Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

U SAD se prevrnuo voz sa 250 putnika

Ilustracija

Brzi voz s više od 250 putnika prevrnuo se blizu Puget Sounda u američkoj državi Washington, pri čemu je više putnika povrijeđeno, ali nijedan ozbiljno, javlja Reuters.

Voz kompanije Amtrak saobraćao je na liniji između Vancouvera u Kanadi i Eugenea, u američkoj državi Oregon, a iz šina je ispao blizu Steilacooma, kod mosta Chambers Bay, južno od Tacome.

"Svi putnici su hitno evakuirani", saopćio je putnički servis Amtraka i naveo da su putnici ubrzo dobili alternativni prevoz, prenosi Tanjug.

Pogledajte najnovije vesti dana

Kurz sa premijerima Zapadnog Balkana: U fokusu integracija u EU

Sebastian Kurz

Na poziv austrijskog kancelara Sebastijana Kurza u Beču je održan radni doručak kome su prisustvovali premijeri zemalja Zapadnog Balkana, te komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han.

Kancelar Kurz naveo je kako će EU biti cijela tek nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu njen dio, te je to razlog zbog kojeg je Austrija u fokus svog predsjedavanja stavila upravo pitanje integracija ove regije u EU.

„Imali smo priliku fokusirati se na tri važne stvari: put regije ka EU, neophodnu regionalnu saradnju i rješavanje bilateralnih konflikata“, kazao je Kurz.

Komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han ključnom smatra saradnju u oblasti ekonomije i to naročito dalje integracije ka jedinstvenom tržištu EU.

„Cilj je povećati trgovinsku razmjenu u regiji. Prvi put od 2016. do 2017. smo vidjeli blago povećanje razmjene, što je obećavajuće. U posljednjih deset godina nivo trgovinske razmjene šest zemalja sa EU se udvostručio i dosegao 46 milijardi eura što ukazuje na to koliki je to potencijal“, naglasio je Han.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je kako je najvažnije poruka sastanka da su vrata EU otvorena za sve zemlje regije.

„Mi ćemo nastaviti sa realizacijom naših planova, a to su EU integracije, ekonomski razvoj i stabilnost. Upravo su reforme, mir, investicije i stabilnost ključni faktor za razvoj Zapadnog Balkana i njegovu integraciju u EU. Želim istaći posebno moja očekivanja da BiH dobije pozitivan odgovor na zahtjev za kandidatski status za EU. Mišljenja sam da smo nakon mnogo rada na reformama i evropskim integracijama, posebno u posljednjih nekoliko godina, to i zaslužili. To bi ujedno bila i najvažnija poruka za građane EU.“

Radnom doručku u Beču prisustvovala je i komesarka EU za digitalno društvo i ekonomiju Marija Gabriel, koja je predstavila aktivnosti po pitanju digitalne agende, naročito regionalnog sporazuma o romingu.

Rouhani: Iran će nastaviti s izvozom nafte

Nećemo popustiti pod pritiskom: Hassan Rouhani

Iran će nastaviti s izvozom nafte uprkos američkim sankcijama, koje su dio psihološkog rata osuđenog na neuspjeh, izjavio je u ponedjeljak iranski predsjednik Hassan Rouhani.

Uvođenjem sankcija trećem proizvođaču nafte u OPEC-u, Washington želi da prisili Teheran da odustane od svojih balističkih projektila, dodatno ograniči svoje nuklearne aktivnosti i limitira podršku savezničkim milicijama u Siriji, Libanu i Jemenu.

"Nećemo popustiti pred tim pritiskom, koji je dio psihološkog rata pokrenutog protiv Irana", izjavio je Rouhani u govoru u gradu Khoy, koji je uživo prenosila državna televizija.

"Oni nisu uspjeli da zaustave naš izvoz nafte. Mi je nastavimo izvoziti a vaša regionalna politika je propala, i krivite Iran za sve vaše neuspjehe od Afganistana, preko Jemena do Sirije", izjavio je.

Rouhani je kazao da Washingtonu nedostaje nužne međunarodne podrške za njegove sankcije, i naglašava da su SAD morale odobriti privremena izuzeća za osam velikih kupaca iranske nafte.

"Amerika je sada izolirana. Iran podržavaju brojne zemlje. Izuzev cionističkog režima (Izraela) i nekih zemalja u regiji, nijedna druga zemlja ne podržava američki pritisak na Iran", kazao je.

Evropska unija, Francuska, Njemačka, Britanija, Rusija i Kina, učesnice sa Sjedinjenim Državama sporazuma iz 2015. godine kojim su ukinute sankcije Iranu u zamjenu za ukidanje nekih aspekata nuklearnog programa Teherana, pokušavaju pronaći puteve za zaobilaženje američkih ograničenja, prenosi Reuters.

Iranci zabrinuti nakon novih sankcija SAD
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:31 0:00

Aselborn: Nemoguć bolji dogovor o Brexitu

Žan Aselborn

Ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn rekao je danas da za Veliku Britaniju "nema boljeg" sporazuma o Brexitu od onog postignutog prošle nedelje.

Aselborn je izjavu dao pre sastanka evropskih ministara spoljnih poslova u Briselu, dok se Velika Britanija nalazi u političkoj krizi jer je premijerka Tereza Mej primorana da brani nacrt sporazuma od brojnih kritika.

Šef luksemburške diplomatije je rekao da Mej "zaslužuje pohvale" zbog svog stava i da je moto "nikakav dogovor je bolji od lošeg dogovora" zamenjen sa "bilo kakav dogovor je bolji od nikakvog dogovora".

"Danas moramo jasno reći da je sporazum na stolu najbolji mogući. Ne postoji bolje za ovaj ludi Brexit", dodao je Aselborn.

Prema njegovim rečima, za teško pitanje irske granice "nema boljeg rešenja".

U Makedoniji se nastavljaju protesti protiv promjene imena

Protest u Skoplju zbog promjene imena države
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

Okupljeni ispred Sobranja u Skoplju koji se protive promjeni naziva Makedonija i traže poništenje Prespanskog sporazuma najavili su da će od danas započeti blokade glavnih saobraćajnica vozilima i mehanizacijom.

Oni su najavili i da će održati proteste u Skoplju i drugim gradovima do ispunjavanja zahtjeva.

U Skoplju je sinoć ispred makedonskog Sobranja održan protest na kojem su demonstranti zatražili da se obustavi procedura za izmjene Ustava, da se poništi Prespanski sporazum o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija i da se trajno zaštiti ime Makedonije.

Protest je organizovalo udruženje Bojkotujem ustavne promjene, prenosi MIA.

Učesnici su rekli da se protive, kako kažu, nelegalnoj promjeni imena i zatražili ostavku vlade, raspuštanje parlamenta i vanredne parlamentarne izbore.

Kambodža gasi sud za zločine Crvenih Kmera

Sa suđenja Crvenim Kmerima

Kambodža je ponovila da namerava da ugasi sud koji je prošle nedelje osudio poslednju dvojicu preživelih lidera Crvenih Kmera za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Vicepremijer Sar Keng je rekao da je rad tribunala završen i da neće biti novih suđenja za dela koja su dovela, prema procenama, do smrti 1,7 miliona ljudi tokom sedamdesetih godina.

Treći osuđeni je bio šef zatvorskog sistema u vladi Crvenih Kmera. Keng je u juče prenetom govoru naveo da sud, koji čine kambodžanski i međunarodni tužioci i sudije, može da sudi samo najvišim zvaničnicima režima koji je vladao od 1975. do 1979, kao i najodgovornijima za zločine.

Tribunal je u petak na doživotne robije osudio glavnog ideologa Crvenih Kmera Nuona Čeu (92), desnu ruku vođe režima Pola Pota, i formalnog šefa države Kije Sampana (87).

Njih dvojica su već služila doživotne kazne po presudi za zločine protiv čovečnosti.

Tokom devet godina rada uz utrošenih više od 300 miliona dolara taj sud je osudio još samo jednog čoveka, Kaing Guek Eava, šefa zatvorskog sistema tadašnje Kambodže i upravnika zloglasnog mučilišta Toul Sleng u Pnom Penu.

Dan odluke za Theresu May

Theresa May

Premijerka Velike Britanije Theresa May (Tereza Mej) suočava se sa danom odluke, nakon što raste broj zastupnika koji zahtijevaju glasovanje o povjerenju njenom kabinetu jer se protive njezinom prijedlogu sporazuma o istupanju iz Europske unije (EU), rekao je član njezine Konzervativne stranke Simon Clarke (Sajmon Klark).

"Ovo je apsolutno povijesni dan kada je riječ o ovome. Ovo mora biti dan kada se poduzima akcija", rekao je Clarke BBC-ju.

On je dodao da, ako Velika Britanija nastavi ovim putem, zemlja više "neće imati Vladu" zbog prijetnje koju predloženi sporazum predstavlja po integritet države, posebno kada je riječ o Sjevernoj Irskoj.

Clarke je prošlog tjedna zvanično uputio pismo parlamentu sa zahtjevom da se glasuje o povjerenju May.

On je rekao da je svaki dan u kojem se ne odbije sporazum o Brexitu (Bregzit) protraćen i da je mogao biti iskorišten za kredibilne pregovore.

"Meni je sasvim jasno da ovaj kapetan vodi naš brod prema stijenama", rekao je Clarke.

Pročitajte: Dogovor o Brexitu otvara nove neizvjesnosti

Žitelji Tihuane protiv migranata

Migranti pristižu u Tihuanu

Stotine žitelja meksičkog pograničnog grada Tihuane (Tijuana) izašli su na ulice, prosvjedujući zbog dolaska više tisuća migranata koji pokušavaju ući u Sjedinjene Države.

Prosvjednici traže od migranata da napuste Tihuanu, grad južno od američke države Kalifornije.

Migranti su dio velikog karavana koji se kreće iz Središnje Amerike, preko Meksika u pravcu SAD-a.

Kao odgovor na njihov dolazak, SAD i Meksiko su pojačali sigurnost na graničnom prijelazu, javlja BBC.

Gradonačelnik Tihuane Huan Manuel Gastelum (Juan Manuel Gastelum) rekao je u petak kako očekuje da će narednih tjedana stići oko 10.000 migranata i upozorio da nije spreman za "lavinu ljudi".

Svi smještajni kapaciteti u gradu su već pretrpani i vlasti su zatražile pomoć Vlade.

Antimigracijska atmosfera vlada ulicama Tihuane.

"Oni su okupatori! Oni su naoružani! Napolje iz zemlje", uzvikivali su prosvjednici.

Teheran se nada da će Europa spasiti sporazum

Teheran

Iran se i dalje nada da će Europa spasiti nuklearni sporazum iz 2015. godine između Teherana i šest velikih sila usprkos povlačenju Washingtona, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Bahram Kasemi.

"Postoje neke dvosmislice o pitanju primjene mehanizma Europske unije u cilju zaštite trgovine sa Iranom od američkih sankcija. Mi se, ipak, nadamo da Europljani mogu spasiti sporazum", rekao je Kasemi novinarima.

Ostale potpisnice sporazuma pokušavaju spasiti ovaj dokument još od maja, kada se povukao Washington.

Sjedinjene Države su obnovile sankcije Teheranu i to u sektorima naftne industrije, bankarstva i transporta.

Pročitajte: Posljedice i ustupci američko-iranskog ekonomskog rata

Sukobili se proturski pobunjenici u Siriji

Turski vojnici u Afrinu, fotoarhiv

Najmanje 25 ljudi je poginulo a deseci su ranjeni u međusobnim sukobima proturskih pobunjeničkih skupina u sirijskom gradu Afrin, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Regija Afrina, većinski kurdska, zauzela je u ožujku turska vojska uz pomoć lokalnih saveznika, istjeravši odatle kurdske jedinice.

Direktor Opservatorija Rami Abdel Rahman je rekao da su borbe počele u subotu i nastavile se u nedjelju.

Prema njegovim riječima, na jednoj strani su se našle skoro sve pobunjeničke skupine a na drugoj jedna, po imenu Tadžamo Šuada al-Šarkija, optužena da ne poštuje "odluke turskih snaga" i "brojne zlouporabe".

Abdel Rahman je naveo da se ti sukobi dešavaju u okviru "borbe za utjecaj" među proturskim skupinama u Afrinu, kao i da je cilj "eliminacija" Tadžamo Šuada al-Šarkije.

Borbe su se vodile u više gradskih četvrti a ukupno je bilo 25 mrtvih i deseci ranjenih.

Klizišta u Vijetnamu, 13 mrtvih

Ilustrativna fotografija

Tropska oluja praćena kišom u središnjem Vijetnamu izazvala je klizišta u kojima je stradalo 13 ljudi dok se četvero vodi kao nestalo.

Jedan dužnosnik provincije Kan Hoa rekao je da je za potragu za nestalima i evakuaciju rizičnih područja angažirano oko 600 vojnika.

Prema njegovim riječima, klizišta su jučer srušila nekoliko kuća i zatrpala ljude u nekoliko sela oko odmarališta Na Trang.

Stotine Vijetnamaca godišnje strada u poplavama i olujama.

Beograd: Žene u crnom izvele performans u sećanje na Vukovar

Vodotoranj - simbol Vukovara

Žene u crnom održale su u nedelju uveče u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu performans pod nazivom "Vukovar – ubijanje jednog grada" u znak sećanja na 27. godišnjicu stradanja tog grada u koji su posle tromesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Aktivistkinje te organizacije i njihove pristalice u 17 sati ispisali su na podu solju "Vukovar" i zapalile sveće. Razvili su velike transparente sa natpisom "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" i "Odgovornost", kao i manji transparent na kojem je pisalo "Vukovar (1991-2018), JNA je držala pod opsadom Vukovar 87 dana, ubijeno je oko 25.000, a nesrpsko stanovništvo je proterano".

Na tom transparentu je ispisano i da je "Na Ovčari ubijeno više od 200 bolesnih i ranjenih zarobljenika iz vukovarske bolnice, u urbicidu je razoren skoro čitav grad", a dodaje se da je "kroz logore u Srbiji (Aleksinac, Begejci, Beograd, Niš, Sremska Mitrovice, Stajićevo) prošlo više hiljada zarobljenih i zarobljenica".

Koordinatorka Žena u crnom Staša Zajović kazala je da je zločin u Vukovaru jedan od najvećih počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, te da je "rušenje i ubijanje Vukovara postalo simbol za varvarsko rušenje gradova".

Ona je dodala da se zločin u Vukovaru ne nalazi u udžbenicima, a da "osuđeni ratni zločinci poput Veselina Šljivančanina moralni i politički autoriteti sponzorisani od države" i "vrše reviziju sudski utvrđenih činjenica u Hagu i reviziju istrorijskih događaja".

"To jako povređuje i ponižava žrtve i zapravo pokazuje kontinuitet nekažnjivosti u Srbiji koji se očituje i u činjenici da suđenje za zločin u Ovčari 15 godina traje bez pravosnažne presude, zločin u Lovasu nad civilnim stanovništvom je 10 godina bez pravosnažne presude", rekla je Zajović i dodala da je "opstrukcija pravosudnih organa premanentna i veoma zabrinjavajuća".

Zajović je izrazila nadu da će proces evropskih integracija morati da prisili Srbiju da okonča te sudske postupke i "okočna kažnjavanje samo niskorangiranih počinilaca zločinaca, direktnih izvršilaca, a ne nalogodavaca".

"Mnogi od onih koji su odgvorni za zločine u Vukovaru provode mirno svoje penzionerske dane, za konc logore kojih u Srbiji ima na više lokacija i koji su trajali u kontinuitetu od oktobra 1991. pa sve do decembra 1992. godine. Za taj zločin i brojne zločine nad civilima niko nije odgovarao", ocenila je Zajović.

Ona je ukazala na to da ta organizacija pruža punu podršku zarobljenicima tih logora koji su pokrenuli tužbe protiv Srbije za materijalnu odštetu i da već 15 godina sa više od 25 organizacija civilnog društva zahtevaju da se obeleže mesta zločina u Begejevcima i Stajićevo, da se otvore arhivi Vojske Srbije, te da se sazna o nestalima u Vukovaru.

Iz organizacije Žene u crnom najavili su da će sutra, 19. novembra prisustvovati komemorativnim skupovima sa preživelim građanima Vukovara.

Vukovar je 1991, od avgusta do novembra, 87 dana bio pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je proterano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih oko 70.

Tramp o snimku ubistva Kašogija: Nema potrebe da slušam to

To je snimak patnje, to je užasan snimak: Donald Tramp

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da neće preslušati snimke ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija, prenosi AP.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država je u intervjuu za televiziju Fox, koji je emitovan u nedelju, rekao da audio snimak koji je dobio od tuske vlade neće promeniti njegovu odluku o tome kako da odgovori na ubistvo kolumniste „Vašington posta“, za koje su američke službe bezbednosti zaključile da je naručeno od strane saudijskog princa Mohameda bin Salmana.

„Jer to je snimak patnje, to je užasan snimak. U potpunosti sam obavešten o tome, nema razloga da to slušam“, rekao je Tramp.

On je dodao da zna šta je na toj traci i da nema potrebe da je sluša.

Tramp je rekao da će potpuni izveštaj o ubistvu novinara Kašogija, poznatog po kritičkim tekstovima o vlasti u Saudijskoj Arabiji, biti gotov u narednih nekoliko dana, te da će se znati i ko ga je ubio.

Još uvek, međutim, nije poznato i hoće li izveštaj biti dostupan javnosti, navodi AP.

Zvaničnici Saudijske Arabije ranije su potvrdili da je Kašogi ubijen 2. oktobra u saudijskom Konzulatu u Turskoj, ali su negirali da je saudijski princ Mohamed bin Salman umešan u njegovu likvidaciju.

Predsednik Turske Režep Tajip Erdogan je 10. novembra izjavio da su zvaničnici iz Saudijske Arabije, SAD, Nemačke, Francuske i Velike Britanije preslušali audio-snimke u vezi sa ubistvom novinara Džamala Kašogija koje im je Turska dala.

Kašogi je ubijen 2. oktobra, ali njegovo telo do danas nije pronađeno.

U Kijevu incidenti na skupu za prava zajednice LGBT

Arhivska fotografija (mart 2018)

Dve osobe napadnute su suzavcem na maršu za prava transrodnih osoba koji je održan u nedelju u Kijevu, javila je agencija Frans pres na licu mesta i dodala da je skup prekinula grupa od nekoliko desetina pristalica ekstremne desnice.

Demonstranti su na skupu nosili zastave duginih boja kao i transparente s natpisima "Stop transfobiji".

Pristalice ekstremne desnice su bacili zapaljive bombe na demonstrante kao i suzavac.

Policija je potom preusmerila demonstrante da uđu u jednu stanicu metroa koja je zatvorena, kako ne bi došlo do daljeg nasilja.

Homofobija je veoma prisutna u Ukrajini, ali su proevropske vlasti u Kijevu navele da su odlučne da pokažu toleranciju, i dozvolile su gej parade, kao i razna druga okupljanja za prava LGBT zajednice.

Francuska: 'Žuti prsluci' blokirali ulaz u Diznilend

Protest 'Žutih prsluka' (17. novembar 2018.)

Kolona od nekoliko desetina automobila građanskog protestnog pokreta "Žuti prsluci" (Les gilets jaunes) u nedelju je blokirala naplatne rampe parkinga zabavnog parka "Diznilend" na periferiji Pariza i pozvala posetioce da besplatno parkiraju vozila, preneo je list „Parizijen“.

Posle protesta održanih 17. novembra širom Francuske i noći tokom kojih je bilo incidenata, demonstranti koji protestuju zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo i pada kupovne moći građana, u nedelju ujutro su blokirali sedam od devet naplatnih rampi parkinga Diznilenda.

Ispred ulaza su postavili veliki transparent s rečima osude predsednika Francuske Emanuela Makrona i pozivaju posetioce zabavnog parka da ne plate parking mesta koje koštaju po 30 evra za ceo dan.

Akcija demonstranata odvija se mirno, a došle su i policijske snage. Pokret "Žuti prsluci" u nedelju je na Fejsbuku pozvao na nastavak protesta tokom kojeg je dan ranije poginula jedna žena, a više od 400 ljudi je povređeno.

Vozači su sebe nazvali "žutim prslucima", jer nose fluorescentne prsluke koje svi francuski vozači moraju imati u kolima.

'Hjuman rajts voč': U Egiptu uhapšeno još 40 advokata i aktivista

Ilustracija

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" kaže da je Egipat od prošlog meseca uhapsio 40 advokata i aktivista, što je najnovija takva akcija nad protivnicima tamošnje vlasti.

Mnogi od uhapšenih su pružali humanitarnu i pravnu podršku porodicama političkih zatočenika, a neki su i nestali, dodaje "Hjuman rajts voč".

Pozivajuć se na rođake uhapšenih, ta organizacija kaže da im policija nije pokazala naloge za hapšenje i da su vlasti odbile da kažu gde drže zatočenike.

Majkl Pejdž, zamenik direktora Regionalne kancelarije "Hjuman rajts voča" je rekao da "represija egipatskih vlasti sada dostiže dotle da nestaju pojedinci koji pokušavaju da zaštititi one koji su već nestali i koji pokušavaju da se ta zloupotreba okonča".

Plenković u Vukovaru: Treba otvoriti i stranice pomirenja

Svaka komemoracija treba podsetiti na poštovanje prema žrtvama, ali treba otvoriti i stranice prema budućnosti: Andrej Plenković

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u nedelju u Vukovaru, gde se obeležava 27. godišnjica stradanja tog grada, da treba otvoriti i stranice pomirenja.

"Došli smo u 20. Kolonu sećanja da izrazimo poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodnu, demokratsku Hrvatsku, prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata, svima koji su utkali sve što su imali u budućnost Hrvatske i svih nas koji danas živimo u njoj", rekao je Plenković novinarima.

On je pozdravio jučerašnji dolazak u Vukovar predsednika Srpskog narodnog veća i Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca.

"Poslao je poruku pijeteta, poštovanja prema žrtvi Vukovara. Svaka komemoracija treba podsetiti na istinu, na poštovanje prema žrtvama, ali treba otvoriti i stranice prema budućnosti, stranice pomirenja, suživota", rekao je Plenković.

On je ocenio da je "mirna reintegracija" jedna od "ključnih ostavština" prvog predsednika Hrvatske Franje Tuđmana.

VIDEO: Kulturom sećanja protiv kulture zaborava

Kulturom sećanja protiv kulture zaborava
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:39 0:00
Direktan link


Hrvatski premijer je dodao da je proces pomirenja i suživota "težak proces". Što se tiče procesuiranja ratnih zločina, pre svega za zločine počinjene u Vukovaru, Plenković je rekao da "nema amnestija kod ratnih zločina" i podsetio da "ratni zločin ne zastareva".

Predsednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je poruka iz Vukovara i Hrvatskoj i svetu da je rat najgore rešenje sukoba.

"Hrvatski narod je u Vukovaru pokazao junaštvo, spremnost na žrtvu, hrabrost, spremnost da se bori za svoju slobodu i domovinu, i bez obzira na svu tragediju ovo je u konačnici bila jedna velika pobeda. To je bila bitka koja je presudila, koja je odlučila i dovela do konačne pobede Hrvatske u Domovinskom ratu", rekao ; je Jandroković, prenela je agencija Hina.

Dan sećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. godišnjicu stradanja tog grada počeo je u nedelju skupom kod vukovarske bolnice, odakle je tradicionano krenula Kolona sećanja centralnim gradskim ulicama do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Dan ranije Vukovar je posetio predsednik SDSS Milorad Pupovac koji je zajedno s predsednicom udruženja "Protiv zaborava", Maricom Šeratović pustio venac niz Dunav i potom položio venac kod spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

"S najdubljim saosećanjem položli smo venac, kako za stradale građane Vukovara hrvatske nacionalnosti, tako za stradale građane Vukovara srpske nacionalnosti. Učinili smo to jer je to izraz najdubljih naših moralnih osećaja, uprkos podelama u ovom gradu i u ovoj zemlji“, rekao je Pupovac okupljenim novinarima.

U Vukovaru se obeležava 27. godišnjica stradanja tog grada u koji su posle tromesečne opsade ušli pripadnici tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno više od 2.500. Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada je proterano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

I ove godine obeležavanje Dana sećanja na vukovarske žrtve 1991. godine odvija se pod sloganom "Vukovar – mesto posebnog pijeteta".

Vojni penzioneri Srbije: Poniženi smo pismom predsednika SNS

Sa protesta penzionera (jun 2018)

Udruženje sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije poručilo je u nedelju predsedniku Srbije i prvom čoveku vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću da su poniženi "licemernim pismom" koje su nedavno dobili u kovertama sa logom SNS-a.

To "pismo zahvalnosti" koje se svakom penzioneru pojedinačno ovih dana ubacuje u poštanske sandučiće širom Srbije, predstavlja, poručilo je udruženje, nastavak "potcenjivanja generacija" koje su zаvršile nаjviše obrаzovаnje, obavljale najodgovornije poslove, i u Penziono-invalidskom fondu stekle natprosečne penzije.

"Dа li vi stvаrno mislite dа ovim pismom možete zаmeniti štetu koju ste nаmа i držаvi nаprаvili svojim 'reformаmа'?", navodi se u saopštenju Udruženja sindikata i dodaje da su očekivаli dа će u pismu pisаti da će penzionerima biti vraćen neisplаćeni deo penzijа, i to pod tržišnim uslovimа – uz kamatu.

Udruženje sindikata navodi da su vojni penzioneri izgubili poverenje kаdа je dug Fondа PIO od 300 milionа evrа, uz nepoštovanje odluke Ustаvnog sudа Srbije, Zаključkom Vlаde od 30.10.2015. godine, "pretvoren" u samo 160 milionа.

"Nikаko nаs ne možete ubediti dа smo ušli u 'zlаtno dobа', а izbegаvаte dа penzionerimа oštećenim smаnjenjem penzijа, vrаtite neisplаćeni deo penzije", navelo je Udruženje sindikata.

Kad ti neko uzme ono što ti pripada
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00


Udruženje sindikata tumači da vlast SNS očekuje da se "većinа diskriminisаnih i oštećenih zаdovolji pismom ili da ode 'nа drugi svet'".

"Evo, prihvаtаmo dа u određenom trenutku niste mogli, niste znаli ili niste imаli hrаbrosti dа od tаjkunа i kriminаlаcа uzmete potrebnа sredstvа zа dotаcije fondu PIO, pа ste smаnjili penzije. Sаdа bi bilo pošteno, аko rаzumete o čemu pišemo, dа posle - kаko vi kаžete – postizаnjа finаnsijske stаbilnosti, neisplаćeni deo penzijа vrаtite pod tržišnim uslovimа ili dа pod istim uslovimа toliko uzmete od svih ostаlih grаđаnа Srbije, srаzmerno njihovim ekonomskim mogućnostimа", poručili su vojni penzioneri.

Na adresu penzionera u Srbiji 16. novembra počela su da stižu "pisma zahvalnosti" u ime predsednika Srpske napredne stranke i Srbije, zbog čega je reagovao i Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić koji je pokrenuo postupak nadzora u Fondu PIO i Generalnom sekretarijatu predsednika Republike da bi se utvrdilo otkud kod SNS prezimena i adrese svih penzionera Srbije.

Počela Generalna skupština Interpola

Ilustracija

Generalna skupština Interpola počela je u nedelju u Dubaiju, a zemlje članice treba da izaberu novog predsednika pošto je bivši šef organizacije Meng Hongvej pritvoren u Kini.

Meng Hongvei, koji je bio kineski zamenik ministra za javnu bezbednost i istovremeno bio na čelu Interpola, nestao je kad je otputovao u Kinu u septembru. Kasnije je iz Kine saopšteno da je on, dugogodišnji insajder kineske Komunističke partije s decenijama iskustva u kineskom bezbednosnom sistemu, pritvoren u okviru šire akcije protiv korupcije.

Hongvei je podneo ostavku na čelu organizacije.

Zemlje će o novom predsedniku svetske policijske organizacije glasati u sredu, 21. novembra.

Zemlje članice će takodje odlučivati da li da prihvate Kosovo kao punopravnog člana. Glasanje je najavljeno za 20. novembar.

Srbija se oštro protivi članstvu Kosova u Interpolu i vodi kampanju protiv prijema. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je za RTS da bi članstvo Kosova bilo presedan.

"Pored Rezolucije UN 1244, i drugi akti jasno govore da Kosovo nije ni država, ni članica, niti posmatrač u Ujedinjenim nacijama što je uslov i za članstvo u Interpolu. Pored toga postoji i pregršt policijskih razloga, kao što je zabrinutost da bi moglo da dođe do curenja Interpolovih baza podataka prema nekim terorističkim strukturama, a koja sadrže podatke o licima koja se sumnjiče i za najteža krivična dela ne samo organizovanog kriminala već i terorizma", naglasio je ministar policije.

Priština je i prošle godine podnela molbu za prijem u Interpol, ali je premijer Kosova Ramuš Haradinaj nedelju dana pre generalne skupštine povukao zahtev zbog nedostatka glasova podrške. Prošle godine je u Interpol primljena Palestina uprkos protivljenju Izraela i SAD.

SAD ne razmatra Gulenovo izručenje Turskoj

Fethullah Gulen

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da izručenje turskog imama Fetullaha Gulena Turskoj "nije u razmatranju".

Vlada turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana optužuje Gulena da je organizirao propali puč u Turskoj 2016. godine, što on demantira.

Gulen živi već gotovo 20 godina u samonamentutom egzilu u Americi.

Američki dužnosnici poručili su Turskoj da mora podnijeti uvjerljive dokaze da bi mogao biti pokrenut postupak o izručenju.

Trump je rekao da SAD uvijek gleda šta može uraditi za Tursku. On je rekao da je SAD u vrlo dobroj fazi s Turskom nakon nedavnog oslobađanja uhićenog američkog svećenika iz turskog zatvora.

Trump je rekao da je Erdogan "jak čovjek, "čvrst čovjek" i "pametan čovjek".

Pročitajte:

Trump: Vojnici će ostati na granici s Meksikom koliko bude trebalo

Migranti u Meksiku

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) izjavio je da će vojnici upućeni na granicu s Meksikom ostati tamo "koliko bude bilo potrebno".

"Imamo velike vojne snage na južnoj granici, a postoji mnogo ljudi koji pokušavaju ući u našu zemlju", rekao je Trump u Bijeloj kući pred odlazak u Kaliforniju.

Američki predsjednik je dodao da su vojnici "napravili veoma moćnu barijeru".

Oko 5.900 vojnika upućeno je duž granice s Meksikom kako bi pomogli graničarima u sprečavanju ilegalnog ulaska migranata.

Pored vojnika, angažirano je oko 2.100 rezervista Nacionalne garde.

Trump se odlučio na tu mjeru kaki bi spriječio karavan od nekoliko hiljada migranata iz centralne Amerike da uđe u SAD.

Ekološki demonstranti blokirali pet londonskih mostova

Britanski demonstranti ukazuju na opasnost od klimatskih promena, fotoarhiv

Stotine demonstranata blokirale su mostove u centru Londona da bi skrenule pažnju javnosti na opasnost od klimatskih promena i zatražile od vlade da to ozbiljno shvati i preduzme mere.

Grupa nazvana "Pobuna protiv izumiranja" (Extinction Rebellion) pozvala je na proteste na mostovima danas u okviru koordinsane nedelje akcija širom zemlje da se osudi "kriminalno nedelovanje" vlade u borbi protiv klimatskih promena.

"Danas je dan pobune. Zauzimamo mostove Londona, pre nego što se svi urušimo", navodi se u saopštenju tog pokreta koji je pozvao da se blokira pet mostova u centru Londona, uključujući i Vestminsterski most, prenosi agencija Frans pres.

Organizatori su rekli da je na proteste izašlo oko 6.000 ljudi.

Pokret traži da vlada preduzme mere da se do 2025. smanji na nulu emisija ugljen dioksida, koji izaziva pojavu staklene bašte, i da se uspostavi skupština građana koja bi nadzirala te mere.

Česi prosvjeduju protiv premijera na obljetnicu 'Plišane revolucije'

Andrej Babiš

Tisuće Čeha iskoristile su obljetnicu "Plišane revolucije" iz 1989. godine da bi se okupile u prosvjed protiv premijera Andreja Babiša.

Prosvjednici su se okupili ispred Praškog dvorca, sjedišta češkog predsjednika. Odatle su krenuli u šetnju do trga u starom gradu tražeći ostavke Babiša i njegovog saveznika predsjednika Miloša Zemana.

Babiša optužuju da je pronevjerio subvencije Europske unije za farmu koju je prepisao na članove svoje obitelji, uključujući sina Andreja Babiša mlađeg. On demantira te optužbe.

Babiš je proteklog tjedna pod velikim pritiskom nakon što je njegov sin za jedan portal rekao da ga drže na Krimu kako bi spriječili da bude ispitan u tom slučaju.

Babiš je to demantirao i rekao da se njegov sin, koji živi u Švicarskoj i mentalno je bolestan, na Krimu nalazi dragovoljno.

Oporbene stranke odlučile su se ujediniti u pokretanju prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Babiševoj vladi.

Prijedlog bi mogao 23. novembra buditi podnesen češkom parlamentu.

Vijeće Evrope: Spriječiti seksualnu eksploataciju djece u sportu

Djeca posmatraju fudbalsku utakmicu

Generalni sekretar Vijeća Evrope Torbjorn Jagland je uoči Evropskog dana zaštite djece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, 18. novembra, kazao da se napori za "prekidanje tišine koja okružuje seksualno zlostavljanje djece u sportu" moraju udvostručti, a još veći napori uložiti radi sprečavanja tog zločina, navodi se u saopštenju.

"Sportsko okruženje često podrazumijeva nejednake odnose moći, u atmosferi u kojoj dominira muškarac, gdje se ranjivost vidi kao slabost. To dovodi djecu u poseban rizik od seksualnog zlostavljanja", kazao je Jagland i dodao da je zaštita djece od seksualnog zlostavljanja u sportu veliki izazov, u koji trebaju da se uključe roditelji, treneri, sportisti i upravni organi klubova.

On je podsjetio da je Vijeće Evrope započelo projekat "Start to Talk" (Progovori) aprila ove godine, putem kojeg poznati sportisti, treneri, klubovi i sportske federacije skreću pažnju na problem seksualnog zlostavljanja djece u sportu, i da iznose svoje probleme.

"Djeci je teško da govore (o problemu seksualnog zlostavljanja) - oko jedne trećine djece žrtava nikada ne kaže ništa o tome", navodi se u saopštenju.

Obilježavanje Evropskog dana zaštite djece od seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja započeo je Vijeće ministara Vijeća Evrope 2015. godine, da bi se spriječili zločini, da bi počelo gonjenje počinitelja i zaštitile žrtve, i da bi javnost znala o seksualnom zlostavljanju djece.

Tajvan: Sa morskog dna izvučena olupina turističkog broda

Ilustrativna fotografija

Olupina turističkog broda, koji je u julu potonuo kod obala tajlandskog ostrva Puket, izvučena je danas sa dna mora, saopštili su zvaničnici.

Dva turistička broda potonula su kod obala Puketa 5. jula.

Turisti sa jednog broda su spašeni, dok je drugi potonuo i tom prilikom je poginulo 47 kineskih turista.

Brod je izvučen sa dubine od 45 metara pomoću krana. Operacija izvlačenja broda suočila se sa problemima od početka.

Prva kompanija koja je bila angažovana na izvlačenju olupine izgubila je tokom operacije jednog od članova tima i nije uspjela da obavi posao.

Izvučeni brod biće prebačen u luku u Puket, gdje će ga policija pregledati u sklopu istrage.

Do sada je protiv pet osoba podignuta optužnica, uključujući vlasnika i dva operatera broda.

Oni su optuženi za nemar koji je doveo do smrti za šta je predviđena maksimalna zatvorska kazna od deset godina zatvora.

U sudaru autobusa i vatrogasnog vozila povrijeđeno više od 20 ljudi

Ilustrativna fotografija

Više od 20 ljudi povrijeđeno je u sudaru autobusa i vatrogasnog vozila u Njujorku, saopštila je američka policija.

U saopštenju se navodi da su 23 osobe, uključujući vozača autobusa i pet vatrogasaca, zadobile lakše povrede.

Do sudara je došlo u njujorškom naselju Bronks, a vatrogasno vozilo je sa upaljenom rotacijom i sirenom išlo na intervenciju.

U toku je istraga o uzroku nesreće.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG