Dostupni linkovi

logo-print

Treba li Sutorina pripasti Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori, u čijem je sastavu, pitanje je kojim se ovih dana bavila komisija bh. parlamenta. Brojni univerzitetski profesori su zaključili kako bi izuzimanje ovog pograničnog pojasa iz Crne Gore nanijelo neprocjenjivu štetu Bosni i Hercegovini.

No, to nije dovoljan dokaz za zagovornike ideje da Sutorinu treba vratiti Bosni i Hercegovini. Oni, naime, već mjesecima pokušavaju ubijediti državu da to pitanje delegira pred Međunarodni sud pravde.

Iako je već dva puta vraćanje ovog pograničnog pojasa Bosni i Hercegovini bilo na dnevnom redu državnog Parlamenta, do konačnog rješenja se nije došlo, već je „vruć krumpir“ dat na razmatranje parlamentarnoj komisiji.

Ovo tijelo je zaključilo kako izuzimanje područja Sutorine iz sastava Crne Gore i njegovo pripajanje BiH nema osnova u međunarodnom pravu.

Istodobno, sudionici rasprave su podsjetili i kako su osnov za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore, Dejtonski sporazum i mišljenje Međunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslavije.

„Ova dva dokumenta su temeljna za identifikaciju granične crte i na dan međunarodnog priznanja, Crna Gora je bila u posjedu Sutorine i samim tim na taj dan zatečeno stanje dirigiralo je tu činjenicu“, kaže zamjenik predsjedatelja Komisije za granice BiH Željko Obradović.

Pitanje statusa Sutorine potpuno je podijelilo stručnjake u oblasti ustavnog i međunarodnog prava u BiH. Profesor ustavnog prava Nedim Ademović mišljenja je da BiH u ovom momentu nema dovoljno argumenata da joj se pripoji Sutorina.

„Čak kada bi i bilo argumenata, koji bi u koliko tolikoj mjeri opravdali eventualno pokretanje tog pitanja, trenutna unutrašnja, regionalna i europska slika, ne govori da bi to bio jedan mudar potez u ovom momentu. Ne bi bio mudar potez s obzirom šta se sve trenutno dešava i u BiH i u regiji i s obzirom na neke tendencije praćenja i tumačenja međunarodnog prava“, zaključuje Ademović.

Hasan Balić

Hasan Balić

Stavovi iznijeti na sjednici Ustavnopravne komisije državnog Parlamenta razbjesnili su predstavnike Građanske inicijative za povrat Sutorine u sastav BiH. Član inicijative i profesor međunarodnog prava Hasan Balić, osporio je stručnost i kompentencije sudionika te rasprave.

„Ti stavovi nisu nikakvo stručno i naučno mišljenje. To je mišljenje ljudi iz opće kulture i ljudi koji misle da nije dobro baviti se pravom i pravnom strukom, jer navodno tim narušavamo odnose između dvije države“, ocjenjuje Balić

Zajednički stav i jednih i drugih je da se o pitanju Sutorine može izjasniti Međunarodni sud pravde. Arbitraža nije moguća jer na to ne pristaje Crna Gora, dodaje Balić.

„Treba ići na Međunarodni sud pravde. Prije nego što se ode na taj sud treba Ministarstvo pravde ili parlament da zatraži savjetodavno pravno mišljenje, koje izdaje taj Sud.“

Protivnici ideje da Sutorina ostane u sastavu Crne Gore smatraju da treba preispitati i odgovornosti Komsije za granice BiH. U radu te Komisije napravljeno je mnoštvo proceduralnih pogreška, kaže Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

O nacrtu državne granice odlučivalo se bez pravnog osnova. To je osnov za poništenje“, ocjenuje Kurtćehajić.

Kome treba pripasti Sutorina, BiH ili Crnoj Gori pitali smo jednu od mještanki ovog naselja.

„Šta ja znam kome će to pripasti. Ono će stajati, đe je i stajalo. Neće ga odniti ni ovi, ni oni. Ako ga odnose, pljuni mene.“

Nakon dvije javne rasprave o statusa Sutorine, konačnu ocjenu o ovom pitanju dat će Zastupnički dom Parlamenta BiH.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG