Dostupni linkovi

Hrvatska: Prvi radni dan u EU


Predsednici iz regije na radnom doručku u Zagrebu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:43 0:00

Predsednici iz regije na radnom doručku u Zagrebu

U Hrvatskoj je prvi radni dan u Europskoj uniji. Što se mijenja, a što ostaje isto? Na tragu najave da Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju neće napustiti regiju, u Zagrebu su u 1. srpnja održana čak dva skupa na regionalnoj razini.

Prvo jutro Hrvatske u Europskoj uniji, i prvi radni dan. Već u 9 ujutro, u zagrebačkoj Ulici Augusta Cesarca, odmah pored Trga bana Jelačića, otvorena je Europska kuća. Svrha joj je informirati hrvatske građane o svemu u vezi Europske unije i o pravima koja im kao državlaljanima Unije pripadaju. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele podigao je pred njom europsku zastavu, a predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso imao je vrlo jasnu i jednostavnu poruku.

„Dobro jutro, Hrvatska! Dobro došla u Europsku uniju.“

Poslijepodne su se u Europskom parlamentu u Strassbourgu prvi puta pojavili na svom radnom mjestu hrvatski članovi Europskog parlamenta, njih 12. Jedan od njih, laburist Nikola Vuljanić nije krio uzbuđenje.

„Danas je emocionalni dan i danas je lijepo biti Hrvat u Strassbourgu. Tek sada mi se počinje slagati u svijesti koliko je ovo velik dan za sve na i – iskreno govoreći – ponosan sam što sam ovdje“, izjavio je Vuljanić.

Što se od danas, prvog dana hrvatskog članstva u Europskoj uniji, mijenja u životu hrvatskih građana? Najavljuje se pojeftinjenje nekih živežnih namirnica, manji i ekološki automobili pojeftinit će parsto eura, također bit će jeftiniji i rabljeni auti, a srednja i viša klasa će poskupiti. Osjetno će pojeftiniti roaming u mobilnoj telefoniji.

Od danas u zračnim lukama hrvatski građani ulaze na ista vrata kao i drugi građani Europske unije, isto tako na cestovnom graničnim prijelazima idu u traku za državljane Europske unije. Kako to izgleda na hrvatsko-slovenskoj granici gdje je na 33 od 36 graničnih prijelaza uvedena zajednička, takozvana one stop kontrola – hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je sa svojim slovenskim kolegom Gregorom Virantom obišao granični prijelaz Obrežje, kaže:

„Nema gužve, stvar funkcionira odmah od početka – zajednički rad slovenskih i hrvatskih policajaca upravo zbog putnika, protoka prometa, svih onih koji su znali ponekad i dugo čekati.“

Na prijelazima Klek i Zaton Doli kod Neuma sve teče bez problema.

„Samo žive životinje će morati ići trajektom iz Ploča za Trpanj. Do sada su takve pošiljke slobodno mogle prolaziti preko neumskog koridora, međutim od 1. srpnja moraju ići trajektom. Svi ostali prehrambeni proizvodi slobodno mogu ići preko neumskog koridora, odnosno preko carinske ispostave Klek i Zaton Doli, uz uvjet da se takva vozila osiguraju carinskim obilježjima“, rekao je šef carinske ispostave Zaton Doli Božidar Jelić.

Josipović: Zagovaraćemo proširenje

Hrvatska ozbiljno shvaća svoju najavu da – iako u Europskoj uniji - neće bježati iz regije, već će susjedima pomoći u europskim integracijama.

Predsjednici nakon radnog doručka
Predsjednici nakon radnog doručka
„Republika Hrvatska i nakon ulaska u Europsku uniju želi razvijati dobrosusjedske odnose, a zagovarati će i daljnji proces proširenja Europske unije,“ poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon neformalnog radnog doručka koji je okupio predsjednike i predsjednicu država Jugoistočne Europe – od Slovenije do Albanije. Intencija je povremeno neformalno okupljanje i raspravljanje tema od interesa za regiju.

„Evo, za sada imamo dobru želju francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da na idućem sastanku bude s nama, kao i netko od visokih dužnosnika Europske unije, i to bio bio model po kojem bismo radili u budućnosti.“

U izjavi koju je dao u ime svih sudionika sastanka, dakle slovenskog predsjednika Boruta Pahora, srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, kosovske predsjednice Atifete Jahjaga, crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, albanskog predsjednika Bujara Nishanija, makedonskog predsjednika Đorgea Ivanova i trojice članova predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića i svoje osobno ime, Josipović je kazao kako je ovo okupljanje njegova zajednička inicijativa sa slovenskim kolegom Pahorom. Na jednom od sljedećih susreta u ovom sastavu moguće je sudjelovanje i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, kao i nekog od visokih dužnosnika Europske unije.

Srpski član bosansko-hercegovačkog predsjedništva Nebojša Radmanović čestitao je Hrvatskoj na ulasku u Uniju, a Europskoj uniji što je nakon dulje pauze nastavila s proširenjem.

„Građani Bosne i Hercegovine i svi drugi koji su prisutni danas na poziv predsjednika Josipovića očekuju brže i odlučnije korake Europske unije na proširenju. To očekujemo i mi u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Radmanović.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović čestitao je „hrvatskim građanima i građankama prvi dan suživota s Europskom unijom“, i nastavio:

„Ovo jeste nesumnjivo historijski događaj za Hrvatsku, ali i važan događaj za Europsku uniju jer je Europska unija pokazala da namjerava da nastavi politiku proširenja, da nije zatvorila svoja vrata zapadnom Balkanu. U odnosu na Crnu Goru mi to doživljavamo kao dobar signal – da će se otvoriti dva nova poglavlja pregovora, jer smo sada jedina država koja s Europskom unijom vodi pristupni proces pregovaranja.“

Iako je stajao zajedno sa drugim kolegama, srpski predsjednik Nikolić nije dao izjavu, dok je kosovska predsjednica Jahjaga pohvalila hrvatski angažman u regiji.

„Treba imati na umu da je Hrvatska pokrenula ovu inicijativu prvoga dana svog članstva u Europskoj uniji, zajedno sa Slovenijom, i da će ta inicijativa sigurno doprinijeti europskim stremljenjima država regije“, ocijenila je Jahjaga.

Sljedeći se sastanak ove inicijative održava – kako se neslužbeno doznaje – 25. srpnja u Ljubljani.

U Zagrebu je održan i sastanak Igmanske inicijative, na kojem su sudjelovali i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić. O zaključcima za RSE Vesna Teršelič iz Documente kaže:

„Najvažnije je nastaviti suradnju na europskim integracijama za Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska je postala članica EU, ali na razini civilnog društva i nevladinih institucija treba intenzivirati suradnju i komunikaciju, posebice u vezi nasljeđa prošlosti i izgradnje održivog mira. Očekujem da će na sljedećoj konferenciji Igmanske inicijative sudjelovati i predstavnici Kosova.“
XS
SM
MD
LG