Iz 'Šodroš' kampa ne mrdaju jer tvrde da brane pluća Novog Sada

Aktivisti su prefarbali tablu koja označava početak radova na Šodrošu (Foto: Norbert Šinković)

"Svaki dan smo tu, već četiri meseca", započinje priču aktivistkinja Marija Srdić na obali Dunava, u delu grada koji Novosađani poznaju kao Šodroš.

U improvizovanom kampu, u kom je postavljeno nekoliko šatora, aktivisti raspravljaju o svojim dnevnim planovima za odbranu zelene površine od seče stabala, koju predviđa plan za izgradnju četvrtog mosta na Dunavu u Novom Sadu.

Pročitajte i ovo:

Troje privedeno na protestu u Novom SaduPolicija privela protivnike gradnje mosta na Dunavu u Novom Sadu

"Ovo je pomalo kao u vojsci, morate da osmišljate dnevne aktivnosti, da organizujete snabdevanje vodom i hranom, da istovremeno vodite borbu za zelene površine kako na terenu tako i u institucijama", objašnjava Srdić.

Generalni urbanistički plan (GUP) Novog Sada već duže vreme je meta kritika dela novosadske javnosti, koja se protivi njegovom usvajanju i sprovođenju skoro tri godine.

Aktivisti tvrde da plan, kojim se definiše budući izgled grada "ide na ruku investitorima, a ne građanima".

Aktivisti tvrde da Generalni urbannistički plan (GUP), kojim se definiše budući izgled grada "ide na ruku investitorima, a ne građanima".

Veliki broj uličnih akcija i protesta, ali i više od 10 hiljada potpisa i primedaba, nisu sprečili gradske institucije da taj dokument na kraju i usvoje.

Gradonačelnik Novog Sada je u svom odgovoru na kritike naveo da mirno spava i da je plan "razvojan, dobro odmeren, koncipiran i definisan od strane struke".

Prema tom planu deo obale Dunava će biti pretvoren u stambeni kvart, poznatiji kao "Novi Sad na vodi", a predviđa se i izgradnja mosta.

Pročitajte i ovo: U Novom Sadu odobren drugi 'grad na vodi' u Srbiji

Organizacija Ekološki front iz Novog Sada tvrdi da je most izgovor da bi se ubrzali radovi koji građevinskim investitorima mogu doneti dodatnu zaradu, a sve na štetu, kako navode, biljaka i životinja koje su jedinstvene na tom području.

Zbog toga su aktivisti u junu podigli kamp, koji su nazvali "Šodroš surviver kamp", po ugledu na poznatu televizijsku emisiju u kojoj se takmičari bore u surovim uslovima da prežive.

"Ima nas mnogo, ali nije jedini način borbe fizičko prisustvo na protestima, već i stručno znanje koje nam treba oko pravnih pitanja ili u vezi sa arhitektonskim rešenjima", dodaje Srdić.

Život u kampu podseća pomalo na vojsku, kažu aktivisti

U Šodroš survivor kampu već mesecima boravi i Marko Oljača. Kako kaže, veruje u to da Novi Sad ima dovoljno snage da se izbori za čist vazduh i za zdraviju okolinu. Upitan za lični motiv, Oljača kaže da želi da podrži građanske inicijative.

"Meni se čini da je najkonsolidovanija građanska scena u Srbiji u Novom Sadu, uprkos izazovima sa kojima se suočava. Ovde je borba stvarno drugačija, jer ona kreće sa lokala, sa nivoa mesnih zajednica ili kvartova. A ovaj kamp je posledica toga", kaže on.

"Duboko verujem da ovo mesto treba da bude tačka okupljanja aktivista iz cele Srbije", kaže Marko Oljača

"Duboko verujem da ovo mesto treba da bude tačka okupljanja aktivista iz cele Srbije", dodaje u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), dok pozdravlja građane koji uglavnom dolaze peške ili na biciklu.

Iako veliki broj građana dnevno poseti kamp, aktivisti su postavili osnovna pravila.

"Pikavce svako skuplja u svoju pepeljaru, a papir ili flaše moraju da budu bačene u džakove koje u toku dana praznimo", objašnjavaju kamperi novopristiglim posetiocima.

Među posetiocima je i Maja Vasić, koja redovno boravi u kampu i učestvuje u protestima koji su se intenzivirali 18. oktobra, kada su radnici kineske firme China Road and Bridge Corporation (CRBC), uz asistenciju policije u opremi za razbijanje demonstracija, započeli radove na obali Dunava.

Maja Vasić redovno boravi u kampu i učestvuje u protestima

Tada su radnici postavili ogradu koju su okupljani građani u toku drugog protesta dan kasnije srušili uprkos prisustvu jakih policijskih snaga i žandarmerije.

"Ja ne bih mogla mirno da spavam kada bih na sve ovo što se ovde dešava žmurila. Ja ne bih mogla da moje sedamnaestogodišnje dete pogledam u oči, i ne znam kako bih mogla da dišem u ovom gradu. Verovatno bih pobegla", kaže za RSE Vasić.

Prema ranijim procenama aktivista zelenila ima oko šest posto u gradu u kojem živi nešto više od 300 hiljada građana.

Ekološki front ističe da nisu protiv izgradnje mosta, već da su protiv uništavanja šume i traže uvid u sve dozvole i projekte.

Aktivisti na transparentu poručuju da su Šodroš i Kamenička ada, još jedan deo u priobalju Novog Sada, predstavljaju "pluća" tog grada u kojem živi 300 000 stanovnika

Prvi čovek Novog Sada Miloš Vučević, visoki zvaničnik član vladajuće Srpske napredne stranke, tvrdi da su sve potrebne dozvole nabavili i da je na redu izrada projekta samog mosta, kao i dobijanje potrebne dokumentacije od Ministarstva životne sredine o uticaju mosta na okolinu.

On aktiviste na obali Dunava u svojim izjavama naziva "lažnim ekolozima" i "ekstremistima".

Pročitajte i ovo: Policija privela protivnike gradnje mosta na Dunavu u Novom Sadu

Koridori Srbije, firma koja je glavni investitor, takođe tvrdi da imaju sve dozvole, a deo dokumentacije prosledili su i medijima.

Radnici kineske firme China Road and Bridge Corporation (CRBC) su 18. oktobra, uz asistenciju policije u opremi za razbijanje demonstracija, započeli radove na obali Dunava

Ideju o mostu na Šodrošu brani i Član Gradskog veća zadužen za saobraćaj Aleksandar Kravić, iz regionalne stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine, koja je deo vladajuće većine u Novom Sadu.

Kravić je agenciji Beta 19. oktobra rekao da građevinska dozvola u ovom trenutku ne postoji i precizirao da nju treba da izdaju Putevi Srbije i nadležno ministarstvo.

On je, međutim, ponovio da lokacijska dozvola postoji i da je to dovoljno kako bi se navedeni prostor ogradio i započela priprema terena.

Pročitajte i ovo: Pet odgovora o razlogu protesta u Novom Sadu