Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj "Sutorina" ili šta SPC radi u međugraničnim sporovima


Episkop Grigorije

Episkop Grigorije

Pitanje Sutorine na kojem insistiraju pojedini krugovi u BiH i dalje je aktuelno. Dok iz crnogorske Vlade poručuju da vlasti u Sarajevu ne bi trebalo da povlače poteze koji bi mogli da negativno utiču na odnose dvije susjedne države, u cijelu priču ponovo se uključila SPC preko njihovog episkopa Grigorija, koji traži međunarodnu arbitražu o Sutorini.

Zašto se crkva miješa u cijelu priču i da li je opasno pokretati pitanje međunarodno već utvrđenih granica država nastalih raspadom bivše Jugoslavije?

Državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Vladimir Radulović ocijenio je za TVCG da eventualno povlačenje ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, što je u ponedjeljak nezvanično nagoviješteno RSE u Sarajevu, ne bi bio dobar znak kada su u pitanju odnosi sa BiH i stabilizacija prilika u regionu.

Naš radio saznaje da vlasti u BiH razmišljaju o takvom potezu nakon što je predsjednik Filip Vujanović odgodio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora Crne Gore u BiH.

„Nijesam u stanju iz raznih razloga da procijenim vjerodostojnost ni informacije niti mogućnost da li je tačna ili ne, ali svakako da jedna takva eventualna odluka ne bi bila dobar znak kada su u pitanju i bilateralni odnosi sa BiH ni kada je u pitanju čitav proces regionalne konsolidacije“, kazao je Radulović.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević podsjetio je da su komisije dvije države obavile posao oko pitanja razgraničenja i da je to za Crnu Goru završena stvar.

Razumije, kako je kazao emotivni naboj pojedinaca u BiH ali ih poziva na razum i ukazuje na nesporne činjenice

Raško Konjević

Raško Konjević

„Crna Gora je priznala BiH u njenim međunarodno priznatim granicama a to isto je BiH uradila nakon osamostaljenja Crne Gore. BiH kao nezavinsu državu u ovim granicama koje je Crna Gora dogovorila sa njom priznale su i sve države EU tako da ja mislim da su sve ovo stvari koje su više pitanja dinamike unutrašnjih političkih odnosa u BiH u koje ja ne želim da ulazim. Vjerujem da će mudrost u BiH sa aspekta daljeg razvoja dobrosusjedskih odnosa nadjačiti i da ćemo mi vrlo brzo potpisati sporazum i biti prve države bivše Jugoslavije koje su potpisale taj sporazum o razgraničenju i tako poslati poruku drugim državama u regionu“, ističe Konjević.

Da priča o Sutorini nije samo stvar koju treba prije svih da rješavaju političari i stručnjaci, već da u tome svoju ulogu ima i Srpska pravoslavna crkva potvrdio je episkop Grigorije koji je vlastima BiH uputio inicijativu za međunarodnu arbitražu oko tog dijela crnogorske obale u blizini Igala.

Grigorije je ranije u nekoliko navrata saopštio da taj dio crnogorske teritorije treba da pripadne BiH.

Zašto se crkva preko Grigorija ponovo miješa u teritorijalna i politička pitanja, pitali smo anlitičara geopolitike Blagoja Grahovca koji kaže da je na Balkanu crkva odavno postala politička organizacija, a da se crkveni velikodostojnici prvenstveno bave politikom

„Nije se on umiješao samovoljno. Njega su primile institucije u samoj Crnoj Gori pa i neki politički subjekti kojima je on savjetnik za velika i krupna politička pitanja a ti politički subjekti su u savezništvu i partnerstvu sa DPS koja vedri i oblači sudbinama ovoga naroda.“

Grahovac: Opasna rabota

Čini se da crnogorskoj vlasti kada su u pitanju lokalne političke kombinacije ne smeta da pregovara između ostalih i sa episkopom koji traži prekrajanje državne granice Crne Gore.

Naime, čelnici vladajuće DPS Milo Đukanović i Svetozar Marović kazali su nakon nedavnih lokalnih izbora u Herceg novom da im ne smeta da o formiranju vlasti u tom gradu pregovaraju sa timom “Izbora”u kojem je trebalo da bude i Grigorije koji se dakle javno založio da sedam kilometara obale kod Sutorine pripadne Bosni i Hercegovini.

Ovako je o tome prije 30-ak dana govorio premijer Đukanović:

„Oni imaju najviše mandata poslije nas. Takođe, u predizbornoj kampanji su odnosili dosta ocjena koje su se nama činile podudarnim i sličnim sa našim u vezi sa razvojem grada. Što se nas tiče mi nemamo razloga da sklanjamo pogled ni pred kim, spremni smo da sjednemo sa svima, razgovaramo, iznesemo našu pregovaračku poziciju i uložimo maksimum dobre volje da se dogovorimo. Neće biti nikakva tragedija ako se i ne dogovorimo.”

Potezanje pitanja granica na Balkanu je kroz istoriju uvijek bilo povod za nestabilnost i ratove a priča o Sutorini mogla bi biti i povod da i druge države nastale raspadom bivše države sada zatraže od susjeda dio teritorije za koji smatraju da je nekada pripadao njima.

Potezanje pitanja granica na ovaj način je opasna rabota, kaže Blagoje Grahovac:

„Ukoliko traže uporište kroz istoriju onda svi od svih mogu da traže ponešto. Mnogo je neodgovorno, mnogo je glupo i mnogo je opasno. Građani to treba da znaju i da kazne svoje političare koji uđu u tu zonu rizika.“

Dok u BiH traje politička i naučna debata o tome čija je Sutorina, u Crnoj Gori politička i stručna javnost nema dilemu da pravno gledano Sutorina nesporno pripada Crnoj Gori a utemeljenje za to nalaze u onome što su avnojevske granice koje je potvrdila i Badenterova komisija a na osnovu čijih odluka su utvrđene i granice svih ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG