Uz ruske "migove" i francuske "rafale", Srbija se okrenula i kineskim dronovima i sistemima za protivvazdušna (PVO) dejstva.
U poslednje dve godine domaća namenska industrija uvezla je iz Kine robu vrednu oko 240 miliona evra.
To pokazuju carinski podaci u koje je RSE imao uvid, a odnose se na 2024. i 2025. do juna meseca.
Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit RSE šta je tada plaćano Kini.
U tom periodu srpski zvaničnici nisu najavljivali i promovisali veće nabavke naoružanja iz Kine, pa nije poznato da li je Srbija tada kupovala novo oružje ili isplaćivala ranije naručeno.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) iz Stokholma, tokom 2024. nisu prijavljene nabavke naoružanja iz Kine.
A od 2020. do 2024, kako pokazuju podaci SIPRI, Srbija je najviše oružja uvezla upravo iz Kine (57 odsto), zatim iz Rusije (20 odsto) i Francuske (7,4 odsto).
SIPRI, kako objašnjava istraživačica ovog instituta Katarina Đokić, dodeljuje određenu vojnu vrednost sistemima naoružanja na osnovu njihovih taktičko-tehničkih karakteristika.
"I u poslednjih pet godina zbog isporuke sistema PVO srednjeg dometa FK-3, koji nose relativno veliku vrednost u odnosu na drugo naoružanje koje je isporučeno u istom periodu, Kina izgleda kao vodeći izvoznik naoružanja, odnosno vodeća zemlja iz koje Srbija uvozi naoružanje", navela je.
Ona, međutim, dodaje da je kompleksna slika uvoza naoružanja u Srbiju, pošto postoji tendencija da se kupuje sa raznih strana.
"Tako da će u narednim godinama, ukoliko bude isporučeno ono što je potvrđeno ili naručeno, Francuska, a verovatno i Izrael preuzeti vodeću ulogu ispred Kine", kaže Đokić.
Srbija je, naime, poručila 12 novih borbenih aviona Rafal a isporuka prvih letelica, prema najavama, očekuje se 2028.
Dok je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i deklarisana kao vojno neutralna, Srbija istovremeno poslednjih godina "čelično prijateljstvo" sa Kinom jača i vojnom saradnjom.
Prva je evropska zemlja koja je nabavila kineske dronove CH-92 i CH-95, te PVO sisteme FK-3 i HQ-17.
"Ne postoje pouzdani podaci jer Srbija nikada nije zvanično objavila broj sistema naoružanja i vojne opreme koji su stigli iz Kine", rekla je za RSE Katarina Đokić iz SIPRI.
"Možemo da se oslanjamo na ono što je već prikazano", dodala je.
Srbija je prema zakonu obavezna da objavljuje godišnje izveštaje o uvozu i izvozu oružja, ali su ti podaci poslednji put objavljeni za 2022. godinu.
Srbija je uz Belorusiju i Rusiju, jedina evropska zemlja koja uvozi veća sredstva naoružanja i vojne opreme, i pored upozorenja iz Brisela i Vašingtona.
Upravo je na kineski uticaj preko isporuke oružja Srbiji i zajedničkih vojnih vežbi ukazano na nedavnoj raspravi o Zapadnom Balkanu u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma SAD.
Kinesko oružje u Srbiji, šta se do sada zna?
Srbija je, prema podacima SIPRI, veće nabavke naoružanja iz Kine obavila u periodu od 2019. do 2023. Taj institut koristi podatke iz zvaničnih izvora svake države, ali i Registra konvencionalnog naoružanja Ujedinjenih nacija (UNROCA).
Srbija je 2019. poručila šest CH-92 bespilotnih letelica, kao i 50 raketa (FT-8) kineske proizvodnje.
CH-92 koristi se za prikupljanje obaveštajnih podataka, nadzor i precizne udare po ciljevima na zemlji. To oružje je isporučeno 2020.
Iste godine, prema proceni SIPRI, poručena su tri PVO sistema HQ-22 sa 300 raketa, koji su isporučeni tokom 2022 i 2023.
Sistem, čija je izvozna varijanta poznata kao FK-3, ima srednji domet od 100 kilometara, a predstavljen je u aprilu 2022. na vojnom aerodromu Batajnica u blizini Beograda.
U 2022. nabavljeno je 10 kineskih izviđačko-borbenih besposadnih letelica CH-95. Isporučene su te i naredne, 2023. godine. Ta letelica je predstavljena javnosti tokom prikaza nove opreme Vojske Srbije u aprilu 2023.
Zatim su, prema podacima SIPRI, u 2023. kupljena četiri PVO sistema HQ-17A sa 100 odgovarajućih raketa, što je isporučeno sledeće godine.
Taj PVO sistem je uveden u naoružanje Vojske Srbije 2024, a u septembru te godine je i predstavljen na prikazu vojnih sposobnosti Vojske Srbije "Zastava 2024." u septembru 2024. Nije javno objavljeno koliko je Srbija platila kinesko naoružanje.
Upozorenje iz Vašingtona
Na raspravi o Zapadnom Balkanu Spoljnopolitičkog odbora Predstavničkog doma SAD 3. decembra ocenjeno je da Rusija i Kina doprinose nestabilnosti zemalja regiona.
Republikanac Kit (Keith) Self rekao je da američki protivnici aktivno eksploatišu ranjivosti da vode hibridni rat koji povećava nestabilnost regiona.
On je naveo da Kina koristi svoj uticaj sprovodeći vojne vežbe i šaljući oružje Srbiji.
Dodao je i da Kina postiže ekonomske dogovore širom regiona u okviru specifičnog napora da održi svoj maligni aparat i iskoristi korupciju na Zapadnom Balkanu.
Sumnje da je nabavljen HQ-9
Pojedini mediji su spekulisali da je Srbija nabavila još jedan kineski PVO sistem HQ-9 navodeći sletanja transportera egipatskog ratnog vazduhoplovstva u julu i avgustu na vojni aerodrom u Batajnici kod Beograda.
Na taj način je i ranije dopremano kinesko naoružanje u Srbiju. Međutim, u tim avionima je moglo da bude isporučeno i ranije dogovoreno naoružanje čije su nabavke već poznate.
U svim otvorenim vojnim bazama podataka Srbija se ne navodi kao korisnik HQ-9 sistema. Za sada su taj kineski sistem dometa preko 200 kilometara nabavili Pakistan, Egipat, Maroko, Uzbekistan, Turkmenistan.
RSE je potvrdio preko servisa za praćenje letova FlightRadar da je 24. oktobra vojnotransportni avion egipatskog vazduhoplovstva poleteo iz Egipta, ali je pre nego što se približio kineskom vazdušnom prostoru isključio uređaj za identifikaciju letelice.
Isti avion je četiri dana kasnije poleteo iz Kine i sleteo u vojnu vazduhoplovnu bazu Al Minhad u blizini Dubaija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Potom je taj transporter 29. oktobra sleteo na vojni aerodrom u Batajnici.
Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na upit RSE da potvrdi ili demantuje navode o kupovini HQ-9.
Na to pitanje nije odgovorila ni kineska ambasada.
Zašto iz Kine i zašto dronovi i PVO sistemi?
Katarina Đokić iz SIPRI kaže da kada je reč o PVO sistemima, "verovatno igra ulogu što se oni baziraju na sovjetskim i ruskim PVO sistemima".
"I postoji ta vrsta logističkog konfora da je lakše obučiti se na njima i integrisati ih", dodala je.
Đokić smatra da je kod bespilotnih letelica verovatno u početku veliki motiv bio ponuda transfera tehnologije za razvoj bespilotne letelice "pegaz" Vojnotehničkog instituta Srbije.
Tokom nabavke kineskih dronova CH-92, sa kineskim partnerima je razvijana domaća bespilotna letelica "pegaz", koja može da gađa laserskim vođenim raketama.
"Pegaz" je deo naoružanja Vojske Srbije, a prvi put je predstavljen javnosti u aprilu 2022. na prikazu sposobnosti Vojske Srbije "ŠTIT 2022" u Batajnici.
Da će Srbija i Kina raditi i na transferima proizvodnih tehnologija i jačanju veza između odbrambenih industrija, nedavno je najavio ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić.
Na rast izvoza naoružanja iz Kine, kako kaže Katarina Đokić iz instituta SIPRI, utiču i povoljne cene.
"Cena ima veliku ulogu u atraktivnosti kineskog naoružanja, a može da bude i težnja za dobrim političkim odnosima sa Kinom", dodala je.
Osim toga, kaže ona, Kina nema političke uslove koji bi određenu zemlju ili kupca učinili osetljivim, kao što je slučaj sa praksom Sjedinjenih Država.
"Srbija ne bi mogla, i kad bi htela, da nabavlja ozbiljnija, veća sredstva naoružanja iz SAD, jer SAD takvo naoružanje prodaju samo saveznicima i partnerima", napominje Đokić.
Kako je navela, pitanje je da li bi SAD dale dozvolu za kupovinu i u slučaju da se naoružanje proizvodi u drugim zemljama ukoliko ima komponente koje se proizvode u SAD.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je pravdao nabavke naoružanja iz Kine.
Tako je u aprilu 2022. ocenio da je kupovina kineskog protivvazdušnog raketnog sistema FK-3 "legitimna, potpuno regularna i transparentna".
Moguće nove nabavke
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je vojnoj paradi u Pekingu 3. septembra, nakon čega je izjavio da je gledao "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije".
On je tada rekao da su zvaničnici Srbije razgovarali sa predstavnicima više od 10 kineskih vojnih kompanija, ali nije naveo više detalja.
Rekao je da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamenske avione i savremene helikoptere.
Ministarstvo odbrane Srbije nije odgovorilo na upit RSE da li su u planu nove nabavke kineskog naoružanja i šta bi moglo biti predmet kupovine. Na taj upit nije odgovorila ni Ambasada Kine u Beogradu.
Šta govori jačanje vojne saradnje sa Kinom?
Osim što Kina predstavlja glavnog partnera Srbije u oblasti sistema protivvazdušne odbrane i bespilotnih letelica, dve zemlje su vojnu saradnju "krunisale" i zajedničkom vojnom vežbom.
Težište te desetodnevne obuke specijalnih jedinica, u kineskoj provinciji Hebej u drugoj polovini jula, bilo je na taktici primene dronova. Ta vežba je održana uprkos upozorenju Brisela upućenom Srbiji.
Srbija je jedina zemlja sa Zapadnog Balkana, koja kao kandidat za članstvo u EU, naoružava svoju vojsku kineskim oružjem.
Katarina Đokić iz stokholmskog instituta SIPRI kaže za RSE da su druge zemlje Zapadnog Balkana uglavnom članice NATO, ali i da nemaju toliko velike izdatke za odbranu. "I imaju niže ambicije u pogledu kupovine naoružanja i vojne opreme", kaže ona.
Srbija je, prema podacima SIPRI, u proteklih pet godina zemlja koja najviše novca izdvaja za vojsku u regionu.
Đokić dodaje da Albanija, Severna Makedonija, Crna Gora imaju vrlo jasne ciljeve u pogledu vojnih nabavki i da su to uglavnom pešadijsko naoružanje ili helikopteri koji mogu da služe i za civilne svrhe.
"Znači, manje su ambicije i druge zemlje imaju opcije koje Srbija nema, a takođe ne žele da kupuju iz Kine jer Kina je strateški takmac njihovog glavnog saveznika", navela je.
Ona podseća da SAD prepoznaju Kinu kao strateškog takmaca, tako da zemlje koje su saveznice SAD, u okviru NATO ili imaju dobre partnerske odnose, ne žele da kupuju naoružanje iz Kine.
"Teško da bi Srbija mogla da nabavlja naoružanje iz SAD koje članice NATO generalno mogu", navela je.
Ona dodaje i da druge zemlje nabavljaju oružja iz Turske, koja je takođe članica NATO.
Vlasti Srbije su još pre nekoliko godina izrazile nameru za kupovinom turskih "barjaktara TB-2". Međutim, kupovina tih vojnih dronova do danas nije realizovana.