Tokom više od četvrtine stoljeća na vlasti, ruski predsjednik Vladimir Putin koristio je paradu povodom Dana pobjede kako bi pokazivao vojnu moć zemlje, naglasio svoju dominaciju i iznosio ratoborne narative o Drugom svjetskom ratu i trenutnom geopolitičkom okruženju, često sugerišući da se Moskva bori protiv prijetnje sa Zapada koja odražava onu nacističke Njemačke.
Tokom obilježavanja 80 godina od poraza nacističke Njemačke prošlog 9. maja, Putin je posmatrao sa tribine ispred Lenjinovog mauzoleja dok su vojnici marširali, a vojna vozila s topovskim kupolama, rakete montirane na kamionima i drugo teško naoružanje prolazili Crvenim trgom.
Čak i uz činjenicu da je Putin u desetominutnom obraćanju prošle godine jedva spomenuo rusku invaziju na Ukrajinu, fokusirajući se na davni rat u kojem je Moskva bila pobjednik, a ne na tekući u kojem trpi velike gubitke uz minimalno napredovanje, čini se da će ova godina sigurno biti drugačija.
Najupečatljivije je to što je Ministarstvo odbrane prošle sedmice najavilo da tradicionalna "kolona vojne opreme"neće biti dio ovogodišnje parade. To sugeriše da prvi put od 2009. godine neće biti prikazana vojna vozila niti teško naoružanje.
Ono što će biti prikazano, ove godine još dramatičnije nego prošle, jeste nesposobnost Rusije da pobijedi u ratu za koji je Putin, kada je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., vjerovao da će susjednu zemlju baciti na koljena za nekoliko sedmica.
Umjesto toga, od januara, ruski rat protiv Ukrajine već traje duže od 1.418 dana koliko je Sovjetska armija ratovala protiv Njemačke prije njene kapitulacije 1945., što je nezgodan jubilej za Putina dok predvodi ceremonije obilježavanja poraza nacista.
Najočitiji dokaz ruskih poteškoća u ovom trenutku je i fenomen za koji je Putinov portparol Dmitrij Peskov jasno rekao da stoji iza odluke o smanjenju parade: ukrajinska "teroristička aktivnost", pod čime je očigledno mislio na porast napada dronovima i projektilima kojima je Kijev ciljao rusku naftnu infrastrukturu i vojne objekte.
U prošlosti, Putin je javno umanjivao sugestije da Ukrajina predstavlja prijetnju, više puta tvrdeći da je ono što Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom" na pravom putu i da će Rusija ostvariti svoje ratne ciljeve.
Uoči Dana pobjede, Kremlj je pojačao pritisak. Jednostrano proglasivši primirje za 8–9. maj i ignorišući poziv Ukrajine na primirje koje bi počelo 6. maja, Rusija je odlučila da izjave Volodimira Zelenskog tumači kao prijetnje napadom na Moskvu tokom ceremonija, iako je ukrajinski predsjednik zapravo rekao da se Rusija takvog napada plaši.
Rusija je 6. maja pozvala strane vlade da evakuišu diplomate i građane iz Kijeva, upozorivši da će njihova vojska snažno napasti grad ako Ukrajina bude ciljala Moskvu na "sveti praznik".
Očekuje se mali broj stranih lidera
U takvom kontekstu, prisustvo stranih lidera na paradi vjerovatno će biti znatno slabije nego ranije.
Jedini nacionalni lideri na listi zvanica Kremlja koji dolaze u Moskvu su Aleksandar Lukašenko iz Bjelorusije, slovački premijer Robert Fico, malezijski kralj sultan Ibrahim i predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith. Nije precizirano da li će prisustvovati samoj paradi.
Izostanak svih pet predsjednika centralnoazijskih država sa liste je veoma neuobičajen, a Lukašenko je jedini lider bivše sovjetske republike, osim Rusije, čije je prisustvo potvrđeno, što naizgled naglašava poteškoće Rusije da zadrži uticaj u regionu posljednjih godina.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan, koji je ove sedmice na samitu u Jerevanu ugostio lidere EU i Zelenskog, rekao je da je Putinu prije mjesec dana poručio da će biti zauzet kampanjom za izbore 7. juna i da neće prisustvovati.
Fico, koji se smatra najproruski nastrojenim liderom u EU nakon što je Viktor Orban izgubio izbore u Mađarskoj u aprilu, rekao je da ne planira prisustvovati paradi.
Najveća proslava u historiji: Ples i pjesma na Dan pobjede 1945.
Sigurnost je tradicionalno pojačana na Dan pobjede, ali ove godine postoji novi element: vlada je najavila da će 9. maja pristup mobilnom internetu biti ograničen.
U posljednjim mjesecima, nepopularna gašenja mobilnog interneta, za koja država takođe tvrdi da su potrebna radi ublažavanja sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz Ukrajine, dio su niza događaja koji su uznemirili Ruse i predstavljaju sve veće izazove za Putina kako rat traje, a ruska ekonomija posustaje.
Od Nove godine, sve je više dokaza da rat i njegove posljedice po život u Rusiji potkopavaju Putinov status među elitom i običnim građanima, uz sve glasnije nezadovoljstvo i, prema nekim anketama, pad njegove popularnosti na najniži nivo od početka potpune invazije.
Dokazi su raznoliki, od viralnog video obraćanja influensera koji živi izvan Rusije i izbjegava direktnu kritiku Putina, do nagle transformacije advokata koji je ranije pomagao državi u progonu sada pokojnog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, u protivnika Kremlja koji obećava da će nastaviti s kritikama uprkos tome što je nakon prvog napada na Putina završio u psihijatrijskoj bolnici.
Takođe postoje sve jasniji znakovi sukoba među, i unutar, suparničkih frakcija u vlasti, uključujući Putinovu administraciju, vojsku i sigurnosne službe.
"Po prvi put u godinama rata, moglo bi doći do pomaka…. Donedavno su mnogi pretpostavljali da Putin ima plan, čak i ako je to jednostavno bilo održavanje rata. Sada rastu sumnje da li takav plan uopšte postoji", napisala je na platformi X Tatjana Stanovaja, osnivačica analitičke firme R.Politik.
"Rastu osjećaji u Rusiji da trenutni sistem upravljanja postaje previše štetan i sve više samodestruktivan. Tolerancija prema statusu quo slabi", napisala je, "dok se čini da Putin ili nije sposoban ili nije spreman da preispita svoju politiku."
Plan za puč?
Pet dana prije ruske parade, nekoliko medija pozvalo se na procurjeli dokument neidentifikovane evropske obavještajne službe u kojem se navodi da je Putin pojačao ličnu sigurnost jer strahuje od puča ili pokušaja atentata, posebno onog koji uključuje dronove.
Mediji, uključujući CNN, Financial Times i iStories, pozvali su se na izvještaj za koji tvrde da im je dostavljen pod uslovom anonimnosti od osobe bliske obavještajnoj službi koja ga je izradila. Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi te informacije.
Izvještaji su dodatno podstakli nagađanja o rastućim podjelama među elitom, uključujući i tvrdnje da je dugogodišnji bivši ministar odbrane Sergej Šojgu, sada sekretar Putinovog Vijeća sigurnosti, "povezan s rizikom od puča".
Nekoliko analitičara bilo je skeptično prema navodnom obavještajnom izvještaju, ali mnogi kažu da niz nedavnih događaja ukazuje na ono što je Aleksandar Baunov iz berlinskog Carnegie Russia Eurasia centra opisao kao promjenu u zraku.
"Cijeli državni aparat, mediji, vlada, parlament, crkva i obavještajne službe i dalje pokušavaju riješiti isti problem: sakriti Putinovu grešku iz 2022., ali stvari postaju sve gore", napisao je Baunov. "Putin gubi magiju. Vlast ostaje nedijeljena u njegovim rukama, ali magija moći blijedi."
"Ništa od ovoga ne treba shvatiti kao najavu skorog kraja Putinove vladavine", napisao je krajem prošlog mjeseca autor i analitičar Mark Galeotti u iPaperu.
"Umjesto toga", napisao je, "to pokazuje koliko je potrebno sve više napora za održavanje statusa quo, a jedan od njegovih najvećih aduta, sam Putinov lični autoritet, je u opadanju."