Razmatra se nova lokacija za samit Brdo-Brioni

Samit lidera Procesa "Brdo-Brioni" u Skoplju u Severnoj Makedoniji, 11. septembra 2023.

Radi se na pronalaženju alternativne lokacije za samit Procesa Brdo-Brioni, rečeno je za RSE u kabinetu predsednice Slovenije.

Posle 13 godina postojanja inicijative, sastanak je otkazao hrvatski predsednik Zoran Milanović.

Nema uslova za dolazak u Hrvatsku predsednika Srbije, ocenio je Milanović, navodeći da izjave Aleksandra Vučića narušavaju mir i stabilnost.

Vučić je odgovorio da je Milanović umesto otkazivanja mogao da pozove "svoje prijatelje iz Prištine i Tirane".

Predsednik Srbije poslednjih godinu dana optužuje Hrvatsku za mešanje u unutrašnje stvari Srbije na navodeći dokaze.

Zbog otkazivanja samita reagovala je i Evropska unija izražavajući žaljenje.

"Dobrosusedski odnosi su u srži procesa evropskih integracija i suštinski deo puta Srbije ka EU", naveo je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.

Dodao je da oni doprinose stabilnosti, pomirenju i klimi koja pogoduje rešavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasleđa prošlosti.

Hrvatska i Slovenija su, kao članice EU, inicirale Proces Brdo-Brioni u cilju podsticanja saradnje i ubrzavanja evropskih integracija regiona.

Učenici su i lideri Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije i Albanije.

Milanović je kao kopredsedavajući procesu Brdo-Brioni obavestio šefove država učesnika da je odlučio da otkaže planirani sastanak u maju u Hrvatskoj.

Kabinet predsednice Slovenije Nataše Pirc Musar, kako je navedeno za RSE, bio je blagovremeno obavešten o Milanovićevoj nameri.

"Reč je o unutrašnjoj političkoj odluci predsednika Hrvatske, u koju ne možemo da se mešamo i koju stoga ne komentarišemo", rečeno je u odgovoru.

Dodaje se da savetnici za spoljnu politiku predsednice Slovenije i hrvatskog predsednika ostaju u redovnom kontaktu sa ciljem da se osigura da se samit Procesa Brdo-Brioni 2026. održi na alternativnoj lokaciji.

Iz Zagreba je najavljeno da će se idući sastanak šefova država Procesa Brdo-Brioni održati kada se za to steknu uslovi, a nakon konsultacija kopredsednika, Milanovića i Pirc Musar.

'Srbija tone u samoizolaciju'

Otkazivanje Samita Brdo-Brioni, za Jelicu Minić iz nevladinog Evropskog pokreta u Srbiji, loša je vest za Srbiju i region.

"Srbija tone u samoizolaciju, a njeni odnosi sa susedima, ako se izuzme Mađarska, nisu od poslednjeg sukoba na Kosovu, nikada bili gori", ocenila je za RSE.

Ona dodaje da je Srbija, do početka ove decenije, imala važnu ulogu i uglavnom povlačila koristi iz saradnje u koju je bila uključena.

"A sada se sama isključila i otkazivanje ovog samita može da pokrene čitavu lavinu sankcionisanja nedosledne, neiskrene i smušene spoljne politike Srbije", navela je.

Čitajte:

Da li je Vučić zalupio vrata Evropskoj uniji?

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović ocenio je da su izjave i postupci predsednika Srbije poslednjih dana i nedelja u potpunoj suprotnosti sa ciljem Procesa Brdo-Brioni.

Naveo je da narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području Jugoistočne Evrope.

Na to je Vučić odgovorio da je Milanović u pravu i da njemu nije mesto u Hrvatskoj.

Ali je i dodao da predsednik Hrvatske zbog njega nije morao da otkaže sastanak, već da je mogao da pozove "svoje prijatelje iz Prištine i Tirane".

Vučić poslednjih meseci optužuje Hrvatsku, Albaniju i Kosovo kako njihov sporazum o odbrambenoj saradnji znači vojni savez protiv Srbije, što je iz tih zemalja više puta demantovano.

Čitajte:

Vučić optužio Tiranu, Prištinu i Zagreb za vojni, ofanzivni savez

Hrvatski politički analitičar Jaroslav Pecnik kaže za RSE da su pozicije Srbije i Hrvatske u ovom trenutku toliko zacementirane da susret ne bi doprineo međusobnom razumevanju.

"Dapače, doprineo bi još dodatnom zatezanju međusobnih sukoba. Ali činjenica jeste da se na tome ne može ostati", naveo je.

Ipak, ocenjuje da otkazivanje samita nije udarac regionalnoj stabilnosti jer, kako kaže, Milanović nema veliki uticaj na regionalnu politiku.

"Ali činjenica je da se moraju naći zajednički modusi i Hrvatska mora preuzeti ulogu da bude taj vlak koji polako vuče Srbiju prema EU", naveo je.

Kaže i da ga Milanovićev potez nije iznenadio jer, kako ocenjuje, hrvatski predsednik u poslednje vreme igra na populizam.

"Bilo je za očekivati da će se tako nešto desiti, ne možda tako drastično, ali da će se nešto tako dogoditi."

Za šta predsednik Srbije optužuje Hrvatsku?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić duže od godinu dana optužuje Hrvatsku i njene službe da se mešaju u unutrašnja pitanja Srbije, ne pružajući za to dokaze.

Uoči Milanovićeve odluke o otkazivanju samita, Vučić je izjavio da će "proveriti izveštaje bezbednosnih agencija o mogućem uticaju stranih zemalja" na lokalne izbore u Srbiji, navodeći "logističku podršku jedne susedne države".

"U Kuli (opštini na severu Srbije) ste imali više zagrebačkih tablica nego iz okolnih opština. A ne pričam samo o transportnoj logistici, već pre svega o medijskoj", rekao je Vučić.

Lokalni izbori održani su 29. marta u 10 opština u Srbiji, a rezultate vladajuće Srpske napredne stranke objavio je Vučić kao predsednik države.

Posle izbijanja antivladinih protesta zbog smrti 16 osoba u Novom Sadu krajem 2024, vlast u Srbiji je u više navrata optuživala hrvatske tajne službe za organizovanje demonstracija, što su zvaničnici u Zagrebu oštro negirali.

Čitajte:

Da li je danas teško biti Srbin u Hrvatskoj?

Jaroslav Pecnik kaže takve optužbe nemaju osnova.

"To je u funkciji Vučićeve politike jačanja na unutrašnjem planu i izmišljanja neprijatelja sa strane, koji ništa drugo ne rade nego samo razmišljaju o tome kako će Srbiji raditi o glavi", ocenio je.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je takođe Hrvatsku uvrstilo na listu zemalja koje treba posetiti samo "u slučajevima krajnje potrebe".

Kao razlozi za tu odluku navedeni su "sve učestaliji incidenti, tenzije i nepovoljne bezbednosne okolnosti", bez preciziranja o kojim događajima je reč.

Čitajte:

Hrvatska i Albanija na srpskom 'semaforu' nesigurnih zemalja

Jelica Minić kaže da spoljna politika Srbije nije usmerena na zaštitu sopstvenih građana i korišćenje resursa stvaranjem stabilnih i dugoročnih partnerskih odnosa sa neposrednim i širim okruženjem.

"Srbija predstavlja rizik za regionalnu stabilnost i od konstruktivnog aktera regionalne saradnje u prvoj deceniji ovog veka, pretvorila se u remetilački faktor", ocenila je.

Ali dodaje da činjenica da je Srbija uglavnom okružena članicama EU i NATO ograničava njen destabilizujući kapacitet.

"A Rusija je ipak daleko i njene tajne službe i prateće dezinformacije imaju ograničeno, mada vrlo opasno dejstvo u Srbiji i regionu", navela je.

A upravo je ruskog predsednika Vladimira Putina Vučić, kako je sam preneo, obavestio o savezu Hrvatske, Albanije i Kosova.

Vučić je sa Putinom razgovarao telefonom 30. marta povodom produženja ugovora o isporuci ruskog gasa, od koga Srbija i dalje dominantno zavisi.