Sve intenzivnija rasprava oko vraćanja medalje dodijeljene ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom istaknula je komplikovanu povijest između Poljske i Ukrajine te mogućnost da Varšava ometa napore Kijeva da se pridruži Evropskoj uniji.
Predsjednik Karol Nawrocki prošli sedmice je odlučio oduzeti Zelenskom orden Red bijelog orla, najviše poljsko državno odlikovanje, jer je ukrajinski lider vojnu jedinicu nazvao po kontroverznoj Ukrajinskoj ustaničkoj vojsci (UPA) iz Drugog svjetskog rata.
Poljska tvrdi da je ta grupa učestvovala u onome što naziva genocidom nad Poljacima na području današnje sjeverozapadne Ukrajine, ali tokom rata to je bila teritorija koju je okupirala nacistička Njemačka. Ukrajina se usprotivila poljskim definicijama nasilja iz 1940-ih kao genocida, napominjući da su se snage borile i protiv nacističkih i protiv sovjetskih snaga te su se suočile s mržnjom i od strane Poljaka.
Ono što se tada dogodilo Varšava naziva Volinjskim masakrom, dok Kijev to naziva Volinjskom tragedijom.
U svakom slučaju, ubistva su dugo bacala sjenu na odnose između susjednih zemalja, a najnovije izbijanje napetosti prijeti da ugrozi podršku Varšave Kijevu dok pokušava pristupiti EU, a istovremeno odbija invaziju Moskve koja je ušla u petu godinu.
"Čak i prije ruskog napada, Poljska je bila među zemljama koje aktivno podržavaju evropske težnje Ukrajine", rekao je Nawrocki objašnjavajući svoju odluku o oduzimanju medalje, dodajući da Poljska "ostaje spremna" sarađivati s Ukrajinom.
"Put Ukrajine prema evropskim strukturama takođe zahtijeva spremnost da se iskreno suoči s teškim poglavljima vlastite istorije. Ujedinjena Evropa izgrađena je na odbacivanju totalitarizma i kulta nasilja. Ta načela moraju se primjenjivati na sve. Za one koji to ne razumiju, ne može biti mjesta u Evropskoj uniji, a Poljska to sigurno neće dopustiti".
Najveća prepreka Kijeva za EU
Evropske diplomate godinama upozoravaju da će neposredni susjedi Ukrajine u EU predstavljati najveću prepreku Kijevu za pridruživanje Bloku.
Godinama je to vrijedilo za Mađarsku pod prethodnom vladom koja je gajila prijateljske veze s Moskvom, na čelu sa populističkim premijerom Viktorom Orbanom, a koja je, između ostalog, dvije godine blokirala početak pregovora Ukrajine o pridruživanju. Nakon Orbanova poraza na izborima ovog proljeća, mnogi u Briselu nadali su se da će put Ukrajine prema pridruživanju sada biti jasan.
Međutim, iza Orbana, dokazi o ekonomskom argumentu protiv sve veće blizine Ukrajine EU vrebaju već neko vrijeme.
Samo pogledajte prepirke iz posljednjih nekoliko godina kada su poljoprivrednici u mnogim istočnim državama članicama protestovali protiv dotoka ukrajinske poljoprivredne robe u Blok.
Ako bi Ukrajina postala članica EU, ta bi roba slobodno ulazila u države poput Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije i Slovačke. Kijev bi takođe ponudio potencijalno jeftinije opcije u drugim osjetljivim sektorima, poput prometa. A da ne spominjemo prenos novca EU iz bogatijih u siromašnije regije koji bi se iznenada preusmjerio u novu državu članicu.
A sada postoji stvarni rizik da bi se komplikovana istorija Varšave i Ukrajine mogla preliti na scenu EU i situaciju učiniti još težom.
Potez Nawrockog mogao bi se uglavnom protumačiti kao potez koji se tiče unutrašnje poljske politike jer pripada opozicionoj stranci PiS (Pravo i pravda). Bori se protiv liberalnijeg i ukrajinskom premijera Donalda Tuska prije opšth izbora sljedeće jeseni.
Istoričar Nawrocki, prethodno je bio na čelu Poljskog instituta nacionalnog sjećanja (IPN), koji se bavi masakrima na Volinju. Izvrsno je upoznat s tim pitanjem, koje je decenijama trn u bilateralnim odnosima između Kijeva i Varšave.
Antiukrajinski sentimenti
Na mnogo načina, Nawrocki iskorištava antiukrajinsko raspoloženje u velikim segmentima poljskog društva koje postoji već neko vrijeme, a koje se tek pojačalo prilivom ukrajinskih izbjeglica od početka ruske invazije 2022. godine.
Takođe pokušava ojačati svoju poziciju unutar mnogih frakcija PiS-a, kojem nedostaje očita politička žarišna tačka od izbornog poraza 2023. godine. Ali više od svega, on gleda na dvije druge stranke dalje desno, poznate kao Konfederacija i Kruna, koje su poznate po iskorištavanju antiukrajinskih sentimenata i dobro se kotiraju u anketama.
PiS želi ukrasti te glasove kako bi se približio Tuskovoj Građanskoj koaliciji koja vodi u anketama, iako sa jednocifrenom razlikom. To će takođe pomalo dovesti Tuska u nezgodnu situaciju - čini se da većina Poljaka podržava potez Nawrockog.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da 58 posto Poljaka smatra Zelenskog neprijateljski raspoloženim prema Poljskoj. Drugo istraživanje pokazalo je da je 51,9 posto reklo da se njihov stav i o Ukrajini i o Zelenskom pogoršao nakon odluke ukrajinskog predsjednika.
Tusk je na platform X objavio da je "upletenost u politički sukob između političara u Poljskoj i Ukrajini strateška pogreška i koštaće obje strane: poslovno, geopolitički i reputacijski".
Sada je pitanje kako će poljski premijer i njegova vlada postupiti kada je u pitanju brzina pristupanja Ukrajine EU.
To je zaduženje poljske vlade, a ne predsjednika. Ukrajina (zajedno s Moldavijom) otvorila je prošle sedmice prvih pet pristupnih poglavlja od 33. Obje zemlje, Evropska komisija i mnoge druge države članice EU nastoje otvoriti preostala poglavlja već u julu.
Ali postoje sumnje da će to ići tako brzo.
Mađarska je možda nedavno donekle ublažila svoj pristup, ali tokom samita EU prošle sedmice, novi mađarski premijer Peter Magyar izbrisao je izraz "što je prije moguće" kada je govorio o otvaranju preostalih klastera. Prethodno je govorio o "nema ubrzanog članstva" za Kijev.
Evropske diplomate s kojima je RSE razgovarao pod uslovom anonimnosti takođe tvrde da su Češka, a posebno Poljska, zadovoljne što Budimpešta usporava proces, jer "ne moraju izraziti tačno mišljenje".
Poljski diplomata rekao je da Varšava još nije zauzela stav o tom pitanju, ali vjeruje da bi otvaranje svih preostalih poglavlja i klastera odjednom predstavljalo "ubrzani" proces pristupanja, čemu se protivi. Umjesto toga, Varšava bi preferirala "proces salame", odnosno otvaranje nekoliko poglavlja odjednom.
S obzirom na to šta se trenutno događa između Ukrajine i Poljske, Tusku bi možda odgovaralo da za sada pritisne kočnicu. "Možda nam je to pružilo dodatni argument da usporimo", kako je to za RSE rekao jedan poljski zvaničnik.