Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je 19. oktobra u Sarajevu da Hrvatska neće zloupotrijebiti otvorena pitanja koja ima sa Bosnom i Hercegovinom kako bi usporavala evropske integracije te zemlje.
Plenković je kazao da najmanje do 2028. godine neće biti odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, što je jedno od pitanja koje opterećuje odnose između dvije zemlje.
Plenković, koji boravi u službenoj posjeti BiH, kazao je na konferenciji za novinare da se proširenje Evropske unije (EU) trenutno se nalazi u ključnoj fazi i da BiH treba iskoristiti taj trenutak.
"Moment je sad. Iduće godine, ide se u europske izbore i ne može se očekivati da ove teme budu u fokusu", kazao je.
BiH je 2016. godine zvanično podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u decembru prošle godine dobila je status kandidata za članstvo u EU.
Naglašavajući da je ruska agresija na Ukrajinu, koja je počela u februaru prošle godine, ubrzala proširenje EU, Plenković je kazao želi ohrabriti Vijeće ministara BiH i Parlament BiH da učine napore i donesu zakone koji su neophodni za napredak ka EU.
Pri tome je naglasio da bilateralne teme poput rješavanja pitanja granične linije ili sukcesije neće staviti na dnevni red kako bi usporavala put BiH prema EU.
"Nećemo ta pitanja sigurno staviti u kontekst pristupnih pregovora BiH, garantiram", kazao je Plenković u Sarajevu.
Naglasio je i da bi dvije zemlje trebale unaprijediti suradnju u oblasti migracija, što podrazumijeva bolju graničnu kontrolu, suradnju u readmisiji i sklapanje sporazuma između BiH i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX).
Također je poručio da je Hrvatska spremna pomoći BiH oko plinovoda Južna interkonekcija, kojim BiH ne bi više bila ovisna o uvozu ruskog plina.
Projekat ovog plinovoda je vrijedan oko 100 miliona eura, a bio bi dug oko 180 kilometara i išao iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do srednje Bosne (Novi Travnik).
Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim plinovodima.
Izmjene Izbornog zakona
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je na potpori Hrvatske u evropskim integracijama BiH, ističući da će ta zemlja nastaviti pomagati BiH.
"I kad su u pitanju daljnji koraci ka članstvu BiH u Uniji, a to je, kako očekujemo, otvaranje pregovora za članstvo", kazala je Krišto.
Govoreći o budućim zadacima istaknula je potrebu izmjene izbornog zakonodavstva s ciljem implementacije odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava u BiH.
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, Ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije. Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu.
Sporna pitanja između BiH i Hrvatske
Inače, hrvatska Vlada i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici 20. juna u Zagrebu raspravili su preko 30 tema, među kojima su brojna otvorena pitanja.
Jedno od spornih pitanja je predložena izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Istodobno, planovi izgradnje hidroelektrana "Gornji horizonti" u južnom dijelu Bosne i Hercegovine izazvali su zabrinutost zbog mogućih posljedica za poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj, uz donji tok rijeke Neretve kod ušća u Jadran.
Tu su i neriješena imovinska potraživanja sukcesijske mase nakon raspada Jugoslavije i granični sporovi.
BiH i Hrvatska surađuju na 14 infrastrukturnih projekata, poput izgradnje cestovnih mostova preko rijeke Save i razvoja plinovoda "Južna interkonekcija" s ciljem opskrbe plinom s LNG terminala na Krku potrošača u Bosni i Hercegovina.
Na zajedničkoj sjednici dviju vlada predložena je obnova međunarodne željezničke linije koja povezuje Ploče, Mostar, Sarajevo, Banja Luku i Zagreb.
Plenković je u posljednjem službenom posjetu Sarajevu bio u decembru 2021. godine. Plenković je posljednji put boravio u BiH u julu kad je u Orašju na sjeveru Bosne otvoren hrvatski konzulat.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto sastala se s hrvatskim premijerom Plenkovićem u februaru 2023.
Plenković je, kao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te neki od hrvatskih ministara, u međuvremenu više puta dolazio u neformalne posjete drugim gradovima u BiH, kad se sastajao s Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH, i drugim dužnosnicima ove sestrinske stranke.
