Dostupni linkovi

Hrvatski zatvori su prenapučeni, nedostaje stručnog osoblja, a samo u posljednja tri tjedna iz kaznionica su pobjegla čak tri zatvorenika. O alarmantnom stanju u hrvatskim zatvorima i vladinom akcijskom planu za poboljšanje uvjeta, raspravljao je u utorak i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

"Nije problem napraviti zatvor, nije to atomska bomba. Napravi se tisuće trgovačkih centara, napravi se more dvorana, kriminal se povećao, ljudi su ostali bez posla. Gdje mislite tolike ljude staviti? Napravite zatvore najnormalnije. To je ponuda i potražnja."
Ovako su, na granici crnog humora, u emisiji Hrvatskog radija, na temu prenapučenosti hrvatskih zatvora reagirali brojni slušatelji:
"Ne bi se vjerojatno dogodilo, da je pravilnik drugačiji, da netko tko je dvostruki ubojica bude u otvorenom tipu zatvora."
Dvostruki ubojica, Mario Kompanović, koji je prije 10 godina okrutno zatukao dvoje svojih sumještana, odslužio je više od polovice četrnaestogodišnje zatvorske kazne i u jednom od najblažih zatvora u Hrvatskoj, u Požegi, dospio u poluotvoreni sustav, odakle je pobjegao, ali se prije dva dana sam predao policiji. Za ostalom dvojicom još se traga. Bijeg iz poluotvorenog zatvorskog sustava, ministar pravosuđa, Ivan Šimonović, ne smatra toliko opasnim alarmom:
"Ključno je da se osobe koje se smatraju opasnim, nalaze pod ključem, a ne puštaju da se šeću po gradu, da iz tih uvjeta nema bjegova."
Svi priznaju da hrvatskim zatvorima nedostaje čuvara, a odnos broja zaposlenih prema zatvorenicima je jedan naprema tri. Upravitelj Požeškog zatvora, Slavko Orešković:
"Liječnik nam nedostaje, socijalni radnik, psiholog. Na žalost, nismo valjda toliko atraktivni da bi se ljudi nama javljali. Populacija je takva kakva je, teško je s njima raditi i ljudi nisu baš previše zainteresirani. Sada smo imali natječaj za liječnika i nije nam se javio niti jedan kandidat, a ne vjerujem da će se javiti."
Najveći problem je prenapučenost. U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj kontinuirano raste broj zatvorenika, a kapaciteti ostaju isti. Dnevni se broj kretao u 2001. godini oko 2.700 zatvorenika, a u sedam godina taj broj je udvostručen. Ministar Šimonović:
"U ovaj čas se na taj način krše ljudska prava zatvorenika. Oni nemaju onaj minimum koji im jamči hrvatsko zakonodavstvo i međunarodni standardi. To je dva kvadratna metra i 10 kubičnih metara. Nema ih, oni nemaju taj minimum. Mi, ako ćemo imati sredstva, a moramo imati sredstva, do ljeta 2010. godine dobivamo 420 novih mjesta u Glini. Radovi su već u tijeku. U akcijskom planu je izgradnja još jednog sasvim novog zatvora kapaciteta 500 mjesta."
Zbog katastrofalnih uvjeta u hrvatskim zatvorima Hrvatska je već tužena i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, reagirala je i Europska komisija, te pozvala da zatvorski čuvari bolje poštuju "nultu toleranciju" prema zatvorenicima.
I potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Ivan Zvonimir Čičak, ponovio je za Radio Slobodna Europa da su današnji uvjeti u hrvatskim zatvorima gori no sedamdesetih, kad ja osobno, kao politički zatvorenik, izdržavao kaznu u zatvoru u Lepoglavi:
"Mislim da su se uvjeti pogoršali, da su uvedene puno veće restrikcije. Hrana je dosta loša. Zatvori su sada tako napravljeni, vjerojatno zbog organiziranog kriminala, tako da je unutar zatvora manja moguća komunikacija. Prije se moglo više komunicirati i kretati. Dosta sam restrikcija primijetio unutra. To su dodatne frustracije. Ima soba u kojoj spava 11 ili 12 ljudi. To je nezamislivo."
Saborska zastupnica i bivša ministrica pravosuđa u koalicijskoj Vladi, Ingrid Antičević Marinović:
"Od 2004. godine do dana današnjega nemamo nikakvo ozbiljno ulaganje u zatvorski sustav. Dogodila se ponovo politizacija zatvorskog sustava, tako da su sa čelnih mjesta otjerani ljudi, čak je izmijenjen zakon o izvršavanju kazne zatvora i dovedeni su podobni ljudi."
Novi ministar pravosuđa smijenio je posljednjih mjeseci nekoliko ravnatelja u hrvatskim zatvorima, pokušava stabilizirati sustav, no trebat će mu, kaže Čičak, vremena a stanje je prema mnogim ocjenama – alarmantno:
"Ne bih rekao da je alarmantno, ali će biti tako ako počnu ponovo pobune. Mislim da nije dobro."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG