Dostupni linkovi

BiH jedna od tema susreta na vrhu SAD i EU


Baza Eufora u Butmiru gdje su održani prethodni sastanci Bildta, Rehna i Steinberga sa bh. političarima

Havijer Solana i Karl Bilt razgovaraće u Vašingtonu sa američkim zvaničnicima i o BiH, a u Sarajevu je istovremeno američko-evropski dvojac Stuart Jones i Zoltan Martinusz

Kristina Galjak, portparol visokog predstavnika Evropske unije Havijera Solane najavila je da će najviši diplomatski zvaničnici SAD i EU razmotriti sutra u Vašingtonu najnoviji razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.

Galjak je za srbijansku agenciju Beta rekla da će visoki predstavnik EU Havijer Solana, zajedno sa šefom švedske diplomatije Karlom Biltom razgovarati o BiH i drugim spoljnopolitičkim temama s američkim zvaničnicima, u okviru susreta na vrhu SAD i EU i koji počinje večeras.

Ovi razgovori, prema riječima Kristine Galjak, treba da razjasne da li se dogovor političkih lidera u BiH može očekivati prije odluka Savjeta za implementaciju mira u BiH 18.novembra.

Solana je proteklih dana razgovarao telefonom s nekim od političkih lidera u BiH, a Evropska unija i SAD smatraju da su politički lideri ti koji moraju postići dogovor o reformi Ustava, što otvara vrata evroatlantskih integracija za BiH, dodala je Kristina Galjak.

Atmosfera poboljšana

A u cilju nastavka diplomatske ofanzive Brisela i Vašingtona, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Stuart Jones i direktor Sekretarijata Savjeta EU za zapadni Balkan, istočnu Evropu i centralnu Aziju Zoltan Martinusz sastaće se danas u Sarajevu sa liderima SDA Sulejmanom Tihićem, Stranke za BiH Harisom Silajdžićem i Socijademokratske partije (SDP) BiH Zlatkom Lagumdžijom.

Portparol SDA Salmir Kaplan potvrdio je da će se lider ove stranke sa Džonsom i Martinušom sastati danas i da bi glavna tema sastanka trebalo da bude mogućnost nastavka butmirskog procesa.

Sastanak sa američko-evropskim dvojcem potvrdili su i iz Stranke za BiH i SDP-a.

Narednih dana očekuju se sastanci i sa liderima ostalih političkih stranaka, a Jones i Martinusz borave u BiH u okviru nastavka butmirskog procesa započetog 9. oktobra u bazi EUFOR-a u Butmiru.

Od tada do danas održano je nekoliko krugova konsultacija i još dva sastanka u Butmiru, 19. i 21. oktobra, ali nije postignut dogovor o američko-evropskom paketu ustavnih promjena u BiH, koji je prihvatio samo lider SDA BiH Sulejman Tihić.

Zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg i šef diplomatije Švedske Carl Bildt ocijenili su, nakon butmirskih razgovora 21. oktobra, da postoji šansa za postizanje napretka do sastanka Savjeta za provođenje mira, zakazanog za 18. novembar.

Bildt i Steinberg su kazali kako su politički lideri u BiH svjesni da je potrebno naći rješenje u vezi sa državnom i vojnom imovinom, što bi omogućilo tranziciju Kancelarije viskog predstavnika u kancelariju specijalnog predstavnika EU.

"Atmosfera među liderima stranaka je poboljšana. Oni sve više shvataju da je potrebno da rade zajedno, ali proces će zahtijevati dalje razgovore u strankama i među strankama. Zato će se proces nastaviti i stručnjaci će se vratiti,“ rekao je Bildt novinarima nakon sastanka.

„Zato što postoji zajednički cilj smatramo da postoji i čvrsta osnova da se postigne dogovor među političkim partijama. Iako je proteklih par dana bilo napretka, stranke moraju pokazati opredijeljenost i fleksibilnost da se dođe do zajedničkog stava o bitnim pitanjima. Mnogo važnog posla ostalo je pred nama“, rekao je Steinberg.

Promjene u Predsjedništvu BiH, Parlamentu i Vijeću ministara

Američko-evropski paket sadrži đelimično promijenjen takzovani „aprilski“ paket ustavnih promjena, čije je usvajanje prije tri godine propalo u državnom Parlamentu.

Predviđeno je povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa sadašnja 42 na 87 zastupnika, te ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda koji bi imao isključivo ulogu zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.

Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo među članovima tog doma, a ne više direktno na izborima, kao do sada. Umjesto tročlanog Predsjedništva BiH dobila predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjedništvo bi donosilo odluke isključivo konsenzusom. Predsjednik bi potpisivao i proglašavao zakone, a za to mu ne bi trebla saglasnost potpredsjednika.

Predloženo je i uvođenje funkcije premijera, kojeg imenuje predsjednik države. Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i đelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. On bi zamijenio sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili bi isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.

Prema američko-evropskom prijedlogu, u nadlženosti države bili bi odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja, a nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile bi podijeljene između institucija države i entiteta.

Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak BiH i oba entiteta.
XS
SM
MD
LG