bezbednosti zaključile da je naručeno od strane saudijskog princa Mohameda bin Salmana.

„Jer to je snimak patnje, to je užasan snimak. U potpunosti sam obavešten o tome, nema razloga da to slušam“, rekao je Tramp.

On je dodao da zna šta je na toj traci i da nema potrebe da je sluša.

Tramp je rekao da će potpuni izveštaj o ubistvu novinara Kašogija, poznatog po kritičkim tekstovima o vlasti u Saudijskoj Arabiji, biti gotov u narednih nekoliko dana, te da će se znati i ko ga je ubio.

Još uvek, međutim, nije poznato i hoće li izveštaj biti dostupan javnosti, navodi AP.

Zvaničnici Saudijske Arabije ranije su potvrdili da je Kašogi ubijen 2. oktobra u saudijskom Konzulatu u Turskoj, ali su negirali da je saudijski princ Mohamed bin Salman umešan u njegovu likvidaciju.

Predsednik Turske Režep Tajip Erdogan je 10. novembra izjavio da su zvaničnici iz Saudijske Arabije, SAD, Nemačke, Francuske i Velike Britanije preslušali audio-snimke u vezi sa ubistvom novinara Džamala Kašogija koje im je Turska dala.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, ali njegovo telo do danas nije pronađeno.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG