Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Smith: Hibridne prijetnje ranjavaju demokratiju


Sajber napad, ilustracija

"Suština moderne propagande nije samo dezinformisanje ili nametanje svog interesa, već iscrpiti vaše kritičko mišljenje, uništiti istinu" – taj tvit Garija Kasparova može biti jedna od kockica u slaganju mozaika hibridnih prijetnji, pojma koji se sve češće koristi u političkom rječniku, ocjenjuju stručnjaci.

Hibridne prijetnje su koordinisane i sinhronizovane akcije različitim sredstvima kojima se cilja ranjivost demokratskih država i njihovih institucija; cilj je da se utiče na različite stadijume donošenja odluka na lokalnom, državnom ili institucionalnom nivou, a da se pritom favorizuju ili postižu stateški ciljevi onog koji proizvodi hibridne prijetnje – to je definicija koju navodi Hybrid CoE (Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats) – Centar eksperata i stručnjaka koji rade na jačanju kapaciteta država članica i saradnji Evropske unije (EU) i NATO-a u borbi protov hibridnih prijetnji. U njegov rad je uključeno dvadeset evropskih država i SAD-a.

Direktorica Strateškog istraživanja i odgovora u Hybrid CoE centru, dr. Hana Smit (Hanna Smith) kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se kao najčešća sredstva za sprovođenje hibridnih prijetnji koriste "korupcija, ucjenjivanje, ekonomski i politički pritisak, dezinformisanje, sajber napadi, meka moć, na primjer, kroz kulturu, religiju, diplomatiju".

"Stoga, ne možemo govoriti o nečemu što bi bilo najčešće sredstvo hibridnih prijetnji, jer se taj mehanizam uvijek namjenski 'kroji' tako da odgovara cilju. Svaka zemlja, ako hoćete da uzmete države za primjer, iskusiće ove prijetnje na drugačiji način. Pritom, veoma je važno razumjeti da je hibridni uticaj prinudan i prikriven, stoga nelegitiman. Poređenja radi, uobičajena diplomatija ili poslovna saradnja su primjeri legitimnih oblika uticaja kroz aktivnosti koje nemaju zlu namjeru da potkopaju metu", kaže Smit.

Smit (na fotografiji): Hibridni uticaj je prinudan i prikriven
Smit (na fotografiji): Hibridni uticaj je prinudan i prikriven

Među oblicima hibridnih prijetnji je i širenje dezinformacija.

Da se pojedine evropske zemlje godinama institucionalno bave ovim problemom pokazuje primjer Švedske, čija je vlada prije pet godina oformila Agenciju za nepredviđene civilne situacije (MSB) kako bi se bavila neprijateljskim informacionim kampanjama iz inostranstva, prema kojima se ta zemlja odnosi kao prema nacionalnom bezbjednosnom riziku.

MSB definiše dezinformacije kao netačne ili manipulisane informacije čija je namjera obmanjivanje javnosti, a mogu se koristiti za promovisanje lažnih priča, sijanje konfuzije ili diskreditovanje legitimnih informacija, pojedinaca i organizacija.

Iako dezinformacije nisu novost u svijetu hibridnih prijetnji, one su u internetu dobile moćno sredstvo za brzo širenje. Kako to izgleda u praksi, može se pročitati u analizi "Adresiranje hibridnih prijetnji" koja među primjerima navodi i događaj iz maja 2016. godine kada je Fejsbuk stranica Srce Teksasa pozvala oko četvrt miliona svojih sljedbenika da demonstriraju protiv navodne kulturne prijetnje – biblioteke koju je otvorila džamija u Hjustonu.

Dok je sa te stranice poručivano "Zaustavite islamizaciju Teksasa", sa jedne druge je, navodno povezane sa Ujedinjenim Muslimanima Amerike (UMA), objavljeno da se planira kontramiting na istom mjestu i u isto vrijeme.

Međutim, bila je riječ o stranici koja nije pripadala UMA, a oba protesta, i za i protiv, organizovali su ruski trolovi; zbog političke podijeljenosti u zemlji, protesti su lako mogli završiti nasiljem, navodi se u analizi koju potpisuje grupa autora (Gregory F. Treverton, Andrew Thvedt, Alicia R. Chen, Kathy Lee i Madeline McCue), a koja je objavljena u saradnji Swedish Defence University, Center for Assymetric Threat Studies i Hybrid CoE.

Kakav bi trebao biti institucionalni odgovor na hibridne prijetnje i dezinformacije?

"Odgovor institucija, ali takođe i države ili manjih činilaca, treba biti opsežan pristup problemu, odnosno zajedničko djelovanje kako bi odgovor na hibridne prijetnje bio koordiniran. Uopšteno govoreći, cilj dezinformacije je da potkopa demokratske procese, naruši povjerenje u institucije i slobodne medije. Prvi korak u odgovoru institucija na takve prijetnje je podizanje svijesti o problemu i osposobljavanje službenika za prepoznavanje dezinformacija, ciljeva i taktika koje se koriste za njihovo širenje. Važno je znati ko ih širi, koji su motivi i, što je najvažnije, kakav je učinak dezinformacija na javni diskurs i demokratske procese", ističe Smit.

RSE: A što bi trebao biti odgovor medija?

Smit: Presudno je da novinar zna kako djeluje dezinformacija, koje su njene taktike i zašto je to tako efikasno sredstvo za deformisanje javne debate, kako ne bi nehotice širio lažne vijesti ili narative. Uloga medija je i da podignu svijest javnosti o problemu i da građanima pruže kvalitetne informacije.

RSE: S obzirom da proizvođači hibridnih prijetnji pokušavaju da ih kreiraju tako da one budu teško detektovane, kako ih prosječan građanin može prepoznati?

Smit: Hibridna prijetnja će pokušati dugo vremena da bude ispod linije detekcije, tako da je čak ni sigurnosne strukture ne detektuju. Stoga je još teže da je prepozna prosječan građani. Za to je potrebno znati ne samo što se dešava u bezbjednosnom smislu u vašem ličnom okruženju, već i u širem kontekstu, te međunarodnoj politici. To nam može pomoći da na individualnom novou razumijemo te opasnosti sa kojima se suočavamo u raznim zemljama kada je riječ o bezbjednosnim prijetnjama.

Uloga nacionalnih vlasti i institucija je da analiziraju ambijent. Takođe je njihova odgovornost da podignu svijest o hibridnim prijetnjama i pokrenu javnu raspravu kako bi građani bili svjesniji različitih prijetnji i akcija koje vlasti poduzimaju kako bi se suprotstavile tim prijetnjama. Vrlo je važno da građani mogu vjerovati vlastima i njihovom djelovanju. I, ponavljam, u svemu tome je veoma važna i uloga medija, zaključuje Smit.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG