U julu 2023. godine, predsjednici Poljske i Ukrajine odali su počast žrtvama talasa nasilja u kojem su tokom Drugog svjetskog rata poginule desetine hiljada ljudi.
Ukrajinski Volodimir Zelenski i Andrzej Duda, tadašnji predsjednik Poljske, klečali su rame uz rame i položili svijeće ispred spomenika blizu oltara crkve u Lucku, glavnom gradu Volinske oblasti u sjeverozapadnoj Ukrajini. U objavama na društvenim mrežama, obojica su poslali pozitivnu poruku: "Sjećanje nas spaja!"
Ta tvrdnja stavljena je na težak ispit tri godine kasnije, jer ponovno rasplamsani spor oko onoga što Poljska naziva Volinjskim pokoljem, a Ukrajina Volinskom tragedijom, potresa odnose između ovih susjeda, rizikujući posljedice po odbranu Kijeva od Rusije i po integraciju Ukrajine u EU.
Do ponovnog rasplamsavanja spora dovela je odluka Zelenskog iz maja da jednoj vojnoj jedinici dodijeli ime u čast "Heroja UPA-e", Ukrajinske ustaničke armije, za koju Poljska tvrdi da je masakrirala oko 100.000 Poljaka na tom području, koje je tada bilo pod njemačkom kontrolom, u periodu od 1943. do 1945. godine. Poljski parlament je ova ubistva proglasio genocidom.
Ukrajina odbacuje tu kvalifikaciju i navodi da su se i Ukrajinci suočavali s mržnjom od strane Poljaka. Hiljade Ukrajinaca ubijene su u odmazdama.
UPA je bila vojno krilo Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) pod vodstvom lidera nacionalističkog otpora Stepana Bandere, a tokom rata se u različitim periodima borila protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Ove grupe se optužuju za provođenje smrtonosnih kampanja protiv Poljaka i Jevreja.
Međutim, mnogi Ukrajinci ih slave kao borce za slobodu, što je percepcija koja se proširila dok zemlja pokušava odbiti rusku invaziju 35 godina nakon što je stekla nezavisnost od Moskve uslijed raspada Sovjetskog Saveza.
Poljska, prožeta vlastitim lošim sjećanjima na nacističko-sovjetsku invaziju 1939. godine i decenije dominacije Moskve nakon Drugog svjetskog rata, bila je jedan od najsnažnijih podržavalaca Ukrajine otkako je Rusija pokrenula opštu invaziju u februaru 2022. godine.
Čitajte:
Osam decenija poslije masakra, Ukrajinci u Poljskoj tragaju za ostacima mrtvih'Strateška greška'
Kao što je pokazalo zajedničko pojavljivanje Zelenskog i Dude 2023. godine, obje zemlje su historijske tenzije uglavnom držale pod kontrolom. Ali sada, javna svađa unosi otrov u bilateralne odnose i otvara mogućnost širih problema u ključnom trenutku.
"Uplitanje u sukob između političara u Poljskoj i Ukrajini je strateška greška koja će naštetiti objema stranama: poslovno, geopolitički i reputacijski", upozorio je poljski premijer Donald Tusk u objavi na mreži X prošlog mjeseca.
Ukrajina bi mogla imati više za izgubiti.
"Ukrajina rizikuje da ozbiljno naruši podršku Poljske", izjavio je za RSE Lucian Kim, viši analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi, naglašavajući da je ta podrška "ključna" iz nekoliko razloga.
"Zapadna vojna pomoć za Ukrajinu ide preko Poljske. Poljska je domaćin za milion ukrajinskih izbjeglica", rekao je Kim. "Poljska podrška će takođe biti neophodna za aspiracije Ukrajine prema Evropskoj uniji."
Poljski predsjednik Karol Nawrocki (lijevo) i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Varšavi krajem prošle godine.
Ključni akteri u sporu su Zelenski i Dudin nasljednik, poljski predsjednik Karol Nawrocki, populistički historičar i bivši direktor muzeja Drugog svjetskog rata, koji je bio na čelu Instituta za nacionalno sjećanje kada ga je konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) kandidovala za izbore 2025. godine.
Nawrocki je 19. juna objavio da Zelenskom oduzima Orden bijelog orla, najviše poljsko državno priznanje, zbog njegove odluke o "Herojima UPA-e".
Zelenski je vratio medalju Poljskoj, a njegova tri prethodnika koja su primila isto priznanje - Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko - učinili su isto.
Potom je 28. juna parlamentu podnio prijedlog zakona o stvaranju Nacionalnog panteona u čast ključnih ličnosti ukrajinske historije, upozorivši da nam "niko nikada neće govoriti... koje heroje da poštujemo".
Čitajte:
Svađa oko državnog odlikovanja naglašava teške odnose Kijeva i Varšave na početku pregovora s EUPortparol Nawrockog, koji je ranije izjavio da Poljska "ne smije ostati ravnodušna prema afirmaciji simbola zločina", nazvao je prijedlog zakona o panteonu "sljedećom fazom eskalacije".
Predizborna kampanja
Iako vuče korijene iz krvoprolića koje se dogodilo prije više od 80 godina, skok tenzija u velikoj mjeri proizlazi iz unutrašnjopolitičkih razmatranja i u Ukrajini i u Poljskoj, ocjenjuju analitičari i posmatrači.
U Poljskoj je ovaj spor dio "predizborne atmosfere" u kojoj se "ukrajinski faktor može iskoristiti za pridobijanje glasova", izjavio je zvaničnik EU za RSE, govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
Opozicioni PiS nastoji nadoknaditi zaostatak u odnosu na Tuskovu Građansku koaliciju, koja je naklonjenija Ukrajini i koja ga je smjenila s vlasti 2024. godine, uoči parlamentarnih izbora koji se moraju održati do novembra 2027.
Spor oko ubistava iz ere Drugog svjetskog rata mogao bi omogućiti Nawrockom i PiS-u da iskoriste značajno antiukrajinsko raspoloženje u Poljskoj, potaknuto nezadovoljstvom zbog priliva Ukrajinaca raseljenih uslijed ruske invazije.
Ankete javnog mnijenja pokazuju da je prihvaćenost ukrajinskih izbjeglica dramatično opala kako se rat odužio.
U Ukrajini su izbori zabranjeni pod ratnim stanjem, koje je na snazi od početka opšte invazije.
Međutim, mogućnost predsjedničkih izbora u ne tako dalekoj budućnosti postala je istaknuta usljed povremenih vanjskih pritisaka i zabrinutosti dijela Ukrajinaca zbog sedmogodišnje vladavine Zelenskog.
Iako je njegov rejting i dalje visok, u toku je svojevrsna kampanja iz sjenke u kojoj se Zelenski suprotstavlja potencijalnim rivalima.
"Jasno je da je Zelenski djelovao isključivo iz unutrašnjih motiva i nije razmišljao o tome kako bi to moglo biti shvaćeno izvan Ukrajine", rekao je Kim o odluci da se jedinici za specijalne operacije oružanih snaga dodijeli ime "Heroji UPA-e".
"Zelenski se svakako zaogrće plaštom ukrajinskog nacionalizma i zauzima stavove koje ranije možda ne bi zauzeo", kazao je, dodajući da je ruska invazija učinila snage poput UPA-e manje kontroverznim unutar Ukrajine nego što su to ranije bile.
Kada se Zelenski kandidovao za predsjednika 2019. godine, "istorijska pitanja i prošlost nisu mu bili važni", izjavio je za RSE Ihor Hriniv, politički strateg koji je vodio izborni štab tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka na tim izborima.
'Problemi koji predstoje'
Sada, kako navodi Hriniv, Zelenski igra na kartu onog dijela biračkog tijela koji nije glasao za njega 2019. godine i kojem je historijsko sjećanje važno, djelimično zato što se njegovi najistaknutiji potencijalni rivali "svi doživljavaju kao veće patriote od samog Zelenskog".
Kao rezultat toga, tvrdi on, Zelenski sada "ponekad trči brže od samog društva" kada su u pitanju nacionalističke ličnosti iz prošlosti, i "ne prepoznaje probleme koji se mogu javiti s susjedima ili u samoj Ukrajini".
Razmjere tih problema još nisu jasne.
Oduzimanje Ordena bijelog orla Zelenskom "ne označava promjenu u strateškom smjeru poljske sigurnosne politike", izjavio je Nawrocki u svom saopštenju.
"Podržavali smo i nastavljamo podržavati Ukrajinu jer znamo da ruska agresija predstavlja prijetnju sigurnosti Poljske i cijele Evrope", kazao je.
Međutim, upozorio je da put Ukrajine ka EU "zahtijeva spremnost na iskreno suočavanje s teškim poglavljima vlastite istorije".
"Ujedinjena Evropa izgrađena je na odbacivanju totalitarizma i kulta nasilja. Ovi principi moraju važiti za sve. Za one koji to ne razumiju, ne može biti mjesta u Evropskoj uniji, a Poljska to sigurno neće dozvoliti", poručio je Nawrocki.
Na pitanje da li će spor s Poljskom uticati na izglede Ukrajine za članstvo u EU, zvaničnik EU koji je govorio pod uslovom anonimnosti rekao je: "Kratkoročno, ne. Dugoročno, potencijalno veoma mnogo".
Poljska, jedna od 27 članica EU, nedavno je dala saglasnost za otvaranje "klastera" pregovaračkih "poglavlja" za Ukrajinu sljedeće sedmice, čime je ovaj mukotrpni proces krenuo naprijed.
Međutim, zvaničnik je dodao da bi otvaranje daljih klastera i zatvaranje poglavlja, odnosno postizanje dogovora o njima, moglo biti teško.
Bez obzira na to da li će trenutni spor usporiti put Ukrajine ka EU, Kim ističe da on "naglašava probleme koji predstoje", probleme koji se odnose na sadašnjost i budućnost, a ne na prošlost.
Strahovi poljskih poljoprivrednika da bi ih ukrajinske zalihe mogle ostaviti bez posla doveli su do protesta, a poljski kamiondžije imaju slične brige za svoju egzistenciju ako Ukrajina uđe u EU, što su brige koje dijele i druge zemlje u regionu.
Za sada nema znakova da će se sukob između Kijeva i Varšave preliti na ponekad nestabilne američko-ukrajinske odnose ili uticati na napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine.
Trump je pohvalio Nawrockog na sastanku sa Zelenskim na marginama NATO-ovog samita u Turskoj 8. jula, ali nije spominjao historijski spor.
Eskalacija ili deeskalacija
Bilo je pokušaja deeskalacije.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha sastao se sa svojim poljskim kolegom Radoslawom Sikorskim u Varšavi 3. jula i izjavio da je predložio "paket antikriznih koraka", uključujući sastanke diplomata i istoričara te obraćanje vjerskim vođama "kako bi se iskoristio njihov autoritet".
Nije poznato da li su postignuti ikakvi dogovori.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (lijevo) i poljski predsjednik Karol Nawrocki na marginama NATO-ovog samita u Ankari, 8. jula.
Prvi put od izbijanja svađe, Zelenski i Nawrocki sastali su se na oko sat vremena 8. jula na marginama samita NATO-ovog u Ankari.
Nawrocki je izjavio da "nisu uspjeli riješiti istorijska pitanja", ali je sugerisao da to nije ni očekivao.
Zelenski je to nazvao "važnim i neophodnim razgovorom", a oba predsjednika su poručila da je Rusija zajednička prijetnja.
Tenzije su nastavljene uoči godišnjeg poljskog obilježavanja sjećanja na žrtve 11. jula.
Šef kabineta Zelenskog, bivši načelnik ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, ustvrdio je u intervjuu za medij RBC-Ukraine ranije ove sedmice da ima informacije koje ukazuju na to da Poljska "priprema čitav niz... eskalacijskih koraka" i da će se tenzije vjerovatno nastaviti. Nije iznio detalje niti dokaze.
Iako analitičari kažu da Zelenski možda nije shvatao da će imenovanje vojne jedinice po "Herojima UPA-e" izazvati reakcije izvan Ukrajine, uspjeh Kijeva u zaustavljanju ruskih snaga u ratu za koji su mnogi u početku vjerovali da će ga Ukrajina brzo izgubiti, možda je podigao njegovo samopouzdanje, kao i samopouzdanje drugih visokih zvaničnika, na svjetskoj sceni.
"Ukrajina neće prihvatati ultimatume ni od koga na svijetu. Posljednja [zemlja] koja nam je pokušala postaviti ultimatum bila je Ruska Federacija", rekao je Budanov. "Bez uvrede za Poljsku, ali [Rusija] je malo moćnija od Poljske.... Ne razgovarajte s nama ultimatumima."