"Nove visine" strateškog partnerstva Kine i Srbije najavili su u Pekingu predsednici Si Đinping i Aleksandar Vučić.
U sklopu toga dve vlade su potpisale i Memorandum o zajedničkoj promociji saradnje u okviru Globalne bezbednosne inicijative (GSI).
Tom inicijativom Kina pokušava da se predstavi kao alternativa postojećim zapadnim modelima u spoljnoj i bezbednosnoj politici.
A Srbija je, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, podržala tu kinesku viziju međunarodne bezbednosti i globalnog poretka.
U sedištu EU za RSE kažu da evropski put Srbije zahteva jasne strateške izbore.
"Kredibilna evropska perspektiva podrazumeva posvećenost regionalnoj stabilnosti i zajedničkom razumevanju bezbednosnih izazova sa kojima se suočava naš kontinent", navedeno je.
U odgovoru Evropske komisije dodaje se i da je Kina istovremeno pregovarački partner, ekonomski konkurent, ali i sistemski rival EU.
"Odnos između EU i Kine istovremeno je jedan od strateški najvažnijih, ali i jedan od najizazovnijih odnosa koje imamo", navedeno je.
Srbija poslednju deceniju, sa Aleksandrom Vučićem na čelu, intenzivira saradnju sa Kinom, proširujući je sa političke i ekonomske i na vojnu.
Tako je postala prva evropska zemlja koja je nabavila kinesko naoružanje, a započela je i zajedničke vojne vežbe sa Kinom, uprkos upozorenju Brisela.
Desetodnevna obuka specijalnih jedinica vojski Srbije i Kine održana je u kineskoj provinciji Hebej na severu te zemlje u julu 2025.
Istovremeno, Srbija kao vojno neutralna zemlja, sarađuje sa NATO savezom kroz članstvo u Parterstvu za mir.
Iz sedišta NATO-a poručuju da poštuju suvereno pravo Srbije da odlučuje o pravcu svoje spoljne politike komentarišući dogovore u Pekingu.
"Srbija ima važnu ulogu za stabilnost Zapadnog Balkana i očekujemo da će se konstruktivno angažovati sa NATO-om i svojim susedima", naveo je za RSE zvaničnik zapadnog vojnog saveza.
Iz Stejt departmenta nije odgovoreno na upit RSE o podršci Srbije Globalnoj bezbednosnoj inicijativi.
Vlasti Srbije insistiraju na tome da je članstvo u EU strateško opredeljenje zemlje.
Ali istovremeno jačaju saradnju sa Kinom, a ne odriču se ni veza sa Rusijom, koja je pod zapadnim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu.
"Vučić udaljava svoju zemlju od bloka (EU) kome bi trebalo da teži", ocenila je za RSE Donatijen Rui (Donatienne Ruy), iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Za podršku GSI kaže da dovodi Srbiju u nesaglasnost sa stavovima i EU i Sjedinjenih Država prema ulozi Kine na globalnoj sceni.
"Time dodatno smanjuje usklađenost spoljno-političkih pozicija, što je neophodan uslov za pristupanje", dodala je.
Šta Srbiji donosi GSI?
Danijel Frid (Daniel Fried), iz američke nevladine organizacije Atlantski savet i bivši visoki američki diplomata kaže za RSE da Vučić nastavlja da vodi svoju verziju beogradske nesvrstane politike, okrećući se Kini.
"Kineska GSI podseća na sovjetske inicijative koje su takođe obećavale 'nepodeljivu' bezbednost, što je značilo da Kremlj, a u ovom slučaju Peking, širi svoj uticaj i zonu uticaja", kaže Frid.
Kineski predsednik Si Đinping je tokom susreta sa Vučičem rekao da fluidan i turbulentan međunarodni pejzaž zahteva bližu koordinaciju i saradnju između Kine i Srbije u globalnim poslovima.
Dodao je da dve zemlje treba da praktikuju istinski multilateralizam i da se trude da nepokolebljivo unapređuju ravnopravan i uređen multipolarni svet.
Predsednici Srbije i Kine Aleksandar Vučić i Si Đinping tokom susreta u Pekingu 25. maja 2026.
Tokom višednevne posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini, potpisano je oko 30 sporazuma.
Njima je dogovorena saradnja u mnogim oblastima, od politike, ekonomije do veštačke inteligencije i nuklearne energije.
Donatijen Rui iz CSIS-a kaže da su neki od tih dokumenata prilično bezazleni ili da predstavljaju nastavak postojećih veza, za razliku od drugh, poput Globalne bezbednosne inicijative.
"Koji iako ne podrazumevaju nužno konkretne rezultate niti velike promene u politici, ali su snažno simbolični. I omogućavaju Kini da tvrdi da ima podršku jedne evropske zemlje", navela je.
Dok velika delegacija sa predsednikom Aleksandrom Vučićem boravi u Kini, srpski šef diplomatije Marko Đurić sreo se u Njujorku sa kineskim kolegom Vang Jiem.
Ji je tokom tog susreta, kako je prenela Sinhua, rekao da je Srbija postala prva zemlja koja je izdala zajedničko saopštenje sa Kinom o promociji sprovođenja četiri globalne inicijative, uključujući GSI.
Srbija je tu inicijativu podržala u maju 2024. potpisivanjem izjave Sija i Vučića o izgradnji zajedničke budućnosti između dve zemlje.
Šta je cilj Kine?
Globalnu bezbednosnu inicijativu pokrenuo je 2022. kineski predsednik Si Đinping.
Predstavljajući je, Si je tada naveo da zemlje treba da reše svoje sporove kroz dijalog, poštujući međusobne razlike kako bi postigle "bezbednost za sve".
"Zemlje širom sveta su poput putnika na istom brodu koji dele istu sudbinu", rekao je kineski predsednik.
Ponovio je protivljenje Kine uvođenju jednostranih sankcija.
GSI poziva na jačanje fokusa na diplomatiji i odbrani smatrajući da svet može biti bezbedniji kroz poboljšanu saradnju i dijalog.
Navodi posvećenost poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja i nemešanju u unutrašnje poslove.
Poziva se i na poštovanje ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija.
Pitanja koja obuhvata kreću se od borbe protiv terorizma do povećanih vojnih vežbi i sveobuhvatnije razmene obaveštajnih podataka.
Čitajte:
Samit Trumpa i Sija pokazao oprezno balansiranje Kine po pitanju IranaDonatijen Rui iz CSIS-a kaže da iako iza te inicijative još uvek nema mnogo opipljivih aktivnosti, ona se fokusira na principe kao što je nemešanje u unutrašnje poslove.
"I predstavlja uvod u to da Kina preuzme vodeću ulogu u kreiranju nove bezbednosne arhitekture ili bar globalnih principa međunarodnih odnosa", dodala je.
Institut EU za bezbednosne studije (EUISS) naveo je u izveštaju iz marta 2023. da bi bilo pogrešno potceniti GSI, iako u početku može izgledati kao "prazna ljuštura".
Navedeno je da se Kina nada da će proširiti krug prijateljskih zemalja i na kraju oblikovati postzapadni poredak upravljanja bezbednošću.
Memorandum o saradnji između SNS i KPK
U Pekingu je potpisan i Memorandum o saradnji između Srpske napredne stranke (SNS) i Komunističke partije Kine (KPK).
"Ovo je nova faza saradnje i prilika da učimo iz iskustava, znanja i modela razvoja koje je Kina uspešno izgradila", naveo je lider SNS-a Miloš Vučević na Instagramu.
Donatijen Rui iz CSIS-a ocenjuje da uzdizanje KPK kao uspešnog primera, kao i kineskog modela upravljanja uopšte, predstavlja dodatni izazov za usklađivanje Srbije sa stavovima EU.
"Smatram da je 'prilika da se uči iz iskustva' zapravo nada nekih srpskih partijskih lidera da dodatno učvrste Srbiju kao neku vrstu jednopartijske države po uzoru na KPK, u kojoj lideri određuju politiku zemlje bez potrebe da se obaziru na otvorenu, demokratsku opoziciju".
Prema kineskim izvorima više od 80 zemalja i međunarodnih organizacija je izrazilo svoju podršku GSI.
Uglavnom je naišla na podršku na Globalnom jugu, dok su dokument u Evropi uz Srbiju podržale i Rusija i Belorusija.
Formalno članstvo ne postoji, već se bazira na političkoj podršci i izražava se kroz zajedničke izjave i diplomatske dokumente.
Peking je takođe u širi okvir GSI uključio svoj predlog od 12 tačaka o tome kako okončati rat u Ukrajini.
Dokument se suočio sa kritikama zapadnih lidera koji su doveli u pitanje sposobnost Kine da posreduje u postizanju primirja s obzirom na njene rastuće veze sa Rusijom.
Bez sporazuma o oružju
Nijedan od oko 30 potpisanih sporazuma ne odnosi se na vojnu saradnju niti nabavku kineskog naoružanja, iako je u delegaciji bio i ministar odbrane Bratislab Gašić.
Ministarstvo odbrane i Predsedništvo Srbije nisu odgovorili na upit RSE o tome da li je u Kini pregovarano o novim nabavkama oružja.
Kineski dron CH92-A u Srbiji
U međuvremenu je Vučić izjavio da je tokom posete sa kineskim rukovodstvom razgovarano o vojnom naoružanju.
"Velika nas tu pojačanja (čekaju) što se tiče naše vojske, vezano za Francusku, Rusiju, Izrael, naravno i za Kinu. Verujem da ćemo otvoriti i neke druge stvari u budućnosti", rekao je 27. maja za RTS.
Uoči razgovora sa Sijem, Vučić je govoreći o vojno-tehničkoj saradnji rekao da "imamo i neke molbe, neke želje", navodeći da o detaljima ne može da govori za javnost.
"Ima jedno čudesno oruđe za koje nemamo pare u ovom trenutku, ali pritisci će se nastaviti, pa ćemo da vidimo", rekao je, ali takođe bez navođenja detalja.
Čitajte:
Kinesko oružje dominira srpskim nabavkamaSrbija je već nabavila kineske dronove CH-92 i CH-95, te PVO sisteme FK-3 i HQ-17.
Kuda vodi Srbiju 'čelično prijateljstvo' sa Kinom
Vučić posetom Kini nastavlja da produbljuje odnose sa tom zemljom, koje zvaničnici dve države nazivaju "čeličnim prijateljstvom".
Za to vreme Srbija stagnira u pregovorima za članstvo u EU, upravo zbog neusklađivanja spoljne politike i uvođenja sankcija Rusiji, ali i zbog neispunjavnja uslova.
Donatijen Rui iz vašingtonskog CSIS-a kaže da odnosi sa Kinom omogućavaju priliv kapitala koji podržava srpsku privredu.
"U trenutku kada se u Briselu sve glasnije govori o smanjenju određenih pretpristupnih fondova zbog pitanja vladavine prava, čime se održava Vučićeva vlast i mreža političkog patronata njegove stranke", dodala je.
Upitana da li je Kina jedini stub spoljne politike Srbije koji "efikasno funkcioniše", ona kaže da je tako za predsednika Vučića i njegovu partiju.
Čitajte:
Druga i treća tranša iz EU fondova za Plan rasta Srbije uslovljena ispunjavanjem reformskih korakaNavodi da mu daje legitimitet na međunarodnoj sceni.
"Kao i izvor ekonomske i diplomatske saradnje u trenutku kada se suočava sa dugotrajnim protestima u zemlji i kada njegove političke odluke udaljavaju Srbiju od realne perspektive pristupanja (EU) u skorijoj budućnosti."
U tom kontekstu Danijel Frid iz Atlantskog saveza ocenjuje da bi Srbija mogla da napreduje ka članstvu u EU, ali da "Vučić ne deluje zainteresovano".
Vučić će se iz petodnevne posete Kini vratiti i sa Orednom prijateljstva, koji mu je uručio Si Đinping.
Taj orden, pre Vučića, poneli su ruski predsednik Vladimir Putin i Raul Kastro, u vreme kada se nalazio na čelu Komunističke partije Kube.