Hrvatska desnica ponovo o trećem entitetu, dok Sarajevo upozorava na udar na suverenitet BiH

Manje od dva mjeseca otkako je kontroverzna mapa podjele Bosne i Hercegovine predstavljena na zagrebačkoj konferenciji, koja je okupila konzervativne teoretičare i aktiviste, u Hrvatskoj se ponovo javljaju slične inicijative.

Domovinski pokret, koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice u Vladi Republike Hrvatske, očekuje od Sabora Hrvatske da pokrene inicijativu za uspostavljanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.

U toj stranci radikalne desnice tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti, kako navode, da drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Ova stranka zagovara uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice, a ukoliko izostane dogovor o tome trebalo razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine.

Sugovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) upozoravaju da je riječ o nerealnim prijedlozima koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH i koji predstavljaju miješanje u unutrašnje poslove BiH.

Čitajte:

Ko to opet dijeli Bosnu i Hercegovinu?

Politički analitičar Davor Gjenero kazao je za RSE da se radi o političkim eskapadama i da je jasno da priče o trećem entitetu nemaju realno utemeljenje.

"Dolazi od neodgovornih koji ne razmišljaju kakve posljedice to izaziva na politički život i poziciju Hrvata u BiH. Sa trećim entitetom ili time što se naziva Herceg Bosnom, završeno je u ožujku 1994. godine kad je sklopljen Washingtonski sporazum i dogovorena federacija između Bošnjaka i Hrvata“, kazao je Gjenero.

Stava je da se inicijativa Domovinskog pokreta "ne tiče BiH nego unutarnjih odnosa u Hrvatskoj".

"Taj manjinski partner u Vladi izgubio je politički utjecaj. Ovo je pokušaj da ga nekako vrati ili da destabilizira koaliciju. Ne postoji mogućnost da ovim potezom izazovu neki bitniji politički pritisak. HDZ ne podržava koncept trećeg entiteta, bar ne ovaj mainstram stranke", kazao je.

Čitajte:

Zašto se Plenković ne ograđuje od trećeg entiteta u BiH?

Šta kažu u Vladi Hrvatske?

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković se 8. juna u Sarajevu nije izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera. No, rekao je da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću".

"Što imate inovativnije i medijski atraktivnije ideje, to ste vidjljiviji. No, nismo od jučer na temi BiH, a još manje na pitanju Izbornog zakona ili djelomičnih izmjena Ustava BIH ili nizu ideja koje bi trebale doći na ono što se kolokvijalno naziva, makar virtuelna izborna jedinica u kojoj bi hrvatski narod birao svog člana Predsjedništva", kazao je.

Plenković je naveo da Hrvatska "ne prešućuje problem koji postoji, jer situacija u praksi nije ono što se namjeravalo Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine".

"Intencija je bila da Srbi na teritoriji Republike Srpske, Hrvati i Bošnjaci na teritoriju Federacije biraju svoje predstavnike i, kao što je bilo džentlmenski, da svako bira svoje. Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Prema tome, napori za promjenu su prije svega dio onoga što se trebaju dogovoriti unutar zemlje", kazao je.

Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.

Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.

Osude inicijative iz Hrvatske

Inicijativa Domovinskog pokreta dolazi nakon što je krajem aprila u Zagrebu održan TradFest, na kome je predstavljena ideja o mogućem "trećem hrvatskom entitetu" u BiH i raspravljano o njenom političkom i institucionalnom okviru.

Dio učesnika tog skupa zagovarao je preuređenje BiH kroz nove teritorijalne ili etničke jedinice, a uslijedile su kritike i ocjene da takvi prijedlozi zadiru u ustavni poredak BiH.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda, kazao je za RSE da je "teško odrediti liniju između toga šta je zabava za javnost, a šta populističke i radikalne ideje ili stvarne intencije vlasti u Hrvatskoj".

"Ohrabreni smo inicijalnim komentarima koji pokazuju da to nije zvaničan stav Zagreba. Kada bi bio, imali bismo veliki problem i smatrali bismo to nasrtajem na suverenitet BiH i naše ustavno uređenje, jer takva opcija u BiH ne postoji", rekao je Konaković.

Dodao je i da prijetnje neće pomoći rješavanju problema, tvrdeći da otvorena pitanja treba rješavati u paketu.

"Pitanja koja su na stolu treba rješavati, uključujući pitanje člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda, ali zajedno s drugim otvorenim pitanjima. Kako će se kandidovati oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, a kako Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske i Srbi iz Federacije BiH. To je ista tema i mora se tražiti rješenje koje zadovoljava sve strane", kazao je Konaković.

Tvrdi da je BiH bila blizu dogovora tokom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH početkom 2022. u Neumu, uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Tada su trodnevni razgovori o izmjenama izbornog zakona Bosne i okončani su bez političkog dogovora, uprkos međunarodnoj medijaciji.

• Poslije razgovora u Neumu ostalo da se o izborima u BiH pregovara opet

"Bili smo veoma blizu dogovora u Neumu i pregovore treba nastaviti na istim principima, odnosno rješavanjem svih pitanja u paketu. Raspoloženi smo za rješavanje u paketu, posebno kada je riječ o implementaciji presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je i ne treba izbjegavati odgovornosti i nije nikakav alibi tvrdnja da je potrebna dvotrećinska većina", poručio je Konaković.

Za šta se zalaže HDZ BiH?

Godinama predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske traže izmjene Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti.

Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom.

Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom.

Na upit novinara u Sarajevu da prokomentira inicijativu Domovinskog pokreta iz Hrvatske, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) BiH kazala je da "Hrvatska ima obavezu i odgovornost skrbiti za poziciju i položaj hrvatskog naroda unutar BiH".

"Predsjedništvo BiH i domovi naroda su institucije u kojima se štite kolektivna prava. Postoji jasan stav da postoji nepravda prema hrvatskom narodu. No, još nema političke volje da se to pitanje riješi kroz institucije", kazala je Krišto.

Diskriminacija građana

Govoreći o posljednjim inicijativama u Hrvatskoj, Zlatan Begić, opozicijski zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ocjenjuje da one dolaze od nedobronamjernih ljudi koji "izlaze s ratnim projektima koji su presuđeni na međunarodnim sudovima".

"Imam osjećaj kao da sebi prave neku vrstu priče od koje će politički živjeti i preživjeti svi oni koji su na tragu takvih koncepata koji podrazumijevaju podjele, etnički čiste sredine i višestruku nejednakost glasa", kazao je.

Upozorio je, također, da je u sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđena diskriminacija građana u BiH, koji ne pripadaju jednom od tri konsitituitvna naroda, s obzirom na to da im Ustav i Izborni zakon BiH ne omogućavaju svim jednaka prava da se kandidiraju.

"Koncept koji imamo već sada predstavlja krše ljudska prava i demokracije. Kroz ovaj dejtonski koncept diskriminirani su građani, koji pripadaju redu Ostalih. Umjesto da se trudimo da otklonimo to ovdje se ide sa oživljavanjem jednog koncepta koji unosi dodatnu pometnju i nemir u BiH", naveo je.

Čitajte:

Strah od 'Ostalih': Zašto je jednakost u BiH politički neprihvatljiva?Sud u Strazburu presudio da je Zlatan Begić diskriminisan u vezi s kandidaturom za entitetski i državni nivo

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske.

Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH.

Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog ustavno-izbornog okvira, Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Iako je za provedbu tih presuda potrebna ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, uz dvotrećinsku većinu, one do danas nisu u potpunosti implementirane.