Dostupni linkovi

Hibridni rat na vratima NATO-a: Kongresmen Wesley Bell o Baltiku, Rusiji i odlučnosti SAD

Pripadnici 4. lovačkog puka iz baze Simor Džonson u SAD i 48. lovačkog puka iz baze Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Lejkenhit u Engleskoj, stižu u vazduhoplovnu bazu Amari u Estoniji, 24. januara 2022.
Pripadnici 4. lovačkog puka iz baze Simor Džonson u SAD i 48. lovačkog puka iz baze Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Lejkenhit u Engleskoj, stižu u vazduhoplovnu bazu Amari u Estoniji, 24. januara 2022.

Dok je pažnja SAD i sveta podeljena na više geopolitičkih žarišta, u Predstavničkom domu američkog Kongresa je napredovao predlog zakona usmeren na bezbednost severoistočnog krila NATO-a, odnosno baltičkih država.

Prošle nedelje, Odbor za spoljne poslove Predstavničkog doma glasao je sa 41 prema tri za usvajanje Zakona o proceni bezbednosti Baltika, čiji je glavni predlagač kongresmen Vesli Bel (Wesley Bell), demokrata iz Misurija.

Dvostranački predlog je osmišljen kako bi osigurao da SAD imaju jasno razumevanje "novih vojnih, sajber, hibridnih i političkih pretnji" s kojima se suočavaju Estonija, Letonija i Litvanija, i da ojača kolektivnu odbranu NATO-a u napetim vremenima.

U intervjuu za RSE 28. aprila, Bel je govorio o ulozi istočnog krila NATO-a u obuzdavanju ambicija ruskog predsednika Vladimira Putina, kako rat u Ukrajini oblikuje dugoročnu bezbednost regiona, implikacijama saradnje Rusije i Irana i zašto veruje da SAD moraju da stoje uz svoje saveznike.

RSE: U praktičnom smislu, kako vaš zakon o bezbednosti Baltika menja bezbednosnu računicu za one koji žive na istočnoj ivici NATO-a i koji sa sve većom zabrinutošću posmatraju linije fronta u Ukrajini?

Vesli Bel: Sa stanovišta šire slike, važno je da stojimo uz naše saveznike koji stoje uz nas, i važno je da budemo pouzdani partneri našim pouzdanim partnerima. Ovaj predlog zakona zahteva od našeg Stejt departmenta, u koordinaciji s Ministarstvom odbrane, da dostavi sveobuhvatni izveštaj Kongresu u roku od 180 dana. Taj izveštaj će proceniti vojne, sajber, hibridne i političke pretnje s kojima se suočava baltički region.

Izveštaj ima za cilj da identifikuje akcije za jačanje odbrambene saradnje SAD i Baltika, koja je toliko važna – ne samo za naše baltičke prijatelje, već i za našu nacionalnu bezbednost. To su oblasti u kojima moramo da pojačamo (angažovanje).

RSE: Zakoni često prate promenu u okruženju pretnji. Koji su specifični znaci upozorenja ili obaveštajni trendovi učinili Zakon o proceni bezbednosti Baltika hitnim prioritetom za vas upravo sada?

Bel: Ne znam da li se toliko radi o znacima upozorenja koliko o potrebi da se osigura da prepoznamo zašto smo bili u stanju da izbegnemo šire sukobe poslednjih 80 godina. NATO je veliki deo toga. Naši saveznici i partneri u NATO-u, uključujući i one u baltičkom regionu, ključni su ne samo za našu nacionalnu bezbednost, već i za međunarodnu bezbednost.

Važno je da se oslonimo na naše saveze, da stojimo uz naše saveznike i da pokažemo koliko su ti odnosi važni, jer su naši postupci zaista važni.

RSE: Glasanje na odboru sa 41-3 je redak primer dvostranačkog jedinstva u današnjem Vašingtonu. Šta ovaj prevlađujući konsenzus signalizira Kremlju o posvećenosti SAD regionu?

Bel: Važno je da kada pogledamo naše zajedničke protivnike – Putina u Rusiji – i sukob koji vidimo u Ukrajini, bude jasno da je Ukrajina na prvoj liniji fronta Putinovih širih ciljeva.

Ako pogledate mapu, baltički region – Estonija, Letonija i Litvanija – ključan je za našu odbranu, naš otpor i naše napore da osujetimo njegove namere. Zato je važno da stojimo uz naše saveznike koji stoje uz nas i da nastavimo da budemo pouzdani partneri kakvi treba da budemo.

Kako idemo napred, moramo poslati jasnu poruku, ne samo našim saveznicima već i našim protivnicima, da je, suočeni sa zajedničkim izazovima, neophodno da stojimo uz naše partnere.

RSE: Ljudi u tom delu sveta se dugo suočavaju sa sajber napadima, prekidima GPS signala i dezinformacijama. Kako ovaj predlog zakon osnažuje SAD da prevaziđu pružanje tradicionalne vojne pomoći i zapravo se suprotstave tim sofisticiranim hibridnim pretnjama?

Bel: To je upravo ono što ovaj zakon želi da reši. Moramo prepoznati da izazovi nisu ograničeni samo na tradicionalno bojno polje.

Kada razmišljamo o sajber pretnjama, hibridnim pretnjama i nevojnim taktikama poput propagande i drugih metoda koje koriste zemlje poput Rusije, pa čak i Kine, moramo da investiramo u našu infrastrukturu i da je diversifikujemo kako bismo bili sigurni da ćemo odgovoriti na ove raznovrsne izazove.

Važno je da razumemo jedinstvene pretnje koje naši protivnici primenjuju, bilo u sajber prostoru, kroz hibridne taktike ili kroz nevojne političke napore poput dezinformacija.

Moramo se suočiti s tim pretnjama ozbiljno i jasno, s jasnim pogledom na ono s čime se suočavamo, kako bismo bili potpuno spremni. Mnogi izazovi s kojima se suočavamo protežu se daleko izvan tradicionalnog bojnog polja i moramo biti spremni za sve njih.

Pratite nas na Telegramu

RSE: U tom smislu, niste se fokusirali samo na Rusiju u ovom predlogu zakona; pomenuli ste Kinu, Iran, Severnu Koreju i Belorusiju. Da li vidimo neku vrstu koordinisanog bloka ili preklapanja pretnji sa zajedničkim interesima tih aktera?

Bel: Vidimo određeni nivo saradnje među tim zlonamernim akterima i moramo biti spremni da se suočimo s tim izazovima, tato što je to upravo ono što naši protivnici rade.

Putin je bio veoma jasan u vezi sa svojim ciljevima i moramo da stanemo uz demokratije. Imao sam priliku da se sastanem s mnogim našim saveznicima širom sveta otkako sam ušao u Kongres i mislim da je važno da svi razumemo pretnje s kojima se suočavamo i da im se zajedno suprotstavimo.

RSE: Posebno kada je reč o Rusiji i Iranu, koliko njihova saradnja, ne samo u istočnoj Evropi već i na Bliskom istoku, menja stratešku sliku za NATO i transatlantsko jedinstvo?

Bel: To naglašava potrebu da se ti odnosi još više ojačaju. Iran je, znamo, loš akter i vodeći sponzor terorizma, ne samo na Bliskom istoku već i širom sveta. Takođe znamo da Rusija sarađuje s Iranom.

Ne smemo se zavaravati da ove pretnje posmatramo izolovano. Mnogi naši protivnici koordiniraju i sarađuju. Zato je još važnije da pojačamo naša partnerstva i stanemo uz naše saveznike, jer niko to ne može sam.

RSE: Vraćajući se na Ukrajinu: Ako Rusija ne bude zaustavljena tamo, koliko ozbiljno treba da shvatimo rizik od širenja tog sukoba dalje na zapad?

Bel: Jedna od ključnih pouka koju sam izvukao iz sastanaka sa svetskim liderima i službe u oružanim snagama jeste da je demokratija teška. Kada imamo saveznike s funkcionalnim demokratijama, moramo ih potpuno zaštititi.

Zato mi je bilo toliko važno da predložim ovaj zakon. Baltičke države – Estonija, Letonija i Litvanija - naši su saveznici i suštinski je važno da stojimo uz njih. Znamo koji su Putinovi ciljevi i moramo se braniti od njih svim sredstvima koja su nam dostupna.

RSE: Da li u Vašingtonu postoji jasno razumevanje da će ishod u Ukrajini oblikovati dugoročnu bezbednost u celom regionu?

Bel: Da, mislim da ogromna većina članova Kongresa s obe strane razume koliko je važna odbrana Ukrajine – kao i baltičkih država – zbog čega je ovaj zakon usvojen tako velikom većinom.

RSE: Ljudi koji žive blizu ruskih granica već su ranije čuli obećavajuće izjave sa Zapada. Koja je vaša poruka večeras o posvećenosti i istrajnosti Amerike u ovom regionu?

Bel: Kao Amerikanci, razumemo da imamo ključnu ulogu širom sveta, ali takođe prepoznajemo da ne možemo i ne treba da budemo sami. Važno je da stojimo uz naše partnere i saveznike.

Onima koji žive u tim regionima i širom sveta, želim da znaju da imaju pouzdanog partnera u Sjedinjenim Državama. Svesni smo koliko su važne naše zajedničke vrednosti i da moramo da stojimo zajedno. O tome se radi u ovom zakonu.

Intervju je priređen radi dužine i jasnoće.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG