Ekonomija koju pokreću borbe. Od televizijskih ekrana do učionica, sveprožimajući narativ o civilizacijskom sukobu sa Zapadom. Hiljade vojnika s ožiljcima rata, od kojih su neki posle osuda za nasilne zločine izašli su iz zatvora da bi se borili u najkrvavijim bitkama u Ukrajini, vraćaju se u gradove i mesta širom Rusije.
Na ekonomskom forumu predsednika Vladimira Putina u Sankt Peterburgu ranije ovog meseca, crni dim koji je kuljao posle ukrajinskih napada dronovima na naftna postrojenja u blizini njegovog rodnog grada bio je upečatljiv simbol neuspeha s kojima se Rusiju suočava u petoj godini opšte invazije za koju se nadao da će za nekoliko nedelja Kijev dovesti na kolena.
Ti i drugi ukrajinski napadi duboko na teritoriji Rusije poslužili su kao dramatični podsetnici da će za ostvarivanje bilo kojeg od Putinovih glavnih ratnih ciljeva, čak i za zauzimanje celog ukrajinskog regiona Donbas, snage Moskve morati da nastave se bore.
Manje uočljiv na forumu bio je čitav niz unutrašnjih faktora koji za Putina predstavljaju velike smetnje za okončanje rata koji je pokrenuo.
To je mreža koju je sam ispleo i koju će se teško raspetljati, kažu analitičari, bez stvaranja značajnih rizika za Rusiju i za njegov politički status posle više od četvrt veka na vlasti kao predsednik ili premijer.
Putin je zapravo napravio čudovište. Ili, kako su to rekli politikolozi Seva Gunicki (Gunitsky) i Džeremi Moris (Jeremy Morris ) u nedavnom članku u časopisu Forin afers (Foreign Affairs), on je "upao u ratnu zamku koju... niko ne može lako da rasklopi".
"Govorimo o sivoj ekonomiji, tržištima rada, regionalnim budžetima, čak i društvenoj hijerarhiji unutar zemlje – sve je preuređeno oko sukoba", rekao je za RSE Gunicki, šef katedre Džordž Ignatijef za studije mira i sukoba na Univerzitetu u Torontu. "U tom smislu, to je nacionalni institucionalni i ekonomski poredak čija inercija ograničava čak i Putina".
"Zaustavljanje toga značilo bi ekonomske poremećaje, društvena previranja, pa čak i političku krizu s kojom režim jednostavno nije spreman da se suoči", rekao je on.
Od početka invazije velikih razmera, čitavi regioni, industrijski sektori i delovi stanovništva postali su zavisni od novčanih tokova povezanih s ratom, od muškaraca koji stupaju u vojsku zbog visokih plata do proizvođača oružja.
Ti novčani tokovi "ne koriste široj populaciji. Ali za sektore koji zavise od njih – poput industrije naoružanja, koja zapošljava milione – nastavak sukoba je od suštinskog zančaja", rekao je Gunicki. "Svaki poremećaj bi bio duboko destabilizujući".
'Sporo krvarenje'
Okončanje borbi bi mnoge vojnike vratilo kućama s neizvesnom budućnošću, uključujući osuđene kriminalce koji su se uključili u zamenu za slobodu. Veterani zatvora i rata već su počinili niz nasilnih zločina širom Rusije.
"Rusija se suočava s troškovima u svakom slučaju – ali su to veoma različite vrste troškova", rekao je Gunicki. "Troškovi nastavka rata se plaćaju sporo i difuzni su: inflacija, manjak radne snage, stagnacija civila. Troškovi zaustavljanja rata su trenutni i koncentrisani: masovna nezaposlenost, kriza s veteranima i potencijalni kolaps odbrambene industrije".
"Istorijski gledano, režimi skoro uvek biraju sporo krvarenje umesto akutne krize", rekao je on.
Čitajte:
Vladimir Putin i Dan pobjede: Smanjena parada, oslabljeni predsjednik?Dosad se Putin opredeljivao za isti izbor – ili je, u svakom slučaju, odlagao bilo kakvu promenu kursa.
Uprkos tome što Kremlj prikazuje Putina kao odlučnog čoveka od akcije, stručnjak za Rusiju Mark Galeoti (Galeotti) ga opisuje kao nekog neodlučnog ko stalno odlaže donošenje velikih odluka ili promene.
Pored toga, Putin možda strahuje da bi mu obustavljanje borbi sada ostavilo premalo toga da pokaže posle skoro pet godina opšteg rata u kojem su ruske snage ostvarile ograničene dobitke, dok su pretrpele ogromne žrtve – skoro 500.000 poginulih, prema proceni britanske obaveštajne službe u maju.
Damoklov mač
Mnogi su poginuli u dugim, mučnim, smrtonosnim bitkama u Donbasu – Donjeckoj i Luganskoj oblasti na istoku Ukrajine – koje su tamošnje gradove pretvorile u ruševinama. Putin je bez osnova proglasio ta dva regiona, kao i Krim, Zaporožje i Herson, delovima Rusije, stvarajući pritisak na svoju državu da nad njima uspostavi potpunu kontrolu.
"Ako postoji mirovni sporazum koji se ne može da proda kao pobedu, to stvara ogromnu tenziju", rekao je Gunicki za RSE.
"Bilo koje rešenje – čak i prekid vatre – moralo bi da omogući Putinu da ga predstavi kao kredibilnu pobedu, ili barem kao kredibilan prvi korak ka njoj", rekao je on.
To bi mogao biti glavni razlog zašto je Putin izgleda odlučan da zauzme ostatak Donbasa, makar, silom ili diplomatijom: Kremlj je nekoliko puta poručivao da je preduslov za razgovore povlačenje Ukrajine iz strateški važnog dela te teritorije koji Kijev još kontroliše.
Grobovi ljudi koje su ubili ruski vojnici tokom okupacije Buče, blizu Kijeva
Ankete javnog mnjenja pokazuju da većina Rusa favorizuje mirovne pregovore u odnosu na još rata i neki analitičari kažu da bi Putin mogao da proda skoro svaki ishod kao pobedu, ili makar privremenu.
"Uvek moramo da se setimo da Rusija ima mogućnost da proglasi mir u bilo kom trenutku", rekao je Galeoti u svom podkastu 14. juna: Mogla bi reći da se zaustavlja sa zamrznutim položajima na prvoj liniji fronta, ali da zadrži mogućnost obnavljanja ofanzive poput "Damoklovog mača koji visi nad glavom Ukrajine, a samim tim i Zapada".
"U Rusiji... očigledno postoji kampanja unutar određenih elemenata elite, posebno poslovne i tehnokratske elite, da se pokuša ubediti Putina da može da priuštiti da jednostavno proglasi trijumf i okonča rat", rekao je on, dodajući da je Putin, koji je održavao vlast suprotstavljajući rivalske tabore u vladi i bezbednosnim strukturama jedne protiv drugih, "očigledno dozvolio da se to desi".
"Dakle, Putin je spreman da dopusti debatu, ali zasad nema pokazatelja da ta debata menja njegovo mišljenje: on trenutno ili i dalje podržava tvrdnju jastrebova" da će ruske snage ove godine zauzeti ostatak Donbasa ako nastave pritisak, "ili, u najmanju ruku, nije ubeđen u suprotne argumente", rekao je Galeoti. "A u odsustvu bilo kakve Putinove odluke, status kvo preovladava, tako da se rat nastavlja".
'Nova vrsta problema za Putina'
Sem Grin (Sam Green), profesor na Institutu za Rusiju na Kings koledžu u Londonu, takođe je spomenuo mogućnost da bi Putin potencijalno mogao da pokuša da smiri i jastrebove i golubove – ili Grinovim rečima medvede i lisice – tražeći prekid vatre "u kojem Rusija zadržava pretenzije na ukrajinsku teritoriju, a Evropa ostaje mobilisana da obuzda Moskvu i da se suoči s njom ".
Čitajte:
U Rusiji zabeleženo nešto što godinama nije viđeno: Primetan pad Putinovog rejtinga"To bi verovatno moglo da zadovolji lisice, smanjenjem troškova rata, a istovremeno bi zadovoljilo medvede, koji bi dobili nastavak vojnih ulaganja i politički značaj u Rusiji koja je i dalje spremna za sukob", napisao je Grin.
To bi takođe bio manji šok za način na koji Kremlj predstavlja rat kao deo egzistencijalne borbe protiv nemoralnog Zapada koji želi da uništi Rusiju – narativ koji je nametnut društvu na svakom nivou.
Međutim, najverovatniji put Putina "nesklonog riziku" je da nastavi s ratom, napisao je Grin. "Ali ne bi trebalo da se pretvaramo da ta opcija nema troškove za Kremlj".
Iako "postoji mnogo razloga zašto je Putinu lakše da nastavi rat nego da ga okonča", napisao je on, i jastrebovi i golubovi u ruskoj eliti – ili, kako Grin kaže medvedi i lisice – nezadovoljni su statusom kvo.
"Ono što sve više vidimo... jeste da nijedan od tabora ne veruje da trenutno vođenje rata služi njihovim interesima", napisao je Grin. Iako su duboko u raskoraku oko budućnosti, "sve se više slažu da je sadašnjost i neodrživa i nepoželjna. I to stvara novu vrstu problema za Putina."