U nastavku završne reči na suđenju Vojislavu Šešelju pred Međunardonim tribunalom u Hagu, tužioci su danas ukazali da je optuženi odgovoran za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH, čak i ako nad njima nije imao "operativnu komandu".
Ti zločini za koje je Šešelj optužen - ponovili su tužioci - počinjeni su 1992-93. u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo stvaranje Velike Srbije nasilnim, trajnim uklanjanjem Bošnjaka i Hrvata iz velikih delova Hrvatske i BiH.
"Šešelj je uticao na sve aspekte delovanja dobrovoljaca, čak i ako nije imao operativnu komandu. On je te jedinice raspoređivao, odlučivao kada će i gde ići i imenovao njihove zapovednike", rekla je tužiteljica Liza Birsej (Lisa Birsey).
Ona je navela da su ti zapovednici redovno izveštavali lidera radikala o akcijama u Hrvatskoj i BiH, gde su bili potčinjeni JNA ili lokalnoj Teritorijalnoj odbrani.
Birsejeva je kazala i da su dobrovoljci bili "zatrovani Šešeljevim govorom mržnje" prema nesrbima, pre nego što bi ih on "razuzdane" uputio na ratna područja.
Oni su tvrdili i da je dokazano da je Šešelj u Vukovaru i neposredno činio progon time što je sve Hrvate nazivao "ustašama", govoreći da od njih "mora biti očišćeno celo područje" istočne Slavonije.
Optuženi je, kako su rekli tužioci, tim izjavama pokazao nameru da se progna hrvatsko stanovništvo sa te teritorije, što su "šešeljevci" i učinili.
Šešelj, koji se brani sam, govore tužilaca, od kojih su neki danas prvi put bili u sudnici, pratio je uz često ironično osmehivanje.
Svoju završnu reč, Šešelj će izložiti iduće nedelje, od 12. do 15. marta.
Lider SRS-a optužen je za progon nesrba na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi i deportacije i nehumana dela (prisilno premeštanje), kao zločine protiv čovečnosti.
