Dostupni linkovi

logo-print

Polemika o Sutorini: Ispravljanje nepravde ili nepotrebni avanturizam


Javna rasprava o statusu Sutorine, organizovana kako bi se razmjenila mišljenja o stvarnoj pripadnosti ovog pograničnog pojasa - Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori, pokazala je da je bh. javnost podijeljena oko stava da li uopšte treba otvoriti ovo pitanje.

Niko ne spori da je istorijiski gledano Sutorina pripadala BiH, međutim, podijeljena su mišljenja da li Bosna i Hercegovina treba potpisati već definisani Ugovor o granici sa Crnom Gorom, kojom se potvrđuje granica utvrđena nakon raspada bivše Jugoslavije.

Bh. intelektualci ukazali su na istorijske, geografske i političke fakte, kojim, kako kažu, potvrđuju da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini, a ne Crnoj Gori.

„Sutorina mora biti vraćena Bosni i Hercegovini, jer je stotinama godina u posjedu Bosne i Hercegovine, a vlasništvo BiH nikada nije izgubila, jer je Crna Gora, protivno pravu SFRJ otela Sutorinu Bosni i Hercegovini“, rekao je Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka i jedan od inicijatora povrata Sutorine Bosni i Hercegovini.

Sutorina, smještena u Bokokotorskom zalivu dodijeljene je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ. Međutim, nema pisanog traga o ovom ugovoru, što implicira da su „Crnogorci prevarom došli do Sutorine“, tvrde bh. intelektualci.

Omer Ibrahimagić

Omer Ibrahimagić

„Federativna Jugoslavija nije bila pravna država, već partijska. Umjesto da se poštuju odluke AVNOJ-a, Milovan Đilas, koji je bio četvrta ličnost u vlasti tadašnje Jugoslavije, inače Crnogorac ili Aleksandar Ranković, koji je bio treća ličnost tadašnje Jugoslavije, mogli su nazvati Đuru Pucara i reći mu 'ne diraj Sutorinu iz Crne Gore' i da tako Đuro 'klepi ušima'. Tako se samo može objasniti da je prošlo pedeset godina od Federativne Jugoslavije, a da se ovo pitanje nije riješilo. I mi to ne bismo ni znali da nije bilo jedne angdote u dnevniku Vladimira Dediera, u kojem je rekao kako je advokat Blažo Jovanović, nadmudrio radnika, kovača Đuru Pucara, pa mu uzeo Sutorinu“, ovako je penzionisani profesor prava Omer Ibrahimagić objasnio na koji je način BiH ostala bez Sutorine.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Denis Bećirović, koji je ranije tražio da se ovo zakonodavno tijelo izjasni o Rezoluciju o Sutorini, kaže da ovo pitanje BiH i Crna Gora trebaju riješiti isključivo mirnim putem.

„Svi su mišljenja da je prema Bosni i Hercegovini napravljenja očigledna, državna, pravna i istorijska nepravda. Jedina razlika između nas u Bosni i Hercegovini je što jedan dio želi da ispravi tu nepravdu, dok drugi smatra da nije moguće ispraviti nepravdu“, objasnio je Bećirović.

Prijedlogom rezolucije o Sutorini Denisa Bećirovića, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traži se da se Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, kojeg je početkom novembra prošle godine utvrdilo Vijeće ministara BiH, ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim.

Navedenim ugovorom, Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore.

Pri izradi ugovora o granici sa Crnom Gorom, Državna komisija za granice BiH vodila se dvjema temeljnim činjenicama, a to je Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, jer su istorijske činjenice u ovom slučaju nerelevantne.

„Dejtonski mirovni sporazum je zadnja međunarodna mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini, isto kao što je bio Berlinski kongres. Sutorina nije sastavni dio Bosne i Hercegovine. Mislim da je ovo nepotreban avanturizam i da šteti interesima Bosne i Herecgovine“, rekao je Željko Obradović, zamjenik predsjedavjućeg Državne komisije za granice.

Zagovornici ideje da Sutorina treba da pripadne BiH u argumentaciji svojih stavova pozivaju se na granice utvrđene Berlinskim kongresom iz 1878. godine, koje je priznalo i Predsjedništvo AVNOJ-a. Oni riješenje vide u sporu na Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

„Bosna i Hercegovina ne može sama tužiti Republiku Crnu Goru. Naime, da biste vi iznijeli pred Međunarodnim sudom pravde ovo pitanje morate imati saglasnost obje strane i to je važno istaći. U ovom slučaju ako nemate međunarodni ugovor koji predviđa obaveznu nadležnost Međunarodnog suda po pitanju teritorija, onda ostaje samo da se dvije države usaglase i dogovore“, objasnio je Enis Omerović, viši asistent na predmetu međunarodnog prava na zeničkom Pravnom fakultetu.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG