Lideri NATO-a sastaju se 7. i 8. jula u turskoj prestonici Ankari na godišnjem samitu Alijanse u senci rata u Iranu i američkih žalbi da svi evropski saveznici ne podnose podjednak teret kad je reč u izdvajanjima na odbranu.
Očekuje se da će američki predsednik Donald Tramp (Trump) imati oštre komentare na račun nekoliko evropskih kolega kad se budu sastajali na večeri prvog dana, a zatim na očekivanom tročasovnom zasedanju Severnoatlantskog saveta drugog i poslednjeg dana.
Sledi šest stvari na koje treba obratiti pažnju tokom dvodnevnog sastanka.
Odbrambena potrošnja
Nema greške: Ovaj samit će biti obeležen odbrambenom potrošnjom.
Na prošlogodišnjem skupu u Hagu, Alijansa je svečano pristala da će svih 32 saveznika do 2035. trošiti pet odsto BDP-a na odbranu, pri čemu će 3,5 odsto toga biti takozvani "tvrda odbrambena potrošnja", kao što je kupovina oružja i druge vojne opreme. Preostalih 1,5 odsto bi zatim moglo biti posvećeno investicijama koje pomažu u jačanju vojnih kapaciteta, kao što je infrastruktura.
Čitajte:
Trump stigao u Ankaru na NATO samit, dok se Alijansa suočava s testovima od Ukrajine do Bliskog istokaU Ankari će se sve svoditi na demonstriranje kako doći do tog cilja. Ili kako je to stavljeno u nacrtu deklaracije sa samita: pokazivanje "kredibilnog puta" ka cilju.
Neki zvaničnici NATO-a koji su govorili za RSE strahuju da će mnoge zemlje u narednih nekoliko godina odložiti velika ulaganja u odbranu zbog nategnutih javnih finansija, da bi potom u periodu 2034-35. naglo trošile na skupu vojnu opremu, što je unutar Alijanse poznato kao "pristup hokejaškog štapa", u kojem posle godina relativne stagnacije potrošnje sledi nagli skok kako bi se ispunio cilj.
Faktor Tramp
Upravo će po pitanju odbrambene potrošnje Tramp snažno istupiti.
On je dugo bio skeptičan prema NATO-u i nekoliko dana pre samita u Ankari ponovo je doveo u pitanje Alijansu napisavši na društvenim mrežama da je "smešno da SAD nastavljaju ovim jednostranim putem kada odnos nije recipročan".
On je takođe uključio grafikon koji pokazuje da Vašington troši mnogo više na svoju vojsku nego bilo koji pojedini evropski saveznik.
Upravo će ovde generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) još jednom pokušati da uloži najbolje diplomatske napore i istaći da Evropljani i Kanađani zapravo pojačavaju svoj angažman.
Govoreći neposredno pre samita, on je rekao da ostalih 31 saveznik "već ulaže oko četiri odsto svog BDP-a u odbrani i bezbednosti", često kupovinom opreme proizvedene u Americi.
Ovaj trend, ukazao je Rute, znači da je ostalih 31 član sada na "putu da izjednači svoju vojnu potrošnju sa Sjedinjenim Državama".
Mada je nekoliko zvaničnika NATO-a za RSE priznalo to – iako se plaše da će američki predsednik biti oštar na samitu – mnogi i dalje misle da će sastanak proteći relativno glatko s minimalnom dramom.
Oana Lungesku (Lungescu), bivša portparolka NATO-a koja je sada saradnica Kraljevskg instituta ujedinjenih službi za studije odbrane i bezbednosti (RUSI), rekla je da postoji optimizam da će se pozitivno raspoloženje s nedavnog samita G7 u Francuskoj preneti na Ankaru.
"Diplomate se nadaju da će se 'duh Evijana', konstruktivna atmosfera nedavnih razgovora G7 u Francuskoj, proširiti na Ankaru – uključujući i potrebu za podrškom Ukrajini jer se čini da se momentum na bojnom polju menja", rekla je ona.
Lungesku je rekla da zvaničnici takođe veruju da bi lični odnos između Trampa, Rutea i Erdoana mogao pomoći da samit ostane na pravom koloseku. Iako Tramp može kritikovati neke evropske lidere zbog rata u Iranu ili odbrambene potrošnje, rekla je ona, "on neće želeti da samit propadne, a Erdoan izgubi obraz na domaćem terenu".
Američke trupe u Evropi i industrijske ambicije
Paralelno s ovom debatom, tu je i pitanje američkih trupa u Evropi.
Današnja brojka od oko 80.000 vojnika mogla bi biti smanjena, jer se govori da bi Vašington mogao da prerasporedi i strateška sredstva i ljudstvo negde drugde, posebno u Aziju.
Nakon što je američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) u maju rekao da će SAD sprovesti šestomesečnu reviziju prisustva svojih snaga u Evropi, malo zvaničnika NATO-a veruje da će to biti glavna tema na sastanku, mada bi na marginama moglo doći do bilateralnih pregovora i lobiranja evropskih zemalja u kojima se nalaze američke baze.
Vrhovni vojni komandant NATO-a u Evropi Aleksus Grinkevič (Alexus Grynkevich) dotle je rekao da su evropski saveznici u velikoj meri pojačali napore da popune praznine u kapacitetima i pojačanjima koja su ostala posle nedavnog smanjenja broja američkih trupa i sredstava u Evropi.
Nacrt deklaracije iz Ankare, koju će svi saveznici podržati, eksplicitno pominje klauzulu NATO-a o međusobnoj odbrani, Član 5, iako u nekim evropskim prestonicama postoje strahovi o tome da li bi je Alijansa opstala ako bi Rusija testirala NATO u narednim godinama.
Još jedna stvar za koju se zvaničnici Alijanse takođe nadaju da će pokrenuti odbrambenu potrošnju je NATO forum za odbrambenu industriju, koji će se održati 7. jula, nekoliko sati pre početka samita.
To je mesto gde će veliki akteri u odbrani i političari objaviti mnoštvo multilateralnih sporazuma o saradnji u oblasti odbrane, uključujući razne transatlantske zajedničke poduhvate.
S Kanadom koja preuzima vođstvo, nekoliko zemalja će takođe najaviti "globalnu odbrambenu banku", koja će olakšati pozajmljivanje novca malim i srednjim odbrambenim preduzećima.
Takođe se može očekivati da će ukrajinske kompanije biti veoma aktivne u sklapanju dogovora, pošto Kijev želi da obezbedi neku vrstu licence za pravljenje raketa Patriot (ili njihovog ekvivalenta) u Ukrajini.
Međutim, druge zemlje će možda biti još više zainteresovane da iskoriste ukrajinsko tehnološko znanje i jedan visoki zvaničnik NATO-a je za RSE rekao da bi Kijev uskoro mogao da proizvede sopstvenu domaću verziju presretača Patriot naprednih mogućnosti-2 (PAC-2).
Čitajte:
Ukrajina pobeđuje u ratu protiv ruskih rafinerija, na frontu se vodi krvava borba iscrpljivanja"Ukrajinci nam govore da mogu da razviju presretač koji je u osnovi ekvivalent PAC-2 za manje od godinu dana", rekao je zvaničnik. "I da ih mogu proizvoditi u velikim količinama. Ako su u stanju da to urade, mi to pozdravljamo".
Ipak, iako će se trošenje nastaviti, ostaće pitanje da li Evropljani pametno troše novac.
Olga Oliker, direktorka za evropsku bezbednost u Međunarodnoj kriznoj grupi, upozorila je da se "trošenje samo po sebi ne pretvara u kapacitete". Ona je rekla da se evropske vlade i proizvođači i dalje rvu s pitanjem kako da uravnoteže ulaganja u "brzo, jeftino i prilagodljivo oružje" s hitnom potrebom za proizvodnjom naprednije protivvazdušne odbrane.
Ukrajina: Otporni autsajder
Mada će ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski učestvovati i na industrijskom forumu i na večeri lidera, sastanak koji se najviše očekuje biće njegov bilateralni susret s Trampom na marginama samita.
Pošto je Rusija ponovo ubila desetine ljudi u Kijevu u još jednom raketnom napadu neposredno pre samita, postoji nada da će se neka vrsta mirovnih pregovora predvođenih SAD, koje je jedan visoki zvaničnik NATO-a nedavno opisao kao da su "u komi", oživeti.
Raspoloženje oko Ukrajine unutar NATO-a se inače znatno promenilo.
Nekoliko zvaničnika je impresionirano mogućnošću Kijeva da izvede napade duboko unutar Rusije.
"Ukrajina je u boljoj poziciji na bojnom polju u poređenju s pre nekoliko meseci", rekao je jedan evropski zvaničnik, napominjući da SAD sada mnogo više podržavaju Ukrajinu.
"SAD vole autsajdera sve dok autsajder ima šansu za pobedu", dodao je on.
Za razliku od prošle godine, ovog puta nema debate o tome da li će Zelenski biti na samitu (mada ne na glavnoj sesiji, jer je ona samo za članice NATO-a).
U deklaraciji samita takođe postoji obećanje da će se zemlji obezbediti 70 milijardi evra (80 milijardi dolara) za 2026. godinu i ekvivalent za sledeću godinu, iako su neke diskusije pre samita sugerisale da će deklaracija pomenuti samo finansijska obećanja Kijevu za 2026.
SAD neće dati doprinos za to, a 30 milijardi od 70 milijardi evra dolazi od kredita EU Ukrajini od 90 milijardi evra, dogovorenog ranije ove godine.
Drugim rečima, nema mnogo svežeg novca.
Čitajte:
Putin u 'ratnoj zamci' i potencijalna cena miraU razgovoru s novinarima pre samita, ambasadorka Ukrajine pri NATO-u Aljona Hetmančuk rekla je da bi finansijsko obećanje u deklaraciji samita moglo pomoći da se saveznici zadrže na ovogodišnjim finansijskim obećanjima, a istovremeno generiše dodatnu podršku za Ukrajinu.
"Nadamo se da će, ako u deklaraciji bude navedena finansijska obaveza, to pomoći. Prvo, da se zemlje obavežu da ispune finansijska obećanja data ove godine. I drugo, da se generišu dodatna sredstva", rekla je ona.
U još jednoj maloj pobedi za Ukrajinu i njene pristalice, Rusija se takođe pominje u deklaraciji i Moskva je opisana kao "dugoročna pretnja evroatlantskoj bezbednosti".
Takva formulacija je korišćena u deklaraciji usvojenoj na prošlogodišnjem samitu u Hagu, ali ovog puta zvaničnici NATO-a kažu da nije bilo prigovora niti pokušaja da se ublaži formulacija.
Iranska pitanja
Rat u Iranu je stvorio tenzije i unutar Alijanse, a predsednik Tramp se žalio na manjak "lojalnosti" među nekim saveznicima nakon što su ograničili ili u početku sprečili Vašington da koristi baze u njihovim zemljama za američke napade na Iran.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker (Matthew Whitaker) rekao je novinarima ranije ovog meseca da "nema sumnje da je predsednik izrazio razočaranje", ali je rekao da je Alijansa od tada krenula dalje, dodajući: "ti dani su, na sreću, prošli".
Čitajte:
Iran gubi igru na duge staze, kaže penzionisani američki pukovnikDeklaracija NATO-a će pozvati Teheran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Ormuskom moreuzu, a u Ankari će biti prisutan i niz predstavnika zemalja Persijskog zaliva.
Međutim, nije predviđena posebna uloga NATO-a u Zalivu.
Umesto toga, koalicija voljnih koju predvode Francuska i Velika Britanija uz očekivanje da će se pridružiti druge zemlje, sprema se da doprinese sredstvima kao što su minolovci i ronilački timovi.
Međutim, pravila angažovanja koalicije su i dalje nejasna, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji je ukazao da iz Irana stižu "pomešani signali" o tome da li će brodovima drugih zemalja biti dozvoljeno da deluju u Ormuskom moreuzu.
Još jedan izazov je to što malo evropskih mornaričkih brodova ima adekvatnu odbranu od napada dronovima, zbog čega je svaka šira koalicija u moreuzu veoma ranjivom ako bi uskoro bila angažovana.
Kada i gde sledeći samit?
Poslednje pitanje koje treba rešiti u Ankari jeste gde će se održati sledeći samit i kada će se održati.
U Haškoj deklaraciji je navedeno da će Albanija biti domaćin posle Turske, ali u nacrtu iz Ankare deklaracije nije pomenuta lokacija niti datum – barem ne još.
Razlog je to što su neki u NATO-u izrazili sumnju da zemlja koja troši nešto manje od dva odsto BDP-a na odbranu treba da bude domaćin samita.
Albanija nastoji da odobri budžet za odbranu za ovu godinu koji će povećati njenu potrošnju na 2,6 odsto, ali je moguće da konačna odluka o tome da li će Tirana biti domaćin sledećeg samita neće biti doneta do kasnije ove godine.
Pored toga, vođene su i diskusije da li bi NATO trebalo da se vrati održavanju samita svake dve godine, što je bio slučaj pre početka invazije Rusije na Ukrajinu 2022.
Dok neki tvrde da bi NATO trebalo da nastavi da se sastaje jednom godišnje sve dok traje rat u Evropi, drugi smatraju da bi nedostatak konkretnih političkih rezultata na godišnjem nivou trebalo da omogući Alijansi da se ređe sastaje na najvišem nivou.