Dostupni linkovi

Izbori u Hrvatskoj biće najneizvjesniji ikad, kaže profesor Jaroslav Pecnik


Zoran Milanović i Andrej Plenković u obraćanju javnosti u julu 2020. nakon što je Milanović dao Plenkoviću mandat za formiranje Vlade
Zoran Milanović i Andrej Plenković u obraćanju javnosti u julu 2020. nakon što je Milanović dao Plenkoviću mandat za formiranje Vlade

Socijaldemokratska partija (SDP) Hrvatske i predsjednik države Zoran Milanović objavili su 15. marta da će on biti kandidat te partije za Sabor Hrvatske na parlamentarnim izborima 17. aprila, te da namjerava da se kandidira i za premijera.

Samo dva dana kasnije najava Milanovića da želi biti premijer podigla je rejting SDP-u, pokazalo je istraživanje Ipsosa, dok su strani mediji upozorili na moguće promjene hrvatske vanjske politike u slučaju da Milanović zaista i postane premijer.

Biće ovo najneizvjesniji izbori ikad, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) univerzitetski profesor i bivši izvjestitelj za Međunarodnu helsinšku federaciju Jaroslav Pecnik.

RSE: Samo dva dana nakon te što je aktuelni predsjednik Zoran Milanović objavio kandidaturu objavljeno je istraživanje agencije Ipsos prema kojem se 32 posto građana izjasnilo da ga želi vidjeti kao premijera. Iza njega je aktuelni premijer Andrej Plenković sa 30 posto. Takođe podrška SDP-u prema Ipsos istraživanju skočila je za čak devet posto u odnosu na istraživanje objavljeno u februaru. Je li ga na to motivirala pomoć ljevici malo manje od mjesec dana pred izbore, kako se čini da se desilo prema ovom istraživanju?

Pecnik: On je svjestan da ima određenu karizmu u dijelu birača, to se na koncu i vidjelo prije četiri godine kad je bio izabran za predsjednika. Pazite, on je stalno najpopularnija osoba političar u Hrvatskoj unazad par godina. I naprosto je taj kapital odlučio uložiti na način kako je odlučio. To je dosta rizična igra, posebice s njegovim karakterom, iako je to bio njegov slogan, jel, 'predsjednik s karakterom'. Taj karakter ga često i košta i često doista čini stvari koje naprosto ne bi trebalo, ta neka žestoka retorika koja je nekad potrebna ali ne uvijek i ne po svaku cijenu biti originalan, što je kod njega često prisutno. Posebice, kao i kod svih političara, često zaboravlja da je i sam nešto radio što danas i sam kritizira ili što želi, na neki način, zabašuriti.

Ali stoji činjenica da je on uložio jedan veliki kapital na stranu lijevo liberalne ljevice. Kad kažem lijevo liberalne ljevice, to treba uvjetno shvatiti, jer kako je Radnička fronta izašla iz te koalicije, šta je ostalo zapravo od lijevih ideja u tom bloku ja ne znam. SDP već odavno nije nikakva socijaldemokratska partija, to je naprosto jedna liberalna partija koja eto možda malo više naginje ka lijevom centru, ali sa ljevicom kao takvom, socijaldemokracijom kao takvom zapravo jako malo ima. Drugim riječima, Milanović unosi jednu dinamiku, pokazuje da se može probuditi građanska energija, jer doista veliki broj ljudi je nezadovoljan situacijom u Hrvatskoj. To, na koncu, pokazuje i zadnja izlaznost na izbore, i smatraju da treba nešto mijenjati i u njemu vide čovjeka koji to može ostvariti i napraviti ili barem može srušiti HDZ.

RSE: Predsjednik je odbio povući se s funkcije s obzirom da se namjerava kandidirati na izbore, iako je Ustavni sud Hrvatske kazao da to mora učiniti. Postoji li opće način da ga se spriječi u kandidaturi, s obzirom na ovakvu odluku Ustavnog suda? Je li ovo praktički ustavna kriza?

To je bio doista osmišljen program, osmišljen plan da izazove što veći šok, što veći efekt u javnosti, da se javnost zainteresira i, pazite, doista svi sada u Hrvatskoj govore o izborima, čak i apstinenti i oni koje politika uopće ne interesira.

Pecnik: Pazite, Ustavni sud je donio svoj pravorijek i tu nema nekog velikog iznenađenja. Milanoviću je bilo jasno kada je krenuo s tom pričom da će on biti nositelj u prvoj izbornoj jedinici, da će on biti premijerski kandidat, njemu i njegovim sugovornicima je bilo jasno da će Ustavni sud reagirat kako je reagirao i da je to naprosto protivno Ustavu. Ali to je bio doista osmišljen program, osmišljen plan da izazove što veći šok, što veći efekt u javnosti, da se javnost zainteresira i, pazite, doista svi sada u Hrvatskoj govore o izborima, čak i apstinenti i oni koje politika uopće ne interesira.

Dobro, ok, kaže Grbin (Peđa Grbin, lider SDP-a), mi ćemo prihvatiti svaku odluku Ustavnog suda, znali su da to moraju napraviti jel, ali evo mi Milanovića nećemo staviti na listu, neće biti na listi, nećemo govoriti da je on premijerski kandidat, nećemo ga imenovati kao premijerskog kandidata, iako ćemo svi mi znati da on jest premijerski kandidat. A ako osvojimo većinu onda ćemo mu ponuditi mandat, onda će on dati ostavku i već kako to u procesu ide. Tako da tu zapravo nema ništa sporno.

Naravno, to je dosta sporna i hazardna igra, jer HDZ drži pod kontrolom sve institucije ovoga društva, pa onda posebice i Ustavni sud, nemojmo zaboraviti ko je predsjednik Ustavnog suda, to je Miroslav Šeparović. Ko je njemu najbliži čovjek, Vladimir Šeks, zloduh hrvatske politike, koji je savjetnik Plenkovića. Šeks je već govorio o tome da treba sprovesti impičment, odnosno da treba pokrenuti postupak smjenjivanja Milanovića, jer se ponaša neustavno. Ali, Milanović se ne ponaša neustavno, on se ponaša samo neprilično, i naravno da bi bilo možda poštenije da je podnio ostavku. Ali, službena kampanja nije počela i, prema tome, može on pričati što god hoće sve dok ne bude službene kampanje i onda u tom trenutku se sankcije eventualno mogu provesti.

Predsjednik Ustavnog suda Hrvatske Miroslav Šeparović čestita Milanoviću prilikom polaganja zakletve u uredu predsjednika u Zagrebu, Hrvatska, 18. februara 2020.
Predsjednik Ustavnog suda Hrvatske Miroslav Šeparović čestita Milanoviću prilikom polaganja zakletve u uredu predsjednika u Zagrebu, Hrvatska, 18. februara 2020.

Ali, tko će u Hrvatskoj imati hrabrosti reći da poništava rezultate jedne izborne jedinice ili cijeli izborni proces? Naprosto Ustavni sud, ljudi koji tamo sjede, osim nekolicine, nemaju tu hrabrost. I još jedna stvar koja se često zaboravlja, novi saziv Sabora će birati deset ustavnih sudaca, odnosno mnogi od tih deset sudaca kojima ističe mandat žele ponovo biti u sastavu Ustavnog suda. Pa ne znaju kakav će biti sastav, pa šta ako to Milanović bude premijer, onda ovisite o njemu na koncu. Naravno da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, ali u tim pregovorima Milanović će voditi onda glavnu riječ, pa bolje onda dati neka upozorenja, pričati nešto, ali ne ići preduboko u to, jer ko zna šta donosi budućnost.

RSE: Da li bi i kakve posljedice po EU mogle biti ukoliko Milanović postane premijer, s obzirom da je vlada Andreja Plenkovića odlučno podržavala Ukrajinu u odbrani od ruske agresije, dok je Milanović kritizirao pozicioniranje bloka protiv Rusije i spriječio Hrvatsku da bude domaćin ukrajinske vojne obuke.

Pecnik: Milanović zasigurno neće biti taj koji će govoriti poput Orbana (Viktor Orban, premijer Mađarske) ili Fica (premijer Slovačke Robert Fico) da ne treba pružati pomoć Ukrajini i tako dalje, ali će se zalagati za to, meni se barem čini, da se realnije sagleda ta slika i da se jasno odredi što zapravo Ukrajina i što zapravo Zapad i EU i Amerika trebaju i mogu učiniti. Naravno, on je predsjednik ili budući premijer, jedne male državice u sklopu NATO-a, ali i taj glas razuma bi mogao dobro doći. Ne vidim da je on protiv Ukrajine, ne vidim da je on rusofil, putinofil, kako se često zna njemu prigovarati, ali da bi mogao biti biranijim, pametnijim pristupom o tome govoriti, to je sigurno tu se s Vama slažem. Tako da neće biti velikih problema u EU oko tog pitanja ako Milanović bude premijer.

RSE: Također, Milanović se protivio i ulasku Finske i Švedske u NATO, kontra stavova Vlade, iako kasnije nije glasao protiv.

Pecnik: Pazite, Finska ima najdužu granicu sa Rusijom, Švedska je neutralna, Finska je na koncu bila neutralna. Ali Finska je prošla jedno iskustvo, četrdesetih godina, rata sa Staljinovim Sovjetskim Savezom, i očigledno je jasno svima. Ali, pazite, baltičke zemlje su dugo godina govorile da će Putin kad tad napraviti to što je napravio, oni su prije svega mislili najprije na svoju poziciju, ali da Putin ima te neke svoje, uvjetno rečeno, strateške interese, ali to je sve zapravo osvajački pohod i želja da se obnovi na neki način sovjetska imperija, i da će pokušati milom ili silom učiniti ono što sad čini u Ukrajini. I nitko ih nije slušao, a sada je očigledno da se može krenuti i prema Finskoj i prema Švedskoj. To, naravno, nama iz ove pozicije sve izgleda nemoguće, ali do prije par godina bilo doista suludo misliti da će se pokrenuti rat u Ukrajini.

Naravno, Šveđani i Finci imaju svoje nacionalne interese i oni su odlučili kako su odlučili, po mom mišljenju dobro. Jer, to je ipak onda neka brana, kao sastav NATO-a, da se aktivira onaj članak ukoliko se napadne jedna zemlja NATO-a, da onda sve zemlje moraju sudjelovati u obrani i da tu vide neku vrstu zaštite.

RSE: Milanović i Plenković također su se često prepirali oko javnih i ekonomskih politika, vrijeđali međusobno i odbijali susrete. Dijametralno suprotne stavove imali su često i oko Bosne i Hercegovine, predsjednik je kritizirao Vladu zbog odnosa prema Hrvatima u BiH, dok je Milanović je kritiziran i zbog susreta sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Ukoliko bi izbori donijeli mogućnost da SDP sa koalicionim partnerima bira vladu i Milanović i postane premijer, što će biti politika prema BiH?

Milorad Dodik i Zoran Milanović u Zagrebu, 2021. godine
Milorad Dodik i Zoran Milanović u Zagrebu, 2021. godine

Pecnik: Osobno mislim da ova njegova avantura i susretanja sa Dodikom svakako zvuče jako loše i ne ostavljaju dobru sliku. Ali nemojmo opet zaboravljati, do susreta sa Dodikom je dolazilo i sa strane Plenkovića i sa strane Dragana Čovića, prema tome, sve trpati Milanoviću a ovu dvojicu abolirati, mislim da nema smisla. BiH sigurno sada ima veliku šansu da počne pregovore za prijem u EU i to je, po meni, na neki način vrsta spasa i izlaska BiH iz krize i to treba podržati. I mislim da će to, jednako kao što radi i Plenković, podržati i Milanović. Taj njegov odnos prema Republici Srpskoj, odnosno prema Dodiku, mislim ne treba to na taj način raditi.

Činjenica je da postoji ambicija da se, da li je ostvariva ja mislim da nije, pogotovo što se BiH i Srbija nalaze u okruženju u kakvom se nalaze, napravi neki referendum pa da se RS pripoji ili prisajedini Vučiću, postane sastavni dio "velike Srbije", srpskog sveta i tako dalje. Naravno da su to sve baloni koji se bacaju. Ali, činjenica je da se BiH bez privole Republike Srpske, odnosno bez uticaja na građane, ljude koji žive u RS, da shvate da je EU i njihova budućnost, ne može. Pa onda je bolje to pokušavati da se to na neki način zaobilazi mirnim putem, a ne konfrontacijama, jer kroz konfrontaciju samo će se tenzije nabijati, a to Dodik samo radi i na tome živi. I mislim da to treba onemogućiti.

Čini mi se da je Milanovićev pokušaj išao u tom pravcu, sad da li je to dobro ili loše, meni je to osobno gadljivo, ne sviđa mi se previše. Mislim da je doista RS nastala na genocidu, ali ona je činjenica politička i naprosto ako ste realpolitičar to morate uvažavati.

RSE: Može li doći do promjene vlasti u Hrvatskoj na aprilskim izborima?

Pecnik: Ja sam osobno onaj koji zagovara promjenu vlasti, ali ne zato što nešto volim SDP ili zato što imam uvjerenje da će lijevo liberalna koalicija učiniti čuda, ali naprosto HDZ je predugo na vlasti. Ko je predugo na vlasti taj zlorabi vlast, zlorabi moć i mi to vidimo iz dana u dan u Hrvatskoj, Plenković je po tom pitanju gori od Sanadera u tom smislu da su kriminal i korupcija zavladali cijelim društvom, okupirane su sve zajednice, javne i državne, od znanstvenih, akademskih do sportskih društava, svime vlada HDZ. I tomu treba stati na kraj i to se naravno jedino može izborima, to je najlegalniji i najbolji put. I utoliko ja mislim da bi trebalo doć do promjena.

E sad, da li će doći do promjena, teško je suditi, po ovom sadašnjem stanju stvari, moguće je lako, jer dok nije Milanović ušao, teško je bilo povjerovati da se oporba može okupiti i nadvladati HDZ, sada su to realne šanse. Ali, nemojmo zaboraviti, HDZ ima stabilno biračko tijelo, HDZ nije od jučer i također tamo ima ozbiljnih ljudi koji znaju svoj posao i koji su vični pregovorima a to znači kupovini preletača, glasova, trošenju javnih i državnih novaca u partijske svrhe. To su na koncu pokazali, zato HDZ i jeste kažnjen u vrijeme Sanadera, odnosno nakon Sanadera kao kriminalna organizacija.

Tako da je lako moguće da i HDZ bude taj koji dođe u priliku sastavljati Vladu. Još jedna realna je opcija o kojoj se malo govori a to je da doista može doći do pat pozicije i do raspisivanja novih izbora i da nitko ne bude u stanju sastaviti Vladu, što bi bilo, po meni, najgora situacija. Ali, u svakom slučaju, mislim da su potrebne promjene i da su one moguće jer ovo su doista i biće najneizvjesniji izbori od postanka demokratske, neovisne Hrvatske.

XS
SM
MD
LG