Ovogodišnji tradicionalni Noćni marš, povodom međunarodnog Dana žena, u desetak hrvatskih gradova održava se pod sloganom "Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici".
Bojana Genov, jedna od tri koordinatorice Ženske mreže Hrvatske, za Radio Slobodna Europa (RSE) povodom 8. marta kaže kako žene u Hrvatskoj nisu ni ravnopravne ni zaštićene.
"Odgovor je nedvojben i jednoznačan – ne! Žene nisu zaštićene. Prošle godine bilo je u Hrvatskoj 13 ubojstava žena - žena koje su prijavljivale nasilje, i koje nisu dobile zaštitu državnih institucija. Nasilje nad ženama je u porastu, vidljivo je na svakom koraku, a država to ne rješava na adekvatan način", ocjenjuje Genov.
Hrvatska 19. u EU po rodnoj ravnopravnosti
Prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska od 2013. do 2022. bilježi blagi i kontinuirani napredak, te je u prošloj godini zauzela 19. mjesto od 27 država članica EU-a u odnosu na 25. poziciju 2013. godine.
"Dosad je svake godine zabilježen nešto pozitivniji rezultat nego prethodne, premda se u pravilu radi o vrlo malim pomacima", kazala je tim povodom medijima pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ističući da se Hrvatska redovito nalazi znatno ispod prosjeka EU-a.
Ured Pravobraniteljice upozorava da su već niz godina suočeni s najvećim brojem pritužbi žena na diskriminaciju - oko dvije trećine, što ukazuje da su žene i dalje diskriminirane temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa.
Visok broj odbijanja pobačaja zbog priziva savjesti
Bojana Genov kaže da činjenica da broj obavljenih pobačaja u Hrvatskoj pada samo govori da se oni obavljaju izvan zemlje, a da broj žena koje obavljaju pobačaj ostaje isti.
"Jer Hrvatskoj s jedne strane nedostaje i seksualno obrazovanje i odgoj za ravnopravnost spolova, a sa druge strane usluga pobačaja se u zdravstvenim ustanovama pruža nikako ili nerado", zaključuje koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.
Od ukupno 359 bolničkih ginekologa u hrvatskim javnim zdravstvenim ustanovama, njih 195 zbog priziva savjesti (iz vjerskih razloga) odbija obavljati pobačaj, a njih 164 to obavljaju.
Od 29 javnih bolnica u Hrvatskoj , u njih šest su svi zaposleni ginekolozi izrazili priziv savjesti. U svih tih šest bolnica angažirani su liječnici iz druge ustanove, kojima se onda plaća dodatno ili bolnice imaju ugovore s nekom zdravstvenom ustanovom u kojoj se zahvat obavlja, čime su ispunile svoju zakonsku obavezu pružanja usluge pobačaja.
Među tih šest javnih bolnica bila je i zagrebačka Klinička bolnica Sveti Duh, u kojoj se punih sedam godina nije mogao obavljati pobačaj, ali je u listopadu prošle godine doveden ginekolog iz Varaždina koji obavlja taj zahvat.
Romkinje višestruko diskriminirane
U Hrvatskom saboru prigodno su se svi parlamentarni klubovi, osim krajnje desnice, obratili uz Međunarodni dan žena. Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi poželio je svim ženama što manje nejednakosti, i upozorio da su žene Romkinje višestruko diskriminirane, kako unutar, tako i izvan romske zajednice.
"Svega 8 posto žena Romkinja obavlja neki vid plaćenog rada, a 17, 3 posto ih je nepismeno", kazao je. "Odustajanje od škole je ogroman problem. Od škole se odustaje zbog financijske situacije, sklapanja brakova, loših rezultata u školi i postajanja roditeljima.
Trudnoća, a pogotovo ona maloljetnička koja je zastupljena sa 50 posto, je ogroman problem na koji do danas nemam odgovora", priznao je Kajtazi.
Neravnopravnost i na tržištu rada
Žene su neravnopravne i na tržištu rada - iako je prošle godine zabilježeno blago povećanje udjela žena u aktivnom stanovništvu, one i dalje čine većinu nezaposlenih, ali i većinu u potplaćenim sektorima, kao i većinu žrtava spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.
Uz to, podzastupljene su na pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na "stakleni strop", nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine, iako se ukupni jaz u plaćama u pandemijskom razdoblju smanjio te je u 2021. iznosio sedam posto.
Majčinstvo i nadalje ostaje glavni izvor rodne diskriminacije žena na tržištu rada.
Podaci za Hrvatsku pokazuju razlike u bruto zaradi između žena i muškaraca od 12,4 posto u javnom sektoru do 15,6 posto u privatnom sektoru, kažu u uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Seksualno uznemiravanje novinarki
Na prigodnoj konferenciji za novinare Sindikata novinara Hrvatske uz Međunarodni dan žena predstavljeno je istraživanje o oblicima seksualnog uznemiravanja među novinarkama.
Rezultati su pokazali da se 71 posto ispitanica susrelo s barem jednim oblikom seksualnog uznemiravanja, od verbalnih napada do "stalkinga" (proganjanje, uhođenje). Najčešće je riječ o kolegama iz redakcije ili osobama s kojima su surađivale na terenu.
"Najčešće žrtve napada su mlade novinarke i one na nižoj poziciji moći", kazala je Vozab.
Istraživanje je pokazalo da se takvo uznemiravanje najčešće prešućuje i rijetko prijavljuje. Manje od polovine ispitanica je iskusilo online način uznemiravanja, a posljedice takvog uznemiravanja su autocenzura i psihološke posljedice.
'Zajedno smo jače'
Pomaci nabolje, ali bez prevelikog efekta
Po ocjeni pravobraniteljice Višnje Ljubičić najveći pomaci nabolje napravljeni su uspostavljanjem institucionalnih mehanizama - uvođenjem Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova, međutim u stvarnosti oni nemaju preveliku moć.
Također, blagi pomak nabolje bilježi se u području političke participacije, gdje raste broj žena u predstavničkim tijelima.
"Ali sva iskustva potvrđuju da - ako nema bar 30 posto žena- neće doći do promjena, jer žene slijede svoje muške kolege i muške modele odlučivanja. Ne usude se angažirati na području ravcnopravnosti spolova jer ih ta tema automatski marginalizira kao 'neozbiljne' političarke", dodaje sugovornica RSE.
