Svi koji "uprljaju značku" biće otpušteni i uhapšeni.
To su poruke državnog vrha Srbije nakon hapšenja tadašnjeg načelnika beogradske policije zbog sumnje da je prikrivao ubistvo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na obeležavanju Dana policije 31. maja da policija mora da "štiti najviše vrednosti društva".
Resorni ministar Ivica Dačić izjavio je da je u 2025. godini procesuirano više od 200 policajaca, od koji je 20 odsto bilo na rukovodećim mestima.
Dodao je i da je to najveći broj od kako je 2006. osnovan Sektor unutrašnje kontrole u policiji. Nije, međutim, naveo zbog čega su procesuirani.
"Broj može zvučati impresivno, ali bez podataka o tome za koja su dela procesuirani i kakvi su ishodi tih postupaka, teško je proceniti stvarni značaj tih podataka", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Slučaj bivšeg prvog čoveka beogradske policije Veselina Milića nije prvi u čijem su se centru našli čelni ljudi policije.
Dokle je stigla istraga o ubistvu na Senjaku?
Veselin Milić uhapšen je 15. maja nakon što je tri dana ranije u restoranu u beogradskom naselju Senjak posle pucnjave nestao Aleksandar Nešović kojeg mediji povezuju sa organizovanim kriminalom.
Ulaz u restoran u beogradskom naselju Senjak gde je 12. maja ubijen Aleksandar Nešović, 15. maj 2026.
Nešovićevo telo pronađeno je posle nekoliko dana u zakopanom buretu pedesetak kilometara od Beograda.
Višestruko odlikovani policajac koji je bio i savetnik predsednika Srbije osumnjičen je da je pomagao u prikrivanju ubistva.
Pored Milića, uhapšena su i tri policajca koji su bili u njegovom obezbeđenju.
Dve nedelje posle hapšenja, Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 29. maja da je izvršen pretres Milićevog stana i njegovih službenih prostorija.
Nekoliko dana kasnije, Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da su dva beogradska policajca uhapšena zbog sumnje da su jednoj osobi omogućili da nabavi vatreno oružje, iako su mu druge policijske uprave to ranije odbile iz bezbednosnih razloga.
Iz policije za RSE nisu potvrdili navode pojedinih medija da je reč o policajcima koji su povezani sa Milićem.
Smenjeni načelnik beogadske policije Veselin Milić na dodeli državnog odlikovanja 29. juna 2021.
Vlast je nakon ubistva na Senjaku najavila "čišćenje redova policije".
"Takve najave smo i ranije slušali nakon velikih afera, ali policijske istrage su uglavnom bile selektivne, a rezultati ograničeni i bez dubljih institucionalnih reformi", rekla je za RSE Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Čitajte:
Da li najavljeni zakon može da 'očisti' policiju Srbije od kriminala?Dijana Hrkalović četiri godina pred sudom
Nakon skoro tri godine suđenja, postupak protiv bivše državne sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova Dijane Hrkalović krenuo je ispočetka u martu ove godine.
U tri različita slučaja optužena je da je uticala na svoje saradnike da postupe suprotno službenom položaju.
U jednom od njih, tražila je da se sudu i tužilaštvu ne dostavi izveštaj o veštačenju telefona Veljka Belivuka kojem se tada sudilo za ubistvo.
Belivuk je kasnije uhapšen i optužen za organizovani kriminal, više ubistava, otmicu, prodaju droge i nedozvoljeno nošenje i promet oružja.
Dijana Hrkalović dolazi na suđenje u Specijalni sud u Beogradu, 14. oktobar 2022.
Sud u Beogradu prvobitno je osudio Hrkalović na 16 meseci zatvora da bi Apelacioni sud u decembru 2025. tu presudu ukinuo i naložio novo suđenje.
Hrkalović se u javnosti pominjala kao osoba koja gaji bliske veze sa pripadnicima kriminalnih grupa, dok je ona te navode negirala.
Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi da slučaj nekada bliske saradnice tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića pokazuje da su "policija i tužilaštvo pod snažnim političkim uticajem".
"Upravo zbog toga javnost ni danas nema odgovore na mnoga pitanja o vezama Dijane Hrkalović sa kavačkim kriminalnim klanom i umešanost u brojnim ubistvima pripadnika škaljarskog klana", dodaje.
Kavački i škaljarski klan su dve suprotstavljene kriminalne grupe iz okoline Kotora u Crnoj Gori, čiji sukob traje od 2014.
Od tada je u međusobnim obračunima na teritoriji Crne Gore, Srbije i drugih država ubijeno više 70 ljudi, o čemu je RSE pisao u Crnoj knjizi: Ubistva s mafijaškim potpisom.
Čitajte:
Pet stvari koje bi trebalo znati o slučaju Dijane HrkalovićU postupku protiv Dijane Hrkalović sudi se i bivšem načelniku Službe za specijalne istražne metode Dejanu Milenkoviću. Optužen je da je brisao video-snimke, manipulisao njima i dokaznim materijalom ključnim za rasvetljavanje ubistava i uličnih likvidacija.
Trećeoptuženi, bivši načelnik novosadske policije Milorad Šušnjić, pravosnažno je osuđen na četiri godine zatvora jer je kriminalca Darka Eleza stavio na fiktivne mere kako bi ga zaštitio od istraga.
Uz optužbe za trgovinu uticajem sudilo se i bivšem zameniku načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Goranu Papiću, takođe bliskom saradniku bivšeg ministra policije.
Optužen je da je, mimo propisa, 2020. godine naredio da se Marku Miljkoviću, kasnije optuženom članu Belivukove kriminalne grupe, vrati oduzeto blindirano vozilo.
Osuđen je 2023. na dve godine zatvora i deset godina zabrane rada u policiji.
Papić je u odvojenom slučaju osuđen i na godinu dana kućnog pritvora zbog zlostavljanja i mučenja vlasnika jednog beogradskog restorana.
Slučaj Jovanjica bez epiloga
Reč je o jednoj od najvećih afera koja je potresla bezbednosne strukture u Srbiji, a koja za sada nema epilog.
Policija je novembra 2019. na poljoprivrednom dobru za uzgoj organske hrane Jovanjica u blizini Beograda pronašla ilegalnu laboratoriju za proizvodnju kanabisa.
Zaplenjeno je 1,6 tona marihuane, uhapšeni su vlasnik imanja Predrag Koluvija i zaposleni.
Među optuženima u tom slučaju su i policajci, pripadnici Bezbednosno-informativne agencije i Vojnoobaveštajne agencije.
Tužilaštvo ih tereti da su pružali fizičku zaštitu imanju, obezbeđivali prevoz droge i Koluviji dostavljali poverljive operativne podatke i službene informacije.
Čitajte:
Tone droge i karteli: Zaplene koje se pamte na Zapadnom BalkanuInspektori koji su krajem 2019. otkrili plantažu marihuane, šef Četvrtog odeljenja beogradske policije za droge Slobodan Milenković i njegov kolega Dušan Mitić smenjeni su 2023. sa tih pozicija.
Ključni su svedoci u sudskom procesu protiv okrivljenih, a zbog pretnji koje su dobijali imaju policijsko obezbeđenje.
Protiv trećeg inspektora Milana Isakova, koji je takođe svedočio u ovom predmetu, pokrenut je postupak zbog navodne zloupotrebe službenog položaja u odvojenom slučaju. Isakov je te optužbe ocenio kao vid pritiska. Suđenje je u toku.
Isaković je tokom svedočenja Jovanjicu nazvao "fabrikom droge državnih službi" i optužio vlast da pokušava da sve zataška.
Čitajte:
Skup podrške inspektorima koji su otkrili slučaj 'Jovanjica' ispred suda u BeograduMaja Bjeloš iz BCBP-a navodi da smena policajaca koji su otkrili Jovanjicu "ukazuje na to da su akteri organizovanog kriminala politički zaštićeni".
Iz vladajuće Srpske napredne stranke su radnije negirali umešanost vlasti u ovaj slučaj. Na pitanja RSE u vezi sa ovim optužbama nisu odgovorili.
Afera Dačić - Miša Banana
I aktuelnog ministra policije Ivicu Dačića pratila je afera koja ga povezuje sa organizovanim kriminalom.
U javnost su 2015. godine dospeli snimci i fotografije njegovih susreta sa Rodoljubom Radulovićem, poznatim kao Miša Banana, koji je bio pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića.
Sastanci su se, kako je tada navela Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), dešavali 2008. i 2009. godine. Dačić je u to vreme bio na mestu ministra policije.
Nakon objavljenih snimaka, Dačić je rekao da Radulovića tada nije bilo u bazama kriminalnih grupa MUP-a.
Rekao je i da ga službe nisu obavestile da je on bezbednosno opasna ličnost za zemlju.
Radulović, koji se nalazi u bekstvu, kao član grupe Darka Šarića 2022. osuđen je na 11 godina zatvora zbog šverca kokaina iz Latinske Amerike u Zapadnu Evropu.
Darko Šarić i veze sa policijom
Veze policije i vođe međunarodne kriminalne organizacije Darka Šarića dokazane su na sudu.
Šarić je u aprilu 2025. osuđen na šest godina zatvora u postupku koji se vodio protiv njega i njegovih saradnika za planiranje ubistva i diskreditaciju svedoka saradnika.
U ovom slučaju osuđena su i trojica pripadnika MUP-a za pomaganje Šarićevoj kriminalnoj grupi, zloupotrebu službenog položaja i odavanje poverljivih informacija.
Darko Šarić u Specijalnom sudu za organizovani kriminal u Beogradu, 24. marta 2014.
Suđenje Šariću zbog šverca 5,7 tona kokaina je jedan od najvećih slučajeva protiv organizovanog kriminala koji je vođen u Srbiji.
Pravosnažnom presudom u maju 2022. osuđen je na 14 godina zatvora.
Sudi mu se i za pranje novca, kao i za organizovanje ubistava vođa škaljarskog klana u Grčkoj 2020. godine.
Čitajte:
Rat klanova: Likvidacije i pred porodicamaO vezama Šarića i policije govorilo se i 2014. godine. Petorica šefova policijskih uprava smenjeni su nakon što je Šarić jednog od njih na sudu imenovao kao "korumpiranog policajca".
Državni vrh je kao zvaničan razlog za hitne smene naveo njihovo navodno mešanje u politiku i medije, kao i njihove navodne kontakte sa optuživanim narko-dilerom.
Smenjeni policajci tvrdili su da se radi o montiranoj medijskoj kampanji kriminalaca.
Unapređenje nakon optužbi
Među pripadnicima MUP-a koji su se našli na meti optužbi je i policajac Marko Kričak.
Studentkinja Nikolina Sinđelić optužila ga je za pretnje silovanjem i preteranu upotrebu sile nakon privođenja tokom antivladinog protesta u Beogradu u avgusta 2025. godine.
Protest podrške u Beogradu "Svi smo mi Nikolina" studentkinji Nikolini Sinđelić posle njenih izjava o policijskom nasilju i pretnje silovanjem, 19. avgusta 2025.
O policijskoj brutalnosti u javnosti su govorili i drugi koji su, zajedno sa njom, privedeni tog dana.
Kričak je tada bio na mestu komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata.
Dok je deo javnosti zahtevao njegovu smenu i sankcionisanje policajaca, MUP je odbacivao optužbe.
Pola godine kasnije, u decembru 2025, Kričak je postavljen na mesto načelnika Uprave kriminalističke policije.
Smrt u pritvoru
Duže od dve godine nije utvrđeno kako je u policijskom pritvoru u Boru preminuo brat jednog od osumnjičenih za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić.
Nakon što mu je u aprilu 2024. određeno zadržavanje zbog sumnje da je pomogao svom bratu nakon ubistva, policija je saopštila da je iste noći preminuo "prirodnom smrću".
Nakon što je nedeljnik "Radar" objavio da je obdukcija pokazala da je umro od posledica prebijanja, MUP je saopštio da je, po nalogu tužilaštva, započeta istraga.
Policija u Boru nakon nestanka dvogodišnje Danke Ilić, 26. mart 2024.
"Ukoliko bude ustanovljeno da je bilo zloupotreba i prekoračenja ovlašćenja biće pokrenute mere protiv onih koji su prekršili zakon i policijsku etiku", naveli su tada.
Šta je ustanovljeno, do danas nije poznato.
Tužilaštvo u Nišu, koje je preuzelo slučaj, nije odgovorilo na pitanja RSE.