Parlament RS zakazao sjednicu o povlačenju sudije iz Ustavnog suda BiH

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, BiH, 21. mart 2023.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na kojoj će poslanici pozvati jedinog sudiju iz Republike Srpske u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH), Zlatka Kneževića, da ne učestvuje u radu tog pravosudnog organa, zakazana je za srijedu, 26. april.

Osim ovoga, na sjednici će se raspravljati o zaključcima usvojenim u NSRS 10. decembra 2021, kada su poslanici zadužili entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci u parlament na razmatranje uputi zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

Ti zakoni nikad nisu ušli u proceduru.

Čitajte:

Mogući scenariji nakon odluke Skupštine u Banjaluci

Ovo je utvrđeno na Kolegijumu parlamenta ovog bh. entiteta 25. aprila, nakon kojeg je predsjednik NSRS, Nenad Stevandić, novinarima rekao da se ponovo raspravlja o zaključcima iz decembra 2021. jer je rok odluke istekao.

"Ovi zaključci ostali bi na snazi, ali bi bilo ukinuto vremensko ograničenje i bili bi dodatno osnaženi", istakao je Stevandić.

Dodao je da se sjednici Kolegijuma NSRS nisu odazvali poslanici opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, BiH, 25. april 2023.

Kolegijum je održan dan nakon što su lideri parlamentarnih stranaka u RS, bez predstavnika opozicije, potpisali plan o djelovanju predstavnika RS u institucijama BiH, koji sadrži 21 tačku.

Predsjednik RS, Milorad Dodik, na čiju inicijativu je potpisan plan, rekao je na konferenciji za novinare nakon potpisivanja da će oni pozvati Kneževića da podnese ostavku.

Prema 12. tački plana, RS "obavezuje sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da obustave rad u Ustavnom sudu SiH dok se ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH".

Čitajte:

Šta Dodik govori, a šta piše u Ustavu BiH?

Dodik je na konferenciji takođe istakao da je smisao plana zaštita imovine RS kojom se, kako navodi, odražava poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava.

Raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno do donošenja zakona na državnom nivou, prema odluci tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) iz 2005. godine.

Ovo je Ustavni sud BiH potvrdio u više presuda, time što je stavio van snage zakone kojima je RS pokušala da prisvoji nepokretnu imovinu.

U dokumentu koji su potpisali lideri osam stranaka, uključujući i Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, između ostalog se navodi i pravo na samoopredjeljenje, "povrat oduzetih nadležnosti" Republici Srpskoj, kao i to da su "entiteti vlasnici teritorije" u BiH, a ne država.

Potpisivanje dokumenta je osudio član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, rekavši da je taj čin antidejtonski i antiustavan.

Dodik je od ranije pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije, zbog destabilizirajućih koruptivnih aktivnosti i urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kako funkcioniše Ustavni sud BiH?

Sastav i ovlašćenja Ustavnog suda BiH su određeni državnim Ustavom.

Ovaj pravosudni organ je sastavljen od devet osoba – četvoro izabranih u parlamentu Federacije BiH, dvoje izabranih u parlamentu RS, dok ostalo troje, koji moraju biti strani državljani, bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.

Trenutno je u državnom Ustavnom sudu iz RS samo Knežević, jer je Miodrag Simović u novembru prošle godine napunio 70 godina, kada mu je prestao mandat.

NSRS je trebala da se sastane da izabere novog sudiju, ali to nije učinjeno.