BiH je mogla već predati aplikaciju za kandidatski status da su političke strukture ispunile minimum svojih preuzetih obaveza. Za korak koji su susjedne zemlje davno napravile nisu potrebne velike reforme praćene pompeznim političkim sesijama.
Potrebno je tek par ruku "za" u bh. Parlamentu kako bi se usvojila tri zakona koja su za sve zemlje, osim BiH, stvar elementarnog političkog života - zakon o popisu stanovništva, uklanjanje diskriminacijske odredbe u Ustavu po presudi Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci i usvajanje zakona o državnoj pomoći.
Od velikih priča o velikim reformama za Evropu, radikalnim promjenama ustava ili strukture države ne ovisi kandidatski status BiH. Sve je stalo zbog tri zakona - jasno je i plastično naglasio nekadašnji visoki predstavnik u BiH, a danas izvršni direktor novouspostavljene Službe EU za vanjske poslove Miroslav Lajčak.
Miroslav Lajčak u posjeti BiH, 24. februar 2011.
“Prvi korak je, naravno, formiranje državnih institucija, formiranje vlade. Drugo, da bismo mogli da krenemo u zaključak procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, mora BiH da pokaže ozbiljan napor po pitanju ostvarenja presude evropskog Suda za ljudska prava, donošenje državnog zakona o državnoj pomoći, i treći uslov koji je neizbježan, to je popis stanovništva. Očekujemo da u narednih nekoliko mjeseci ovo bude ispunjeno, i onda bismo mogli da razmišljamo o sljedećoj fazi procesa evropske integracije, a to je podnošenje aplikacije“, naveo je Lajčak.
Radi se o zakonima koji su u zemljama EU sastavni dio političke svakodnevice, odnosno da se zna koliko nas je, da svi imaju jednaka prava, te da se zna kome i kako se daju državne olakšice. No, najjednostavnija pitanja u BiH su obično i najkomplikovanija.
Zakon o državnoj pomoći radili su strani eksperti iz Brisela po standardima EU, i za njegovu je izradu potrošeno oko milion eura. Trebalo je da bude usvojen još prošlog jula. Sadrži, između ostalog, mehanizme poreskih olakšica, te reguliše tržišnu utakmicu koja mora biti fer za sve učesnike. Ovo pitanje, koje je na isti način riješeno u svim zemljama EU, ispostavilo se spornim za BiH. Bivši član Komisije za evropske integracije državnog Parlamenta Halid Genjac pojašnjava gdje je nastao zastoj.
“Bez obzira što smo svi prihvatili tu obavezu Sporazmu, bez obzira što je to evropski standardni princip, iz RS-a je rečeno nakon svega: ’To nije nadležnost države BiH, to je nadležnost entiteta.’ Drugu varijantu da se ti zakoni na nivou entiteta, što je pozicija RS-a, recimo, jednostavno u Briselu ne prihvataju jer ne postoji nijedna država u kojoj postoje dva ili višen zakona od državnoj pomoći, dva ili više tijela koja regulišu to pitanje”, kazao je Genjac.
Glavna prepreka, prema njegovom mišljenju, su lični interesi.
“Nesumnjivo da tu postoje i određeni vrlo jasni, privatni i grupni interesi”, rekao je on.
Signali o popuštanju
Pitanje amandmana na Ustav BiH, odnosno brisanja diskriminirajućih odredbi kada je u pitanju izbor članova kolektivnog šefa države, uglavnom za većinu nije sporno, te kako stvari stoje, moglo bi ponajprije biti i riješeno. Ovaj stav dijeli i zastupnica SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić navodeći i da je zakon o popisu stanovništa blizu usvajanja.
“Eksplicitno zahtijevomao ili da se briše član 48, ili da se kao godina povratka u skladu sa revidiranom strategijom definiše ta primjena od 2015. godine, i da se i zakon o popisu takođe može donijeti. Mi smatramo da je pitanje državne pomoći od posebnog značaja za RS i da ne možemo prihvatiti da to bude uslov koji važi za BiH, jer da li će Vlada RS pomoći neku lokalnu zajedniocu u RS, to je stvar Vlade i njenog budžeta, a nikako da ona postavi pitanje poslije toga institucijama BiH koje bi mogle da odgovore negativno”, navela je ona.
Majkićeva napominje da se ovakav stav neće promijeniti, bez obzira na cijenu.
“SNSD stav da nećemo po svaku cijenu, po cijenu gubljenja nadležnosti RS-a, prihvatiti evropske integracije”, kaže Majkić.
Dok se u BiH maksimalno zatežu odnosi i stvara atmosfera pristiska, iz EU stižu signali o popuštanju i smanjenju obaveza. To je dobar znak, kaže član Parlamenta BiH ispred Stranke za BiH i bivši predsjedavajući Zastupničkog doma Beriz Belkić. No, BiH se najprije mora pozabaviti sobom.
“Po meni, signal koji govori da je došlo do velikog popuštanja prema BiH, odnosno razumijevanja da bi njezin napredak prema EU i kandidatski status relaksirali odnose unutra i unijeli jednu vrstu stabilnosti. Mislim da bi vrijedilo da sve relevantne političke opcije u zemlji, koje, nažalost, još uvijek nisu preuzele tu svoju odgovornost u smislu odlučivanja i uspostave institucija, na najozbiljniji način ovu priliku shvate i ne propuste je”, ocjenjuje Belkić.
BiH za sada nije u stanju ispuniti ni minimum onoga što EU od nje traži. Ukoliko zbog političke isključivosti opet podbaci, i to u godini približavanja zapadnog Balkana EU, to će, prema Lajčaku, biti poražavajuće.
“Ja mislim da ne može da postoji gora sankcija nego da neko uskrati svojim građanima šansu za evropsku budućnost”, smatra Lajčak.
Potrebno je tek par ruku "za" u bh. Parlamentu kako bi se usvojila tri zakona koja su za sve zemlje, osim BiH, stvar elementarnog političkog života - zakon o popisu stanovništva, uklanjanje diskriminacijske odredbe u Ustavu po presudi Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci i usvajanje zakona o državnoj pomoći.
Od velikih priča o velikim reformama za Evropu, radikalnim promjenama ustava ili strukture države ne ovisi kandidatski status BiH. Sve je stalo zbog tri zakona - jasno je i plastično naglasio nekadašnji visoki predstavnik u BiH, a danas izvršni direktor novouspostavljene Službe EU za vanjske poslove Miroslav Lajčak.
“Prvi korak je, naravno, formiranje državnih institucija, formiranje vlade. Drugo, da bismo mogli da krenemo u zaključak procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, mora BiH da pokaže ozbiljan napor po pitanju ostvarenja presude evropskog Suda za ljudska prava, donošenje državnog zakona o državnoj pomoći, i treći uslov koji je neizbježan, to je popis stanovništva. Očekujemo da u narednih nekoliko mjeseci ovo bude ispunjeno, i onda bismo mogli da razmišljamo o sljedećoj fazi procesa evropske integracije, a to je podnošenje aplikacije“, naveo je Lajčak.
Radi se o zakonima koji su u zemljama EU sastavni dio političke svakodnevice, odnosno da se zna koliko nas je, da svi imaju jednaka prava, te da se zna kome i kako se daju državne olakšice. No, najjednostavnija pitanja u BiH su obično i najkomplikovanija.
Zakon o državnoj pomoći radili su strani eksperti iz Brisela po standardima EU, i za njegovu je izradu potrošeno oko milion eura. Trebalo je da bude usvojen još prošlog jula. Sadrži, između ostalog, mehanizme poreskih olakšica, te reguliše tržišnu utakmicu koja mora biti fer za sve učesnike. Ovo pitanje, koje je na isti način riješeno u svim zemljama EU, ispostavilo se spornim za BiH. Bivši član Komisije za evropske integracije državnog Parlamenta Halid Genjac pojašnjava gdje je nastao zastoj.
“Bez obzira što smo svi prihvatili tu obavezu Sporazmu, bez obzira što je to evropski standardni princip, iz RS-a je rečeno nakon svega: ’To nije nadležnost države BiH, to je nadležnost entiteta.’ Drugu varijantu da se ti zakoni na nivou entiteta, što je pozicija RS-a, recimo, jednostavno u Briselu ne prihvataju jer ne postoji nijedna država u kojoj postoje dva ili višen zakona od državnoj pomoći, dva ili više tijela koja regulišu to pitanje”, kazao je Genjac.
Glavna prepreka, prema njegovom mišljenju, su lični interesi.
“Nesumnjivo da tu postoje i određeni vrlo jasni, privatni i grupni interesi”, rekao je on.
Signali o popuštanju
Pitanje amandmana na Ustav BiH, odnosno brisanja diskriminirajućih odredbi kada je u pitanju izbor članova kolektivnog šefa države, uglavnom za većinu nije sporno, te kako stvari stoje, moglo bi ponajprije biti i riješeno. Ovaj stav dijeli i zastupnica SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić navodeći i da je zakon o popisu stanovništa blizu usvajanja.
“Eksplicitno zahtijevomao ili da se briše član 48, ili da se kao godina povratka u skladu sa revidiranom strategijom definiše ta primjena od 2015. godine, i da se i zakon o popisu takođe može donijeti. Mi smatramo da je pitanje državne pomoći od posebnog značaja za RS i da ne možemo prihvatiti da to bude uslov koji važi za BiH, jer da li će Vlada RS pomoći neku lokalnu zajedniocu u RS, to je stvar Vlade i njenog budžeta, a nikako da ona postavi pitanje poslije toga institucijama BiH koje bi mogle da odgovore negativno”, navela je ona.
Majkićeva napominje da se ovakav stav neće promijeniti, bez obzira na cijenu.
“SNSD stav da nećemo po svaku cijenu, po cijenu gubljenja nadležnosti RS-a, prihvatiti evropske integracije”, kaže Majkić.
Dok se u BiH maksimalno zatežu odnosi i stvara atmosfera pristiska, iz EU stižu signali o popuštanju i smanjenju obaveza. To je dobar znak, kaže član Parlamenta BiH ispred Stranke za BiH i bivši predsjedavajući Zastupničkog doma Beriz Belkić. No, BiH se najprije mora pozabaviti sobom.
“Po meni, signal koji govori da je došlo do velikog popuštanja prema BiH, odnosno razumijevanja da bi njezin napredak prema EU i kandidatski status relaksirali odnose unutra i unijeli jednu vrstu stabilnosti. Mislim da bi vrijedilo da sve relevantne političke opcije u zemlji, koje, nažalost, još uvijek nisu preuzele tu svoju odgovornost u smislu odlučivanja i uspostave institucija, na najozbiljniji način ovu priliku shvate i ne propuste je”, ocjenjuje Belkić.
BiH za sada nije u stanju ispuniti ni minimum onoga što EU od nje traži. Ukoliko zbog političke isključivosti opet podbaci, i to u godini približavanja zapadnog Balkana EU, to će, prema Lajčaku, biti poražavajuće.
“Ja mislim da ne može da postoji gora sankcija nego da neko uskrati svojim građanima šansu za evropsku budućnost”, smatra Lajčak.
