Visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta upozorio je da će Rusija vjerovatno premjestiti snage ka istočnom krilu NATO-a kada se rat u Ukrajini završi, što izaziva zabrinutost da bi baltičke države mogle da se suoče sa intenziviranim vojnim i hibridnim pritiskom Moskve u narednim godinama.
Kristofer Smit (Christopher Smith), zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, rekao je 14. maja američkim zakonodavcima da, iako Rusija trenutno ima "oko 90 procenata svoje borbene moći" posvećene Ukrajini, Moskva će na kraju nastojati da "rebalansira svoje snage i potraži mogućnosti za projektovanje moći, a takođe i stvaranje dilema za NATO".
"Ovo je posebno akutno u baltičkom regionu", rekao je Smit na saslušanju Podkomiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, fokusiranom na bezbjednosne prijetnje sa kojima se suočavaju Estonija, Letonija i Litvanija.
Iako američki zvaničnici godinama upozoravaju na prijetnje koje Rusija predstavlja baltičkim državama i istočnom krilu NATO-a, saslušanje je istaklo rastuću zabrinutost u Vašingtonu i među saveznicima NATO-a da bi takva opasnost mogla postati mnogo neposrednija ako se u Ukrajini postigne prekid vatre ili dogovoreno rješenje.
Čitajte:
Kongres SAD-a odobrio sredstva za Baltik dok Rusija testira istočno krilo NATO-aDan nakon saslušanja, američki zakonodavci su oštro kritikovali odluku Pentagona da otkaže planove za raspoređivanje 4.000 američkih vojnika u Poljsku, koja se graniči sa Litvanijom, kao i sa ruskom baltičkom eksklavom Kalinjingradom i moskovskim vojnim saveznikom Bjelorusijom.
Odluka koju je potvrdio vršilac dužnosti načelnika Generalštaba američke vojske u svjedočenju pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma 15. maja, donesena je dvije nedjelje nakon što je Pentagon objavio da povlači 5.000 vojnika iz Njemačke.
Prema Rojtersu, visoki američki zvaničnik rekao je da bi povlačenje iz Njemačke smanjilo prisustvo američkih trupa u Evropi otprilike na nivo prije nego što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Republikanski poslanik Kit (Keith) Self iz Teksasa, koji predsjedava Potkomitetom za Evropu, rekao je na saslušanju 14. maja da Rusija već obnavlja svoju vojsku dok nastavlja da vodi rat u Ukrajini.
"Kada se ovaj rat završi, postoji realan rizik da Rusija može da postavi svoje borbene trupe na granice baltičkih republika", rekao je Self. "Istorija sugeriše da prekid sukoba u Ukrajini neće smanjiti rusku prijetnju. Umjesto toga, može je jednostavno preusmjeriti."
Smit je rekao da je prijetnja već vidljiva kroz ruske sajber napade, sabotažne operacije i hibridne taktike usmjerene ka baltičkom regionu.
"Trebalo bi da očekujemo da Rusija rebalansira svoje snage", rekao je, dodajući da Moskva već koristi "hibridne operacije protiv baltičkih država" kako bi izvršila pritisak na saveznike u NATO-u.
Čitajte:
Hibridni rat na vratima NATO-a: Kongresmen Wesley Bell o Baltiku, Rusiji i odlučnosti SADNATO linija fronta
Zakonodavci obje američke stranke više puta su opisivali Estoniju, Letoniju i Litvaniju kao uzorne saveznike u NATO-u, ističući njihov visok nivo izdataka za odbranu i snažnu podršku Ukrajini.
Sve tri baltičke zemlje su na dobrom putu da ispune zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da članice NATO-a troše 5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, rekao je Smit, a Letonija je postala prva zemlja NATO-a koja se pravno obavezala na taj cilj.
Baltičke države su takođe donirale velike dijelove svojih odbrambenih budžeta Ukrajini od invazije Rusije 2022. godine.
Demokratski poslanik Bil Kiting (Bill Keating) iz Masačusetsa rekao je da su tri zemlje pružile podršku ekvivalentnu otprilike 13 odsto njihovih godišnjih izdataka za odbranu.
"Da bi smo pratili donaciju Estonije Ukrajini kao procenat BDP-a, Sjedinjene Države bi morale da obezbijede više od bilion dolara", rekao je Kiting.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zabrinutost na Baltiku posle američkog pauziranja pomoći Ukrajini
Smit je nazvao baltičke zemlje "jednim od najpro-transatlantskijih i proameričkih glasova u Evropi" i rekao da one dosljedno podržavaju Vašington u pogledu potrošnje za NATO, energetske bezbjednosti i podrške Ukrajini.
"Partnerstva Sjedinjenih Država sa baltičkim zemljama su jaka, trajna i strateški vitalna", rekao je on.
Zvaničnik je istakao raspoređivanje njemačke brigade u Litvaniju, misije NATO-a za kontrolu vazdušnog prostora i multinacionalne borbene grupe širom Baltika kao dokaz da savez jača odvraćanje u regionu.
"Planiranje snaga NATO-a je neophodno", rekao je Smit. "Važno je da je NATO premjestio snage kako bi obezbijedio kapacitet odvraćanja raspoređen napred."
Ipak, nekoliko demokrata je više puta vršilo pritisak na zamjenika pomoćnika državnog sekretara Smita zbog izvještaja da su neke isporuke oružja baltičkim zemljama odložene zbog vojnih obaveza SAD povezanih sa sukobom sa Iranom.
Smit je priznao kašnjenja koja utiču na "određenu municiju", ali je rekao da je Vašington i dalje posvećen isporuci sistema naoružanja koje su kupili baltički saveznici.
"Veoma naporno radimo kako bismo osigurali da se te isporuke što prije vrate u funkciju", rekao je.
Hibridno ratovanje
Veći dio saslušanja bio je fokusiran na hibridne prijetnje, uključujući sajber napade, upade dronova, sabotažu podvodne infrastrukture i kampanje dezinformisanja za koje se krive Rusija i Bjelorusija.
Smit je rekao da su NATO i baltičke zemlje sve više fokusirane na odbranu od ratovanja dronovima i sajber operacija, što su lekcije direktno izvučene sa bojnog polja u Ukrajini.
"Letonija je, na primjer, najveći proizvođač dronova u Evropi, odmah poslije Ukrajine", rekao je on. Baltičke države su takođe agresivno preduzele mere kako bi smanjile zavisnost od Rusije i Kine, rekli su zakonodavci i zvaničnici.
Čitajte:
Smith: Hibridne prijetnje ranjavaju demokratijuSmit je rekao da su baltičke zemlje prekinule sav uvoz energije iz Rusije u februaru 2025. godine i da sada oko 80% svog uvoza tečnog prirodnog gasa nabavljaju iz SAD.
Takođe je upozorio da baltičke vlade sve više posmatraju Kinu kroz prizmu podrške Pekinga ratnim naporima Moskve.
"Kina obezbjeđuje oko 80% robe dvostruke namjene za rusku odbrambenu industrijsku bazu", rekao je Smit. "Kao rezultat toga, izvlače zaključke i hlade svoje ekonomske odnose sa Kinom."
Mirovni pregovori o Ukrajini
Saslušanje je takođe otkrilo podjele oko načina na koji je Trampova administracija vodila pregovore usmjerene na okončanje rata u Ukrajini.
Demokrate su više puta dovodile u pitanje da li Vašington vrši dovoljno snažan pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Na pitanje da li Ukrajina ili NATO mogu vjerovati Putinu da će poštovati mirovni sporazum, Smit je rekao da bi se Kijev vjerovatno oslanjao na bezbjednosne aranžmane, a ne samo na uvjeravanja Moskve.
"Svakako sumnjam da bi Ukrajina vjerovala Putinovoj riječi u sporazumu", rekao je Smit.
Tvrdio je da bi najjače dugoročno sredstvo odvraćanja bila "jaka, dobro naoružana, tehnološki napredna ukrajinska vojska".
Smit je odbio da razgovara o detaljima tekućih pregovora, ali je rekao da je postignut napredak u razmjeni zarobljenika i razgovorima o "sigurnom miru".
Dana 15. maja, Ukrajina i Rusija su potvrdile da je 205 zarobljenika sa obje strane razmijenjeno kao dio sporazuma povezanog sa privremenim prekidom vatre koji je prošle nedjelje posredovao Tramp.
"Sto posto smo posvećeni postizanju mirnog rješenja ovog rata", rekao je Smit.