Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

CEDEM: DPS najpopularnija stranka u Crnoj Gori

Milo Đukanović

Demokratska partija socijalista (DPS) ima najveću podršku građana Crne Gore - od 39 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Druga je Demokratska Crna Gora, sa podrškom od oko 20 posto ispitanika, dok je na trežem mjestu Demokratski front kojeg podržava više od 11 posto građana.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, lideri Demokrata i DPS-a, Aleksa Bečić i Milo Đukanović, najbolje su ocijenjeni političari u anketi.

Pogledajte najnovije vesti dana

Turski novinar osuđen na 19 godina zatvora

Sudnica, ilustrativna fotografija

Sud u Turskoj osudio je novinara Alija Unala na 19 godina zatvora optuživši ga da je bio vođa u mreži koja je izvela neuspjeli vojni udar u julu 2016. godine, javila je agencija Anadolija.

Ali Unal bio je novinar lista "Zaman", koji više ne postoji, i koji je u turskoj javnosti smatran medijem imama Fetulaha Gulena, koga Ankara krivi za pokušaj vojnog udara.

Govoreći posredstvom video linka iz zatvora u zapadnoj provinciji Usak, Unal je odbacio optužbe da je osnivač ili vođa mreže i odbacio je svaku umiješanost u puč.

"Nisam povezan ni sa jednom terorističkom organizacijom", rekao je on, dodajući da je razgovarao pet ili šest puta sa Gulenom i da mu se sudi zbog pisanja.

On je osuđen na 19 godina i šest mjeseci zatvora zbog rukovođenja oružanom terorističkom grupom. Još šest novinara "Zamana" osuđeno je po sličnim optužbama u julu.

Oko 250 ljudi poginulo je u pokušaju vojnog udara, a u mjerama države koje su uslijedile zatvoreno je 77.000 ljudi. Vlasti su, takođe, otpustile ili suspendovale 150.000 službenika i vojnog osoblja i zatvorile oko 140 medijskih kuća.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je ranije da su neki novinari pomogli teroristima svojim pisanjem i da su ovako oštre mjere potrebne kako bi se osigurala stabilnosti u zemlji koja se graniči sa Sirijom, Irakom i Iranom.

Pročitajte:

Nakit Marije Antoanete na aukciji

Dugo skrivani nakit francuske kraljice Marije Antoanete biće danas ponuđen na aukciji u Ženevi u aukcijskoj kući Sotbi koja naziva aukciju jednom od najvažniji prodaja kraljevskog nakita u istoriji.

Sotbi navodi da je ovo prilika koja se pruža jednom u životu da se kupe komadi nakita koji su generacijama držani u dinanstiji Burbon-Parma od kojih neki nisu do sada viđeni u javnosti 200 godina.

Među nakitom su minđuše od dijamanata i bisera, ogrlice od bisera i veliki privezak od bisera.

Marija Antoaneta kojoj je odrubljena glava na giljotini 1793. u 38. godini tajno je prokrijumčarila svojim rođacima u inostranstvo neke od svojih najdragocenijih komada dok je jačala revolucija koja je na kraju označila početak kraja francuske vekovima stare monarhije.

Moguće da je najznačajniji komad "Biseri kraljice Marije Antonete", privezak od dijamanata i bisera procenjen na između milion i dva miliona dolara.

On ima prirodni biser od 2,58 centimetara koji je veći od Peregrine, bisera u nekadašnjoj kolekciji holivudske zvezde Elizabet Tejlor.

Kraljicin nakit podeljen je u više prodajnih celina, i tu je uključen i set minđuša od bisera i dijamanata, dijamantski broš, i ogrlica od bisera i dijamanata.

Jedan prsten s monogramom u dijamantima ima i uvojak kose Marije Antonete.

Uskoro odluka o eventualnom uvjetnom otpustu 'kapetana Dragana'

Odluka o mogućem uvjetnom otpustu Dragana Vasiljkovića zvanog „kapetan Dragan“ bit će donesena vrlo brzo, najavio je glasnogovornik Županijskog suda u varaždinu Igor Pavlic nakon danas održanog ročišta na kojem se raspravljalo o traženju Vasiljkovićevih odvjetnika da ga se nakon preko 90 posto odslužene kazne pusti na uvjetnu slobodu.

„Odluka će biti naknadno donesena. Ne mogu reći točan datum, ali odluka će vrlo brzo biti donijeta,“ kazao je Pavlic novinarima nakon ročišta.

Vasiljković je u Hrvatskoj 2017. godine osuđen na 13 i po godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima.

Vasiljković se nakon rata u Hrvatskoji i boravka u Srbiji vratio u Australiju, gdje je živio kao učitelj golfa pod imenom Daniel Sneeden.

Nakon što ga je Hrvatska optužila za ratne zločine i zatražila njegovo izručenje, on je 11 godina odgađao izručenje, dok konačno srpnja 2015.godine nije izručen Hrvatskoj.

Vasiljsković je već u ekstradicijskom pritvoru u Australiji i u zatvoru u Hrvatskoj proveo preko 12 godina, i njegov odvjetnik Tomislav Filakovac kazao je novinarima kako smatra da su ispunjene pretpostavke za njegov uvjetni otpust.

„Izvješća ustanova u kojima je boravio su pozitivna, odnosno svi tvrde da se ponašao primjereno,“ dodao je Filakovac.

Beč neće proterivati ruske diplomate

Austrija neće jednostrano proterivati ruske diplomate kao odgovor na slučaj bivšeg pukovnika austrijske vojske koji se sumnjiči da je špijunirao za Moskvu 26 godina, rekao je danas kancelar Sebastijan Kurc.

"Austrija neće preduzimati jednostrane mere u tom pravcu", rekao je Kurc na konferenciji za novinare nakon sastanka Vlade, odgovarajući na pitanje da li će Austrija proterivati ruske državljane.

Kurc se pozvao na neutralnost svoje zemlje nakon odluke da ne protera ruske zvaničnike u vezi sa ranijim slučajem trovanja oca i ćerke Skripalj u Engleskoj, iako je Beč glavni diplomatski centar u kome radi više od 100 ruskih diplomata.

"O odnosima Rusije i EU redovno se razgovara na evropskim forumima. I ta debata tu pripada", rekao je Kurc dodajući da je špijuniranje od strane bilo koje zemlje neprihvatljivo.

“Ovaj slučaj, naravno, neće voditi poboljšanju odnosa između EU i Rusije. Međutim, smatramo da je važno zadržati kanal za komunikaciju sa Rusijom”, istakao je austrijski kancelar.

Rusija je saopštila da ništa ne zna o optužbi na račun penzionisanog austrijskog pukovnika da je špijunirao za nju. Zvanična Moskva je prethodno negirala umešanost u trovanje Skripaljevih.

Stoltenberg: Evropski planovi odbrane samo unutar NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je veće napore za odbranu Evropske unije, ali i ocenio da se evropski planovi odbrane moraju realizovati unutar Alijanse.

"Mislim da smo iz dva svetska rata, ali i iz Hladnog rata, naučili koliko su važni transatlanski odnosi. Zato moramo da se postaramo za to da se Evropa i Severna Amerika drže zajedno", rekao je Stoltenberg je u intervjuu za Dojče vele.

Nemačka kancelarka Angela Merkel juče je u Evropskom parlamentu rekla da Evropska unija mora što pre izgraditi "istinsku evropsku armiju", pošto je prethodno Francuska pokrenula raspravu da li EU treba da ima svoju vojsku.

Stoltenberg je rekao da pozdravlja "jače napore u odbrani EU", jer veruje da će to osnažiti odbrambene snage Evrope i otvoriti mogućnost za nove investicije u odbranu.

"Ne pozdravljam, međutim, opciju da radimo dupli posao. Zato se evropski planovi odbrane moraju realizovati unutar NATO, i u tom okviru bi morao da se radi na jačanju evropskog stuba NATO. Ako se to uvaži, onda pozdravljam takve evropske napore na polju odbrane", rekao je Stoltenberg.

Povodom namere SAD da se povuku iz sporazuma s Rusijom o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF), Stoltenberg je rekao da su članice NATO godinama zabrinute zbog novog ruskog raketnog sistema i da je još administracija Baraka Obame pozivala Rusiju da se u potpunosti pridržava sporazuma.

"Rusija bi morala da pokaže da se pridržava sporazuma. Sve članice NATO slažu se da je novi ruski raketni sistem razlog za zabrinutost. Taj sistem ugrožava sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa. Nove ruske rakete su mobilne, teško se otkrivaju i konstruisane su tako da mogu da nose nuklearne bojeve glave. One povećavaju stepen spremnosti upotrebe nuklearnog oružja u sukobu, a domet im je toliki da mogu da stignu i do evropskih gradova, uključujući i Berlin", rekao je on.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG