Vladajuće stranke u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, pozvale su se na Ustav Bosne i Hercegovine (BiH) i Povelju Ujedinjenih nacija (UN) o pravu na samoopredjeljenje u planu koju su potpisali u Banjaluci, 24. aprila.
U Planu, koji se odnosi na djelovanje predstavnika RS-a u institucijama BiH, ova tačka se dovodi u vezu sa pravom na imovinu RS-a.
Prema Ustavu BiH, njeni entiteti nemaju pravo na samoopredjeljenje.
Da imovina pripada državi Bosni i Hercegovini, a ne njena dva entiteta, utvrdio je u više presuda Ustavni sud BiH.
Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je prema odluci bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna 2005. godine do donošenja zakona na nivou BiH u državnom parlamentu.
Ustavni sud BiH i visoki predstavnik u BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u RS-u i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.
Plan je potpisan na inicijativu predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je pod američkim i britanskim sankcijama zbog destabilizujuće koruptivne aktivnosti i pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šta se još navodi u izjavi?
Osim ove tačke, u Planu se navodi i da će RS ponuditi drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, potpisivanje sporazuma o "mirnom razdruživanju", ukoliko bude nastavljeno "antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH i političkih predstavnika iz FBiH prema RS".
U dokumentu stranaka iz RS-a ističe se i da BiH "nema svoju teritoriju nego samo spoljnu granicu", te "da su entiteti vlasnici teritorije".
Planom se zadužuje Vlada RS-a da nastavi započete pregovore sa Vladom drugog bh. entiteta Federacije BiH "sa ciljem definisanja granične linije, u skladu sa Aneksom 2. Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Takođe, obavezuje se Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a da "formira posebnu organizacionu jedinicu unutar Ministarstva koja će vršiti nadgledanje granice između entiteta".
U Planu se pominje i "povrat oduzetih nadležnosti", te se Vlada RS-a obavezuje da donese rebalans budžeta, kojim bi se obezbijedila sredstva za zaposlene u bh. institucijama "u momentu prestanka rada neustavnih institucija BiH".
Jednom od tačaka obavezuju se i "srpske sudije Ustavnog suda BiH da obustave svoj rad do donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH".
Plan sadrži 21 tačku, te predviđa održavanje posebne sjednice Skupštine RS-a o daljem djelovanju predstavnika RS-a u institucijama BiH.
Prema izjavama nakon potpisivanja dokumenta, posebna sjednica biće održana u srijedu, 26. aprila.
Opozicione stranke odbile potpisati
Odluku da ne potpiše dokument u ponedjeljak je donijela Srpska demokratska stranka, jedina opoziciona partija koja je učestvovala na razgovorima o tekstu 21. aprila u kabinetu predsjednika RS-a.
Milan Miličević, v.d. predsjednika SDS-a, izjavio je nakon sastanka stranačkih organa u ponedjeljak da je ponuđeni dokument "politički pamflet Saveza nezavisnih socijaldemokrata", jer se pitanje imovine spominje samo u jednoj tački dokumenta.
Za sve ostalo napisano, Miličević je naveo da se radi o "raznim populističkim" temama poput priče o mirnom razdruživanju.
Ranije su najavili da ponuđeno neće potpisati i u Partiji demokratskog progresa, te u Listi za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
Izjava iz Federacije BiH
Potpisani Plan, prema navodima potpisnika, predstavlja odgovor na zajedničku izjavu o državnoj imovini koju su 18. aprila potpisali članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, te predsjednici nekoliko političkih stranaka.
Oni su pozvali na procesuiranje onih koji, poput Dodika, najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine na entitet RS.
Šta je državna imovina?
Kao državna imovina Zakonom je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti.
Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.
