Sažetak
- Srbija bi se mogla suočiti sa uslovljavanjem Strateškog dijaloga sa SAD, ali i američkim sankcijama zbog veza sa Rusijom, Kinom i Iranom, kao i nazadovanjem demokratije.
- Takve mere predviđa predlog zakona dvojice američkih kongresmena.
- Nekadašnji ambasador Srbije u Vašingtonu Ivan Vujačić kaže da je značaj tog predloga što dolazi sa obe strane, i od republikanaca i demokrata.
- Kao i zbog toga što se o tome priča u konkretnoj formi, koja u poslednje vreme nije bila praktikovana.
"Svaku inicijativu koja dođe iz američkog Kongresa treba ozbiljno shvatiti", kaže za RSE Ivan Vujačić, nekadašnji ambasador Srbije u Sjedinjenim Državama.
Tako ocenjuje predlog zakona u Predstavničkom domu kojim se traže mere za Srbiju zbog nazadovanja demokratije, Rusije i Kine.
Taj predlog, u koji je RSE imao uvid, podneli su republikanac Džo Vilson (Joe Wilson) i demokrata Bil Kiting (Bill Keating).
Vujačić ocenjuje da inicijativa ne nosi neko neposredno dejstvo na odnose Srbije i SAD, ali da je značajan glas u Kongresu koji dolazi sa obe strane.
"I značajno je što se o tome priča na ovaj način u jednoj konkretnoj formi, koja u poslednje vreme nije bila praktikovana", kaže on.
Inicijativa Vilsona i Kitinga usledila je nakon što Sjedinjene Države i Srbija sredinom jula pokrenule Strateški dijalog, kako bi produbile saradnju.
Čitajte:
U Predstavničkom domu predložen zakon kojim se traže mere za Srbiju zbog nazadovanja demokratije, Rusije i KineU tom predlogu zakona predviđa se i uslovljavanje Strateškog dijaloga pokretanjem pitanja odnosa Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom i stanja demokratije u Srbiji.
U Stejt departmentu povodom ove inicijative kažu za RSE samo da se "raduju saradnji sa Srbijom na obezbeđivanju trajne stabilnosti na Zapadnom Balkanu."
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Predsedništvo Srbije nisu odgovorili na upit RSE o predlogu zakona američkih kongresmena.
Čitajte:
Zašto američki zastupnici žele premjestiti skupštinu OSCE-a iz Srbije u SAD?U tom predlogu se navodi i da bi SAD trebalo da uvedu finansijske i vizne sankcije štetnim akterima koji doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana.
Takođe se sankcije predviđaju i za osobe koje prete miru, bezbednosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo koje oblasti ili države u regionu.
Navodi se da bi trebalo sankcionisati i one koji na Zapadnom Balkanu učestvuju u podrivanju demokratskih procesa i institucija, korupciji, ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.
Sankcije se predviđaju i za opstruiranje regionalnih sporazuma i okvira za bezbednost, mir, saradnju ili međusobno priznavanje.
Predlog je naslovljen kao "Zakon o podršci vladavini prava, izgradnji institucionalne pravde i odgovornosti", odnosno "SRBIJA Act".
'Na dnevni red verovatno posle izbora'
Republikanac Vilson je naveo da se Srbija pod predsednikom Aleksandrom Vučićem, "namerno sve više udaljavala od vladavine prava".
"I približavala neprijateljima slobode poput ratnog zločinca (ruskog predsednika Vladimira) Putina, Komunističke partije Kine i terorističkog režima u Teheranu", dodao je.
Narod Srbije zaslužuje bolje- ističe Vilson
Vilson je naveo i da uprkos široko rasprostranjenim protestima protiv korupcije, "Vučićeva vlada preti da destabilizuje region i šire".
"Narod Srbije zaslužuje bolje", poručio je Vilson na mreži X.
Nekadašnji ambasador Srbije u Vašingtonu Ivan Vujačić kaže da je kongresmen Džo Vilson dugo u srpskom kokusu u Kongresu SAD.
"On je u kokus regrutovan još kada sam ja bio ambasador u SAD, kada je formiran prvi srpski fokus, tako da je on iskusan. I u Spoljno-političkom odboru je", naveo je.
Srpski kokus u američkom Kongresu formiran je 2004. godine kao dvostranačka neformalna grupa, čiji je zadatak jačanje odnosa između SAD i Srbije.
Primećujući da je donošenje zakona komplikovano i dugo, Vujačić ne očekuje da će se desiti pre izbora u novembru.
"Daleko je to od donošenja zakona, pitanje je kada će doći na dnevni red. Ne vidim hitnost niti način da to bude doneto pre izbora", smatra Vujačić.
Izbori na sredini predsedničkog mandata Donalda Trampa (Trump) 3. novembra ključni su za određivanje odnosa snaga u Kongresu.
U novembru se bira čitav sastav Predstavničkog doma, donjeg doma Kongresa, kao i trećina Senata.
Budućnost Strateškog dijaloga
Prema predlogu, koji su podneli Vilson i Kiting, predviđa se obustavljanje Strateškog dijaloga, osim ako se u njemu ne pokrenu pitanja navedena u predlogu zakona.
Taj predlog obavezuje državnog sekretara SAD da pre susreta u okviru Strateškog dijaloga podnese potvrdu Odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata da će biti pokrenuta pitanja odnosa Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Kao i pitanja o obezbeđivanja slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije, reforme vladavine prava i jačanje demokratskog upravljanja, slobode štampe i slobode okupljanja.
Upitan šta bi za Srbiju značio eventualni prekid Strateškog dijaloga, Vujačić ocenjuje da je taj dijalog "više u nekoj najavi nego što je stvaran".
"Ne vidim još uvek šta su dometi tog Strateškog dijaloga, ne vidim čak ni preterane, barem kako je nagovešteno, koristi od tog dijaloga za sada za Srbiju, jedino da je akcenat na energetici", naveo je.
Čitajte:
State Department za RSE: Strateški dijalog odražava novo doba odnosa SAD i SrbijeStejt department je ranije naveo za RSE da će SAD i Srbija kroz dijalog raditi na zajedničkim ciljevima, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširene poslovne i obrazovne veze, te izgradnju prosperitetnije budućnosti.
U okviru Strateškog dijaloga, Sjedinjene Države i Srbija potpisale su sredinom jula Memorandum o razumevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj bezbednosti.
SAD su pozdravile preliminarnu odluku Srbije da nastavi realizaciju hidroenergetskog projekta Đerdap III kao prvog projekta identifikovanog u okviru međuvladinog Sporazuma o energetici.
Taj projekat korak je ka energetski nezavisnijoj Srbiji.
Vašington kao jedan od ključnih interesa na Zapadnom Balkanu vidi suzbijanje kineskog i ruskog uticaja.
Smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije je među ciljevima američkog Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, usvojenog polovinom decembra 2025.
U istom Zakonu se kao cilj navodi i smanjenje kineskog uticaja u ovoj regiji.