Dostupni linkovi

logo-print

Nerješena pitanja granica opterećuju odnose BiH sa susjedima


Granični punkt na putu za Neum

Granični punkt na putu za Neum

Bosna i Hercegovina još uvijek nije riješila pitanje granica sa svojim susjedima. Najdužu granicu, ova zemlja ima sa Hrvatskom, zbog čega je tu i najviše otvorenih pitanja, prvenstveno ono koje se odnosi na morsku granicu i koje već godinama opterećuju odnose između dvije zemlje. Ono se usložnilo nakon što je susjedna država odlučila da poveže mostom poluostrvo Pelješac sa kopnom, čime bi područje unutrašnjih voda Neuma bilo zatvoreno.

„Mi u ovom trenutku imamo vrlo jasno profiliran stav prema gradnji pelješkog mosta, kao i odnos sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojim ne sporimo na bilo koji način njihovu želju i potrebu za povezivanjem teritorije juga i ostalog dijela Dalmacije. BiH ne prihvata bilo kakva unilateralna rješenja. Naši stavovi su da BiH ne može izgubiti pravo na otvoreno more i da prethodno, a to je Hrvatskoj jasno, trebamo riješiti pitanje granice”, kaže Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH.

O pitanju granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u Briselu su prije nešto više od dvije godine sa evropskim zvaničnicima razgovarali i šefovi diplomatija dvije zemlje - Zlatko Lagumdžija i Vesna Pusić. Na sastanku je nedvosmisleno poručeno kako BiH ima pravo na otvoreno more, ali i da rješenje za jug, Hrvatska mora pronaći.

Inače, korištenje Luke Ploče, slobodan prolaz Hrvatske kroz Neum i razgraničenje u Malostonskom, odnosno Neumskom zalivu, čine značajan dio ugovora Izetbegović-Tuđman iz 1999. koji još nije ratifikovan u hrvatskom Saboru. Član Komisije za granice BiH Željko Obradović navodi neka od rješenja koja se odnose na pitanje granice između dvije zemlje:

„Predmet rješenja je ratifikacija sporazuma, drugo je ratifikacija nespornog dijela granica, a to je negdje oko 99 posto granice, kao princip prema svim susjedima. Kada sam govorio o ratifikaciji nespornog dijela, prije svega sam vođen evropskim iskustvom skandinavskih država, koje su primjenile taj metod ratifikacije nespornog dijela granice“, ističe Obradović.

Iako se činilo kako Bosna i Hercegovina najviše neriješenih pitanja oko granice ima sa Hrvatskom, nedavno se otvorilo još jedno, a to je pitanje Sutorine. Bosansko-hercegovački intelektualci su, naime, od ovdašnjih političara zatražili da ne potpisuju Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje- čiji je ovaj pogranični pojas -bosansko - hercegovački ili crnogorski. Pozivalo se tu na istorijske, geografske i političke fakte.

„Na bazi analize geografskih karata, mi dokazujemo da je Sutorina od svog osnutka, u prvotnoj bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine, kada se posljednji put prikazuje na karti, bila u sastavu BiH“, tvrdi Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.

Bosansko-hercegovački intelektualci su uspjeli u tome da o pitanju Sutorine raspravlja i državni Parlament pred kojim se našla i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da Zastupnički dom bosansko-hercegovačkog Parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Konačan stav o rezoluciji, bosansko-hercegovački Parlament će donijeti nakon što Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.

„Mi sada imamo goluba u ruci, a ako otvorimo Pandorinu kutiju, možemo završiti sa orlom nad glavom ili na grani“, ocjenjuje Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH.

Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava zaključuje:

„Ja se ne mogu opredijeliti ni za jedno, niti za drugo mišljenje, ali znam da je trenutno zatečeno stanje, a to je da su AVNOJ-evske granice, međunarodno priznate granice. U aktuelnom političkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine.“

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG